Nikola Medić i Nikola Biliškov su 17. kolovoza 2020., u emisiji Prostor pulskog radija Rojc, razgovarali s Nevenom Trgovčić o klimatskoj krizi i aktivnostima Znanstvenika za klimu.
O znanosti, aktivizmu, odnosima znanosti i aktivizma te oblicima aktivma u znanosti i znanstvenog aktivizma razgovarali smo s Ljiljanom Fruk.
Ljiljana je izvanredna profesorica bionanotehnologije na Sveučilištu Cambridge, na Odsjeku za kemijski inženjering i biotehnologiju, gdje vodi i svoju istraživačku grupu. Bivša je studentica zagrebačkog PMF-a (smjer kemija). Bavi se bioinspiriranim materijalima koji se koriste u pripravi zelenih katalizatora za ubrzavanje kemijskih reakcija te dizajnom pametnih nosača za lijekove. Nešto više je o svom radu govorila na TED-u. Aktivna je članica Global Challenges Initiative, Cambridge Philosophical Society i Royal Society of Chemistry. Aktivno se bavi popularizacijom znanosti, osobito s naglaskom na održivom razvoju, i zalaže se za globalnu dostupnost obrazavanja. U hrvatskim knjižarama se može naći njena slikovnica za klince i odrasle “25 Molekula koje su promijenile svijet” (Artresor naklada).
A sada slijede linkovi na ono što smo spominjali tokom razgovora:
- Albert Einstein i njegov suživot s idejom o nuklearnom oružju
- Richard Feynman o atomskoj bombi i osjećaju nakon sto su bačene na Hiroshimu i Nagasaki
- Nevjerojatna životna priča Fritza Habera (podcast)
- Rachel Carson (članak u New York Times)
- Carl Sagan, astronom i jedan od najvećih popularizatora znanosti
- Odličan Guardian-ov članak o Jamesu Hansenu
- Predavanje Jamesa Hansena na TED-u
- O Konradu Steffenu i njegovom radu
- Članak New York Timesa o životu, radu i utjecaju Barrya Commonora
-
Robert Root Bernstein o kreativnosti
-
Priča o spašavanju Nobelovih medalja iz nacističke Njemačke
- Predavanje Grete Thunberg na TED-u
- O rezultatima modeliranja Brada Wernera, koji su izneseni u njegovom antologijskom izvještaju “Is Earth F**ked?”
Drvene likove, koji se pojavljuju u uvodnoj špici, izradio je Željko Biliškov. Muzika u špici: čovjek koji je sasvim slučajno svirao električnu gitaru na Marleri.
Snimljeno u Medulinu, 11. kolovoza 2020.
Zalaganjem dr. sc. Julija Domca, posebnog savjetnika predsjednika Republike Hrvatske za energiju i klimu te odlukom predsjednika RH Zorana Milanovića, osnovano je Vijeće za energetsku tranziciju. Vijeće čini 16 članova iz različitih znanstvenih disciplina, ali i drugih sektora, među kojima je i nekoliko potpisnika našeg Apela.
Već smo nekoliko puta istaknuli da je predsjednik Milanović od prvog dana svog mandata dao više po
zitivnih znakova, kojima pokazuje razumijevanje ozbiljnosti klimatske krize te da se, u okviru svojih ingerencija, namjerava suočiti s tim
problemom. Prvi konkretni korak u tom je smislu bilo imenovanje posebnog Julija Domca za posebnog savjetnika za klimu i energetiku, nakon čega je slijedio i naš sastanak s Predsjednikom.
Ipak, osnivanje ovog Vijeća je do sada najodlučniji iskorak institucija vlasti RH u smislu
odlučnog i fokusiranog suočavanja s klimatskom krizom, u skladu sa zahtjevima Apela za sustavnu klimatsku akciju. Stručnjaci, izabrani u članstvo Vijeća, svojim ekspertizama širom otvaraju nadu optimizmu u tom smislu.
Nadamo se da će Vijeće ispuniti naša očekivanja i da neće iznevjeriti naš optimizam. U svakom slučaju, čestitamo na ovom vrlo pozitivnom iskoraku, no ponavljamo da mu stojimo na raspolaganju, kako bismo ekspertizama svih 550 potpisnika Apela doprinjeli pozitivnoj promjeni i konačnom oslobađanju Republike Hrvatske iz ovisnosti o fosilnim gorivima.
Znanstveni časopis Sustainability je pozvao autore na slanje doprinosa za posebno izdanje pod naslovom “Green Growth Policy, Degrowth, and Sustainability: The Alternative Solution for Achieving the Balance between Both the Natural and the Economic System“.
Urednici ovog posebnog izdanja Diego A. Vasquez (Sveučilište u Porstmouthu) i Jose A. Plaza-Ubeda (Sveučilište Almeria) ističu: “U kontekstu ovisnosti o okolišu s limitiranim resursima, sve je očitija potreba za istraživanjem posljedica kombinacije pretpostavki o društvenim mrežama, psihološkim mehanizmima, dinamici okoliša i povezanosti distribucije stavova s politikama zaštite okoliša. Realnost u kojoj živimo je da, unatoč svijesti o ograničenosti resursa, kružni ekonomski pristup je i dalje vrlo daleko od svog punog ostvarenja te treba osigurati nove pristupe koji će se baviti neravnotežom između ekonomski sustav i prirodni sustav.”
Zato je smisao ovog izdanja okupiti istraživačka razmišljanja o cijelom spektru različitih pristupa, od zelenog rasta i socijalnog kapitalizma do odrasta (degrowtha).
Izdanje je otvoreno za zaprimanje priloga do 31. prosinca 2020. Sustainability je časopis otvorenog pristupa, visokog faktora odjeka, a izdaje ga MDPI.