Objave

„Ublažavanje klimatskih promjena je cilj koji nadilazi političke ambicije i razlike među političkim strankama i grupacijama“, istaknula je Sandra Benčić u svom uvodnom obraćanju na početku temaske sjednice Saborskog odbora za zaštitu okoliša i prirode, koja je pod naslovom „Klima i klimatske promjene – izazovi i ambicije Republike Hrvatske“ održana 9. ožujka 2021. I sam sastav uzvanika na tu sjednicu pokazao je da iza tih riječi stoji vrlo jasan, odlično informiran sadržaj. Naime, bile su tu zastupljene vrlo raznolike grupacije, koje je inače teško okupiti na jednom mjestu, a da se slažemo barem u osnovnom načelu, a to je da su klimatske promjene tu, da ih sve jasnije osjećamo te da zajedno moramo krenuti u odlučnu akciju po tom pitanju. U zaključnom dijelu našeg Apela smo istaknuli sljedeće: „To je zahtjev koji podrazumijeva zajedničko, sinergijsko djelovanje svih ljudskih djelatnosti. Naposljetku, to je zahtjev koji isključuje bilo kakvu diskriminaciju te poziva na solidarnost među generacijama, među rasama, vjerama, državama, svim mogućim opredjeljenjima, kao i solidarnost spram drugih živih bića.“ Dozvolit ću si mrvicu optimizma pa ću podijeliti svoj osjećaj da je upravo ova rasprava utjelovila tu našu poantu na jedan vrlo konstruktivan način. Nekoliko sudionika sjednice su istaknuli kako je upravo takva rasprava, među različitim zainteresiranim stranama, odlična podloga za oblikovanje kvalitetnog javnog dijaloga o ovoj prevažnoj temi.

Klimatski ciljevi zadani znanstvenim činjenicama. Izvor IPCC i Our World in Data.

Stanje klimatskih promjena u Mediteranskom bazenu. Izvor UfM i MedCC

Pozicija Znanstvenika za klimu – Hrvatska se, naravno, temelji na znanstvenim činjenicama. Klimatske promjene su znanstvena činjenica, ali one su se, zbog desetljetnog zanemarivanja, prelile daleko izvan domene same znanosti i zahvatile sve aspekte ljudske djelatnosti. Činjenica je da emisije CO2 i drugih stakleničkih plinova i dalje rastu. S time je povezana i činjenica da raste i globalna prosječna temperatura. To ukazuje na sustavni manjak ambicije u provedbi znanstveno utemeljenih ciljeva, iako nam znanost daje vrlo jasne i nedvosmislene smjernice za kreiranje politika. Znanstveni podaci pokazuju i da svako odgađanje implementacije mjera za ublažavanje klimatskih promjena potrebne mjere čini sve radikalnijima. Zato, ako se oslanjamo na znanost, a smatramo da je po ovom pitanju znanost najbolje oruđe u rukama čovječanstva, onda moramo hitno krenuti u vrlo ambicioznu klimatsku akciju. Hrvatska je možda mala zemlja, čije su emisije u apsolutnim brojkama možda male, ali činjenica je da naše emisije per capita iznose 4,48 t CO2 godišnje (podatak za 2017. g.),[1] što je blizu globalnog prosjeka (4,73 t CO2 godišnje per capita za 2017. g)[2]. Žalosna je realnost i da se u Hrvatskoj i dalje planiraju ili kreću s implementacijom projekti vezani uz iskorištavanje fosilnih goriva, što je u očitom raskoraku sa znanstveno utemeljenim mjerama. Kao primjere navodimo produljenje rada TE Plomin 1,[3] otvaranje LNG terminala na u Omišlju,[4] istraživanje potencijalnih ležišta ugljikovodika u Jadranu i na Dinaridima[5] te, najrecentnije, izgradnja postrojenja za koking u okviru obnove rafinerije u Urinju.[6] Kao znanstvenici, mi u ovim projektima ne vidimo dekarbonizacijski sadržaj. Nikola Biliškov, koji je uime Znanstvenika za klimu sudjelovao na sjednici, istaknuo je ta stajališta, ali i ukazao na nelogičnosti u institucionalnom postupanju. Osim toga, u svojem se izlaganju oslonio na izvještaj o stanju klimatskih promjena i okoliša u Mediteranskom bazenu,[7] kojeg je 2020. izdala organizacija Union for Mediterranean. Osim onoga što je izrečeno na samoj sjednici, ovdje treba istaknuti da je u kontekstu suočavanja s klimatskim promjenama, ali i krizom bioraznolikosti, bitna zabrana korištenja jednokratne plastike. Nikola je istaknuo i naše središnje načelo, a to je da je moralna obaveza znanstvenika upozoravati čovječanstvo na sve prijetnje katastrofama, ali ih i tretirati onakvima kakve jesu. Iz tog načela, uostalom, proizlazi i naš Apel za sustavnu klimatsku akciju.

Jasno je da raspravu održanu na sjednici treba smatrati samo početkom jednog dugog, interdisciplinarnog i intersektorskog dijaloga. Nadamo se da će to doista tako i biti. Tokom rasprave su se čuli mnogi optimistični i poticajni tonovi, ali i vrlo utemeljene kritičke opservacije. U tom kontekstu za kraj treba istaknuti riječi Julija Domca: „Ja volim svoja izlaganja započinjati sa šalom, ali ova tema je preozbiljna pa danas neće biti šale. Mi danas ovdje raspravljamo o ovoj temi upravo onako kako bi trebalo raspravljati. Klimatska ambicija ne smije biti tek domaća zadaća koju smo dobili od EU, nego ona mora biti vizija i razvojna prilika, možda i zadnja, za RH“.

Snimku cijele sjednice Odbora možete pogledati ovdje:

 

[1] Our World in Data: Croatia CO2 Country Profile, https://ourworldindata.org/co2/country/croatia?country=~HRV

[2] Our World in Data, https://ourworldindata.org/grapher/co-emissions-per-capita?tab=chart&stackMode=absolute&country=AUS~CAN~USA~OWID_WRL&region=World

[3] Glas Istre, 14. 2. 2019. https://www.glasistre.hr/pula/plomin-1-definitivno-ide-ponovo-u-pogontomic-greenpeace-ako-hep-dobije-dozvolu-tuzit-cemo-ministarstvo-zastite-okolisa-581297

[4] HRT vijesti, 29. 1. 2021. https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/otvoren-lng-terminal-na-krku-360556

[5] Vlada RH, Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, https://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=&ved=2ahUKEwiS4Miw1KXvAhXFwKQKHV87AJQQFjAAegQIARAD&url=https%3A%2F%2Fvlada.gov.hr%2FUserDocsImages%2F2016%2FSjednice%2F2021%2FVelja%25C4%258Da%2F45%2520sjednica%2520VRH%2F45%2520-%25203.docx&usg=AOvVaw3wcEDKcoOxLBq0qtTWsS5p

[6] Novi list, 8. 3. 2021. https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/projekt-od-4-milijarde-kuna-coric-urinj-ce-biti-na-razini-naj/

[7] Mediterranean Experts on Climate and Environmental Change, „Scientific Assessment of Climate and Environmental Changes in the Mediterranean Basin“, svibanj 2020. https://www.medecc.org/

Zagreb, 14. siječnja 2020.

Apel za sustavnu klimatsku akciju, kojega potpisuje oko 550 znanstvenika i znanstvenica u Hrvatskoj, danas je predan Predsjedniku RH, Vladi, Saboru i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.
Predstavnici potpisnika Apela održali su danas konferenciju za medije pred zgradom Vlade RH, što je prvi takav istup znanstvene zajednice u Hrvatskoj po pitanju trenutne klimatske krize.
Znanstvena istraživanja, koja se kontinuirano objavljuju u tisućama međunarodno recenziranih znanstvenih publikacija godišnje, redovito kompiliranih u obimnim izvještajima Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), nedvojbeno pokazuju da su antropogeni utjecaji dominantni faktor koji je doveo do aktualnih klimatskih promjena. Te znanstvene činjenice jasno upućuju na vrlo ambicioznu akciju na globalnoj razini, s konkretnim ciljevima: emisije ugljikovog dioksida moraju biti radikalno srezane kako bi već tokom ove godine dosegle svoj vrhunac, da bi se zatim smanjile za 45% do 2030. godine, dok bi se do 2050. emisije trebale potpuno ukinuti.
Znanost, dakle, daje vrlo jasne smjernice, ali ostvarenje tih ciljeva je moguće samo ako se razviju vrlo ambiciozne politike, koje uključuju sva raspoloživa i nadolazeća tehnološka rješenja, hitnu, ali pravednu energetsku tranziciju, kao i dubinsku transformaciju prevladavajuće socio-ekonomske paradigme. U realnosti takvog globalnog izvanrednog stanja, potpuno je razočaravajuća činjenica da su teme vezane uz klimatsku krizu tek marginalno prisutne u javnom diskursu. Uz krizni imperativ globalne transformacije, ni jedna zemlja, pa ni Hrvatska, nema izgovora za neaktivnost ili krivo usmjereno djelovanje.
Stoga, ovaj je Apel poziv tijelima zakonodavne i izvršne vlasti Republike Hrvatske na donošenje i implementaciju ambicioznih politika koje su preduvjet sustavnog suočavanja s klimatskom krizom. Te politike moraju imati uporište u znanstvenim istraživanjima i to od temeljnih prirodnih, koje omogućuju razumijevanje fizikalne osnove klimatskih promjena, preko tehničkih, koje su ključne u razvoju učinkovitih tehnoloških rješenja za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, pa do društveno-humanističkih, koje omogućuju razumijevanje i predviđanje društvenih i ekonomskih implikacija klimatske krize i temelj su za razvoj održivih i pravednih socio-ekonomskih modela.
Znanstvenici i znanstvenice, okupljeni oko ovog Apela, na raspolaganju su svim institucijama Republike Hrvatske i nude svoju pomoć u zajedničkom suočavanju s klimatskim izvanrednim stanjem.