Osvrt na oluju 19. srpnja 2023.

Oluja koja je jučer protutnjala kroz Sloveniju, Hrvatsku i Srbiju za sobom je ostavila pustoš, a izgubljeni su i ljudski životi. Materijalna šteta će se utvrđivati i sanirati, ali ljudski životi su nenadoknadivi.

Ovim putem izražavamo sućut obiteljima poginulih. Isto tako, ozlijeđenima želimo brz i uspješan oporavak.

No, na ovakve oluje, kao i na druge vremenske ekstreme, sve češće i sve intenzivnije, već desetljećima upozoravaju klimatski modeli. Drugim riječima, sve češće i sve intenzivnije oluje se napajaju vlagom u atmosferi, koje ima sve više zbog povišenja prosječne globalne temperature. S obzirom na to da je toplina oblik energije, naš današnji atmosferski sustav sadrži i suvišak energije, koja se mora negdje i nekako “isprazniti”.
I tako, destabilizacija globalnog klimatskog sustava zaredala se izmjena ekstremnih toplinskih valova s jakim provalama nakupljene energije i vlage. Sve katastrofalnije suše izmjenjuju se s obilnim poplavama. Dodamo li tome poremećaj mlaznog strujanja (zbog zagrijavanja Arktika), svjedočimo i sve češćim zimskim i proljetnim provalama vrlo hladnog zraka.

Donedavno su se takvi, klimatskim promjenama pogonjeni, vremenski ekstremi događali u udaljenim krajevima i nitko nije u punom smislu bio svjestan promjena i patnje ljudi, koje te promjene uzrokuju. Sada je na sve žešćem udaru tzv. Globalni sjever, dakle onaj dio globalnog društva, koji je dominantno “zaslužan” za emisije stakleničkih plinova, time i za klimatske promjene.

A zapravo već jako dugo, više od 200 godina, znamo za vezu stakleničkih plinova u atmosferi i porasta temperature. Prije oko 130 godina je Arrhenius objavio svoje iznosa proračune porasta temperature uzrokovane emisijama CO2. Za shvaćanje osnovnog mehanizma je dovoljna srednjoškolska matematika. Prije 38 godina je Carl Sagan upozoravao na klimatske promjene US Kongres, a prije 35 godina i, znatno detaljnije, James Hansen. Uslijedilo je osnivanje IPCC-a, klimatske konferencije, pregovori… No, uvijek je korak ispred bilo negiranje znanstvenih činjenica. Osim toga, kontinuirano se dopušta prevelik utjecaj lobista financijski moćnih fosilnih kompanija na te pregovore, ali i donošenje politika.

Budimo precizni – kratkovidnim ekonomskim interesima inducirano negiranje znanstvenih činjenica je pogonsko gorivo emisija stakleničkih plinova, koje i dalje, unatoč svemu, neometano rastu.

Ovakvi, sve češći i sve intenzivniji vremenski ekstremi izravna su posljedica negiranja znanstvenih činjenica, u ovom slučaju poricanja klimatskih promjena.

Održavanje dominantnog socio-ekonomskog sustava dovodi do nepojmljive ljudske patnje, osobnih gubitaka, ali i gubitka svijeta kakvog poznajemo, nestajanja svega onoga do čega nam je najviše stalo.

/by

Na inicijativu dr.sc. Nikole Biliškova iz Znanstvenici za klimu Hrvatska pokrenuta je peticija upućena predsjedniku i podpredsjednicima Europske komisije; Europskom parlamentu i predsjedniku europskog parlamenta; predsjedniku Vijeća Europe i premijerima država članica EU (uključujući i našeg premijera). Peticija je pokrenuta kao reakcija na okrutnu agresiju Rusije na narod Ukrajine i potpisuje ju više od 70 ambasadora europskog klimatskog pakta iz preko 20 zemalja svijeta. Peticijom se zahtjeva hitna klimatska akcija kako bi se EU u što kraćem roku oslobodila energetske ovisnosti o Rusiji i kako bi se ubrzala energetska tranzicija prema ugljičnoj neutralnosti.

ECPA-Ukraine-Climate-Petition_signed

/by

Dobre prakse komuniciranja klimatske krize-on line predavanje Climate Outreach-a!

Udruga Tatavaka, udruga La Revolution Albatross i inicijativa Znanstvenici za klimu Hrvatska s ponosom najavljuju on–line predavanje “Dobre prakse komuniciranja klimatske krize“ kao dio ciklusa radionica o učinkovitom komuniciranju klimatskih promjena u medijima pod nazivom “Klimatske Promjene sasvim osobno: Stigle smo i ostajemo!” Program je usmjeren na edukaciju o uzrocima i posljedicama klimatskih promjena; prepoznavanje mogućnosti indiviualnih i kolektivnih klimatskih akcija, na klimatske mitove u javnom prostoru, greenwashing te tehnike učinkovitog komuniciranja klimatske krize. Predavač je George Marshall, osnivač organizacije Climate Outreach (UK) i specijalist za komuniciranje klimatskih promjenama. Predavanje će se održati 01.03.2022., 18:00-20:00 putem aplikacije Zoom. Detalji događaja i obrazac za prijavu dostupni su na poveznici.

/by

Nikola Biliškov proglašen za ambasadora Klimatskog pakta EU

Fotografirala Andreja Sironić

Klimatski pakt Europske unije je 21. listopada 2021. proglasio dr. sc. Nikolu Biliškova za svog ambasadora. Time je Hrvatska dobila još jednog ambasadora Klimatskog pakta Europske unije (EU), inicijative Europske komisije osnovane u okviru Europskog zelenog plana.

Europski klimatski pakt je inicijativa na razini cijele EU, kojom se pozivaju ljudi, zajednice i organizacije na aktivno sudjelovanje u osmišljavanju i implementaciji akcija usmjerenih prema razumijevanju, prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena, te tako zajednički doprinose izgradnji zelenije Europe. To je otvorena, uključiva i razvijajuća inicijativa za klimatsko djelovanje, koja otvara prostor lokalnim zajednicama, regijama, industriji, školama i civilnom društvu za međusobno osnaženje kroz razmjenu informacija, rasprava i djelovanje u vezi s klimatskom krizom, kao i da budu aktivni dio stalno rastućeg europskog klimatskog pokreta.

Pakt je stoga definirao svoje vrijednosti koje oblikuju okvir djelovanja, a one su: 1. znanost, odgovornost i predanost; 2. transparentnost; 3. protivljenje lažnim rješenjima (npr. greenwashing-u); 4. ambicija i hitnost; 5. akcija prilagođena lokalnom kontekstu; 6. uvažavanje raznolikosti i uključivost.

Kako se navodi u obrazloženju, ambasadori klimatskog pakta su ključni za uspješnost inicijative, a odabiru se bez diskriminacije prema porijeklu, zanimanju ili stupnju obrazovanja. Njihova je svrha posvetiti se klimatskim akcijama i uključiti se u rasprave o mogućnostima djelovanja s ljudima u svojim zajednicama i mrežma. Europska komisija veleposlanicima pruža priznanja, komunikacijske materijale i mogućnosti umrežavanja za razmjenu i pomaže im u proširenju dosega u Europi, ali i izvan nje.

Kao dugogodišnji aktivist na područjima zaštite okoliša, ljudskih prava i izgradnje mira, Nikola Biliškov je početkom 2020. sastavio Apel za sustavnu klimatsku akciju, kojega je potpisalo preko 550 hrvatskih znanstvenika, te koji je potom predan institucijama zakonodavne i izvršne vlasti Republike Hrvatske.

”Apel sadrži 11 jasnih zahtjeva, uz njihovo obrazloženje i kontekstualizaciju, kao i poziv na suradnju znanstvenika s donositeljima odluka. Time je pokrenuta, još uvijek neformalna, inicijativa Znanstvenici za klimu – Hrvatska, koja djeluje na temelju Apela te je od svog osnutka održala mnoge sastanke s donositeljima odluka, a kroz djelovanje je u značajnoj mjeri promovirala jaču uključenost znanstvene zajednice u donošenju i provedbi klimatski relevantnih politika,” objašnjava dr. sc. Nikola Biliškov te dodaje kako je inicijativa vrlo aktivna u komunikaciji klimatskih promjena na svim razinama, uz jak naglasak na suzbijanje dezinformacija i teorija zavjere. Kao ambasador Klimatskog pakta EU, Nikola Biliškov će nastaviti s tim aktivnostima, uz intenzivnije umrežavanje sa sličnim inicijativama u EU i izvan nje, osobito u Kanadi.

/by
,

Osvrt na konferenciju Hrana i klimatske promjene (15. i 16. listopada, Koprivnica)

U organizaciji Odjela za prehrambenu tehnologiju Sveučilišta Sjever te projekta PERSPIRE Instituta Ruđer Bošković sufinanciranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj, ove godine je 15. i 16. listopada održana prva međunarodna znanstvena konferencija Hrana i klimatske promjene. Konferencija je održana u Koprivnici uz podršku International Association of Dietary Nutrition and Safety (IADNS) (stranica konferencije https://perspire.eu/medunarodna-znanstvena-konferencija-hrana-i-klimatske-promjene/).

Konferencija je dala pregled interesa prvenstveno hrvatskih znanstvenika, inženjera i tehnologa jer „od polja do stola“ uključuje razne stručnjake, od bazične znanosti do konkretne primjene. Konferencija je bila hibridna pa su bili uključeni sudionici sa četiri kontinenata, i sudjelovanje je bilo besplatno što je omogučilo da skup bude dostupan i široj javnosti.

Na početku, u sklopu sekcije Legislativa predstavljena je hvalevrijedna klimatska politika grada Koprivnice (zgrade unutar kampusa Sjever su građene kao energetski pasivne, postoje ili se otvaraju projekti za gradnju pasivnih kuća, upotrebu otpadnih voda za grijanje, solarne elektrane, recikliranje biootpada u organska gnojiva, postoje eko-vrtovi, besplatni gradski električni autobusi). U predavanju iz Ministarstva poljoprivrede Hrvatske predstavljen je niz postojećih mjera za poticanje razvoja agronomije prema klimatski neutralnom smjeru u sklopu projekta Europske unije – Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS; Integrated Administration and Control System,) za ruralni razvoj. Napredak je ocijenjen zadovoljavajući, a u toku je i priprema novog strateškog plana Hrvatske za razdoblje 2023. – 2027.

Današnja proizvodnja hrane iznosi 25 % emisija stakleničkih plinova koji uzrokuju porast globalne temperature i klimatske promjene. One donose i učestalost klimatskih ekstrema kao što su dugotrajne suše i poplave, a na što je proizvodnja hrane osjetljiva. Kroz niz predavanja i postera, prikazana su razna istraživanja koja se bave uzgojem, zdravljem i manipulacijom hormona u bilja kako bi bilo otpornije na klimatski stres, zagađenjem tla (i voda) teškim metalima, herbicidima i mikroplastikom, te aspekta hrane da zamijeni fosilne izvore ugljika: kao biogoriva i zamjene za plastiku. Održivost je bitna smjernica kod proizvodnje hrane te se posebno obrađuje tema ugljičnog (i ekološkog) otiska otpada iz ratarstva i stočarstva i gotove hrane te ambalaže za gotove proizvode.

Klimatski stres se nastoji ublažiti uzgojem otpornijih hibridnih vrsta. Postavljaju se eksperimenti koji simuliraju poplavne i sušne događaje da se odaberu otporne vrste, a uči se i iz biokemije „živih fosila“ (npr. drvo ginka) koji su preživjeli ekstremne klimatske promjene u posljednjih 50 milijuna godina. Prepoznata je i važnost zdravog bioma tla (rizosfera) na zdravlje biljke te njihova biokemijska interakcija. U tom smislu postoje dva smjera: jedan je ekološki svjesniji – ostaje u domeni tla i proučava interakciju biljka-biom, a drugi se prebacuje u laboratorije (i hidroponski uzgoj) gdje se manipulira hormonima na ekspresiju željenih karakteristika biljke.

Klimatski stres pogoduje i nastanku mikotoksina koji nastaju razvijanjem plijesni na urodu, a direktno utječu na kvalitetu i zdravstvenu ispravnost hrane. Dobar dio  predavanja i postera je bio vezan uz mikotoksine, a posebno uz aflatoksin zbog kojeg su u 2013. stradale tone prehrambenih artikala, od žitarica do mlijeka (https://en.wikipedia.org/wiki/2013_European_aflatoxin_contamination).

Zagađenje tla herbicidima i teškim metalima se rješava u dva smjera: metodama spašavanja tla ili preusmjeravanjem uzgoja biljne hrane na hidroponski način. Tlo se može pročistiti od teških metala tako da se između svake žetve siju vrste koje akumuliraju toksine, a obogatiti nutrijentima kompostiranjem otpadne hrane koja onda zamjenjuje mineralna gnojiva – time nema emisije stakleničkog plina N2O, a i ugljik se pohranjuje u zemlji. Uz ideju da se popravi postojeći sustav obrade tla je i upotreba umjetne inteligencije za unapređenje programa rotiranja vrsta herbicida kako korov na njega ne bi postao rezistentan. S druge strane, kod hidroponskog uzgoja biljaka u umjetnom okolišu, osim što se ne unose toksini, kontroliraju se potrošnja vode i količina nutrijenata koje biljka unosi te temperatura.

Budući da je i voda prehrambeni artikl, predstavljeni su i novi ekološkiji načini uklanjanja pesticida i mikroplastike iz vode i općenito postizanje biološki ispravne vode za piće.

Kao dugogodišnji Treki (pobornik ZF serije Zvjezdane staze) moramo još posebno spomenuti predavanje u kojem je predstavljena mogućnost 3D printanja hrane pomoću „foodinija“. Pomoću njega se može dobiti proizvod željenog izgleda iz dehidriranih praškastih prehrambenih proizvoda u čijoj pripremi gotovo da i nema otpada. Oni su ponuđeni kao zamjena za artikle koji se brzo kvare i povećavaju količinu otpadne hrane (npr. voće) ili koji moraju biti sačinjeni od kontroliranih sastojaka (npr. biljna zamjena za mesni artikl ili izbacivanje alergena).

Na skupu su predstavljene i analize provedenih anketa kako javnost doživljava problem hrane i klimatskih promjena i koji je stav prema promjeni načina prehrane prema održivijoj (više bilja, manje životinjskih proizvoda). Generalno, hrvatski građani su svjesni klimatskih promjena, ali nemaju uvid kako bi ih trebalo rješavati. Jedan od zaključaka je i da su hrvatski građani svjesni da biljna prehrana ima manji okolišni otisak, ali se konzumacija životinjskih proizvoda opravdava kulturološkim nasljeđem.

Imena svih sudionika zajedno sa sažetcima predavanja i postera su dostupni u Knjizi sažetaka na https://perspire.eu/medunarodna-znanstvena-konferencija-hrana-i-klimatske-promjene/.

Mnogi predavači/predavačice su podržale prelazak Hrvatske kao članice Europskog zelenog plana na „eko“ proizvodnju hrane, te nužnu potrebu transformacije konvencionalne agronomije u održivu. No problemi propadanja tla uslijed agrikulturne djelatnosti i očuvanja bioma tla – rizosfere te upotrebe gnojiva koji su izvor stakleničkih plinova su bili preslabo zastupljeni. Konvencionalna metoda obrade tla je neodrživa: sjetimo se samo drevnih civilizacija koje su propale jer je tlo izgubilo hranjivost i postalo preslano uslijed opetovanog navodnjavanja. Ekstenzivan uzgoj monokultura dodatno degradira tlo, a ekstenzivni uzgoj životinja za hranu nerijetko ima veliki ekološki otisak na okoliš (ugljični i otisak vode). Uz sve to, danas postoje pristupi koji podržavaju biom kao što je to regenerativna agronomija  u kojoj postoji sinergija ratarstva i stočarstva ili permakultura. Je li to još uvijek u domeni ruba znanosti u Hrvatskoj?

Istraživanja predstavljena na konferenciji su inovativna u svojem području, no ne možemo se oteti dojmu da se svako bavi svojom uskom nišom. Trebalo bi težiti sistematskom i zajedničkom strateškom pristupu koji bi objedinio ova istraživanja da pomognu bržoj i učinkovitijoj prilagodbi klimatskim promjenama u Hrvatskoj. Konferencija Hrana i klimatske promjene je dobar korak u tom smjeru jer omogućava međusobno upoznavanje znanstvenika, inženjera i tehnologa i razmjenu ideja i iskustava. Čestitke organizatorima na inicijativi i uspješnoj odradi konferencije Hrana i klimatske promjene koja zaslužuje svaku pohvalu. Jedva čekamo sljedeću!

 

Dr. sc. Andreja Sironić

Institut Ruđer Bošković

 

Dr. sc. Višnja Stepanić

Institut Ruđer Bošković

/by

Je li to zelena kemija?

Institut za zelenu kemiju Američkog kemijskog društva (ACS) je objavilo natječaj za potporu istraživanjima, koja su usmjerena prema rješenjima za smanjenje trenja i viskoznosti u sustavima za crpljenje nafte hidrauličkim frakturiranjem (frackingom).

Točnije, tu potporu dodijeljuje Okrugli stol za naftna polja (OCR) ACS-ovog Instituta za zelenu kemiju. Radi se o kolaboraciji ACS-ovog Instituta za zelenu kemiju s naftnim i plinskim kompanijama. Kako objašnjavaju, cilj je unapređenje zeleno-kemijskih pristupa u toj industrijskoj grani. OCR je znanstveni forum koji kompanijama članicama pomaže u prioritiziranju istraživačkih tema, informirati ih o istraživačkom planu te iskoristiti resurse za projektiranje i provedbu zeleno-kemijskih alata specifičnih za industriju. OCR je osnovan 2014., kad je bio isključivo fokusiran na fracking, no 2020. je proširio misiju kako bi unaprijedio zeleno-kemijske pristupe u široj naftnoj i plinskoj industriji.

Zanimljivo.

Što je uopće zelena kemija? Ili, bolje rečeno, što bi ona trebala biti? To je novi pristup kemiji, koji daje okvir za okolišno i socijalno održivo promišljanje kemijskih procesa, i to od njihovog samog temelja. Utemeljitelj tog koncepta Paul Anastas je osmislio 12 načela zelene kemije. Ta načela omogućuju kemičarima osmišljavanje i provođenje kemijskih procesa na način da su benigni u samom svom temelju.

Dakle, zelena kemija bi trebala biti benigna. Mnogobrojni kemičari su je zato svesrdno prigrlili, kao jedan novi pristup kemiji, izazovan u samom svom temelju, jer daje okvir za potpuno nov način promišljanja kemijskih procesa, u svim njihovim koracima, od sirovina od kojih se dobivaju reaktanti pa do sudbine produkata u okolišu. Naravno, industrija ima svoje interese vezane uz zelenu kemiju i ti interesi su, sasvim razmumljivo, temeljeni na logici zgrtanja profita.

Međiutim, u realnosti galopirajuće klimatske krize, pored spoznaja najbolje raspoložive znanosti, koja su obuhvaćena u iscrpnim i vrlo obimnim izvještajima IPCC-a, čija su nova izdanja počela izlaziti, ovakav natječaj nema apsolutno nikakvog utemeljenja u samoj ideji zelene kemije. IPCC upozorava da se fosilna goriva moraju napuštati. To zahtijevaju i zeleni planovi. A istraživanja usmjerena prema efikasnijim načinima crpljenja fosilnih goriva se nastavljaju i, štoviše, ne nedostaje novca za takva istraživanja. Nažalost, pojava svake ovakve inicijative je, najblaže rečeno, razočaravajuća. I to od strane jednog od najutjecajnijih svjetskih kemijskih društava!

/by

Klimatske promjene sve značajniji uzrok migracija

Inicijativa Dobrodošli izvještava da je u rujnu visoka povjerenica Ujedinjenih naroda za ljudska prava, Michelle Bachelet, na sjednici Vijeća za ljudska prava UN-a zahtijevala međunarodnu podršku i migracijske puteve za klimatske izbjeglice te upozorila kako su klimatske katastrofe najveći izazov za ljudska prava danas.

Klimatske promjene i katastrofe uzrok su sve brojnijih prisilnih migracija posljednjih desetljeća, a situacija postaje sve gora. Prema novom izvješću Svjetske banke, klimatske promjene mogle bi do 2050. uzrokovati prisilno unutarnje raseljavanje ukupno 216 milijuna ljudi u šest regija. Konkretno, iz subsaharske Afrike se očekuje iseljenje 86 milijuna, iz istočne Azije i Pacifika 49 milijuna, iz južne Azije 40 milijuna, sjeverne Afrike 19 milijuna, latinske Amerike 17 milijuna, a istočne Europe i srednje Azije 5 milijuna ljudi.

Prema podacima Centra za praćenje unutarnjeg raseljavanja (IDMC), u svijetu je krajem 2020. godine bilo 7 milijuna interno raseljenih osoba kao posljedica prirodnih katastrofa, dijelom uzrokovanih i klimatskim promjenama, diljem 104 države i teritorija.

/by

Novi Globalni štrajk za klimu

Iako Hrvatske nema na karti akcija, najavljujemo novi Globalni štrajk za klimu, koji će se 24. rujna održati u mnogim zemljama diljem svijeta.

U najavi događaja organizatori ističu:

klimatska kriza nije u vakuumu. Druge društveno-ekonomske krize poput rasizma, seksizma, sposobnosti, klasne nejednakosti itd. pojačavaju klimatsku krizu, kao što klimatska kriza pojačava njih. To nije tek jedno od pitanja, naše različite borbe su povezane i međusobno umrežene. Ujedinjeni smo u našoj borbi za klimatsku pravdu, ali također moramo priznati da svi ne osjećamo iste probleme, niti ih ne doživljavamo u jednakoj mjeri.

MAPA (Most Affected Peoples and Areas – Najugroženiji narodi i područja) doživljavaju najgore posljedice klimatske krize i ne mogu joj se prilagoditi. To su uzrokovale elite tzv. globalnog sjevera, koje su uzrokovale uništavanje zemalja MAPA -e kroz kolonijalizam, imperijalizam, sustavne nepravde te kroz njihovu bezobzirnu pohlepu, koja je na kraju uzrokovala zagrijavanje planeta. S pandemijom COVID-a, klimatskom krizom i svakom krizom u povijesti, prekomjerno iskorištene zemlje i marginalizirani sektori društva sustavno su prepušteni sami sebi.

Vrijeme da se pridružite masama i da slijedite vodstvo zaštitnika okoliša i radnika odavno je prošlo. Reparacije zemalja MAPA moraju na sebe preuzeti najbogatije elite koje su krive za povijesne nepravde. Globalni sjever mora preuzeti vodstvo u drastičnim smanjenjima emisija, moraju se odreći profita od cjepiva, moraju otpisivati dug te financirati mjere ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, a to je tek početak mjera koje se moraju poduzeti. Zajedno ćemo se boriti za pravednu budućnost u kojoj nitko ne ostaje zapostavljen. Povijesne pobjede kolektivnog djelovanja dokazale su potrebu da mladi ostanu ujedinjeni u multisektorskoj, međugeneracijskoj borbi za bolju budućnost za sve; budućnost u kojoj su ljudi i planet prioritet.

Poruke globalnim vođama:

  • Globalni sjever mora drastično smanjiti emisije napuštanjem fosilnih goriva i okončanjem njegove ekstrakcije, spaljivanja i upotrebe. Trebaju nam konkretni planovi i detaljni godišnji proračuni emisija ugljikovog dioksida s putokazima i prekretnicama kako bismo osigurali da, uz poštovanje načela pravednosti i pravičnosti, dođemo do nulte točke u vremenu iz koje krećemo u rješavanje klimatskih promjena.
  • Bivše kolonijalne sile globalnog sjevera imaju klimatski dug za plaćanje svoje nerazmjerne količine povijesnih emisija. Plaćanje tog duga počinje povećanjem financiranja suočavanja s klimatskim promjenama, kroz provedbu antirasističkih klimatskih reparacija, otkazivanje dugova, posebno za štetu uzrokovanu ekstremnim vremenskim prilikama te osiguravanjem adaptacijska sredstva koja služe zajednicama.
  • Posvetite se istinskom globalnom oporavku od COVID-19 kroz osiguravanje pravedne distribucije cjepiva u cijelom svijetu i ukidanjem ograničenja intelektualnog vlasništva na COVID-19 tehnologijama. To je bitan korak prema globalnom, zelenom i pravednom oporavku.
  • Opipljivost pokazatelja klimatske krize prepoznajte kao rizik za ljudsku sigurnost te osigurajte prava klimatskih izbjeglica u međunarodnom pravu.
  • Prepoznajte neprocjenjiv utjecaj biološke raznolikosti na život i kulturu autohtonih zajednica i ekocid proglasite međunarodno kažnjivim zločinom.
  • Zaustavite nasilje i kriminalizaciju nad autohtonim stanovništvom, malim poljoprivrednicima, malim ribarima i drugim braniteljima okoliša i zemljišta. Podržite poslove koje te zajednice obavljaju. Poštujte i slušajte naše branitelje.

Poruke svima:

  • Iako ih ne čujemo, MAPA (Najpogođeniji narodi i područja) nisu bez glasa. Oni su se borili za svoju sadašnjost, ne samo za svoju budućnost. Nitko ne smije biti zarobljenik nepravde. Ne borite se za te narode i područja, borite se uz njih. MAPA nisu samo tužna iskustva, mi moramo isticati njihove bogate priče o otporu.
  • Zemlje MAPA-e nisu “siromašne”, one su bogate resursima, no one su povijesno i sustavno potlačene i spriječavane u razvoju. Čelnici globalnog sjevera imaju dug za klimu kojega su dužni platiti čovječanstvu. Hitna klimatska akcija i pomoć u prilagodbi nije “časna dužnost” ili “solidarnost”, već odšteta za nepravde koje su nacije i sektori s visokim prihodom nanijeli svojim iskorištavanjem.
  • Glasovi MAPA-e se moraju pojačati i usredotočiti u našoj borbi za klimatsku pravdu. U protivnom slučaju, čak i ako uspijemo ograničiti globalno zagrijavanje na sigurne razine za život na Zemlji, marginalizirane zajednice i dalje će biti žrtvovane i zapostavljene, čime bi bio riješen tek dio problema.
  • Više nego ikad, sad se moramo pridružiti masama i slijediti vodstvo branitelja okoliša, radnika i onih koji se najviše zanemaruju. Pridružite se njihovoj borbi za dekolonizaciju, pravdu i autonomiju. Moramo se sjetiti da su naša oslobođenja međusobno povezana i isprepletena.

 

Žalosti činjenica da u Hrvatskoj trenutno nema kapaciteta za organiziranje ovakvog događaja i u nas. Ostaje nam nada da će se nova generacija srednjoškolaca reorganizirati i nastaviti tradiciju uspješnih akcija, kojima su naša djeca prijašnjih godina održavala aktivno sudjelovanje u globalnom pokretu.

/by

Vratimo toplinu u domove oštećene potresom – ali bez pogoršanja klimatskih promjena

Svaka metrička tona emitiranog ugljikovog dioksida ima svoju cijenu, i to ne samo ekonomsku ili financijsku, nego i onu koja se plaća ljudskim životima. Čini se da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zanemaruje te crne prognoze i u svojim programima prolongira našu ovisnost o fosilnim gorivima.

Mnoge nedavno objavljene znanstvene studije, među kojima ističemo najnoviju, objavljenu u respektabilnom časopisu Nature Communications, autora R. Daniel Bresslera, pokazuju upravo to. Konkretno, prema njegovom računu, svakih 4434 metričkih tona ugljikovog dioksida, dodanih u atmosferu 2020. globalno resultira u jednoj suvišnoj smrti do 2100. Ovako izrečeno, to se ne čini toliko strašno. No, uzimajući u obzir te smrti, društveni trošak ugljika povećan je s 37 na 258 USD po metričkoj toni, što smanjenje emisija čini ekonomski znatno povoljnijim. Isplativije postaje i smanjenje emisija i potpuna dekarbonizacija do 2050. Kako je Bressler istaknuo, rezultat je “prilično velika razlika u smislu predložene klimatske politike”. Ubrzamo li smanjenje emisija umjesto nastavka njihovog neprestanog povećavanja, i preuranjene smrti bi se smanjile s oko 83 milijuna na 9 milijuna do 2100. godine.

Prema tome, to je još jedan u nizu razloga zašto svatko mora doprinjeti smanjenju emisija, a time i dati svoj prilog obuzdavanju klimatskih promjena. U našem Apelu za sustavnu klimatsku akciju ističemo: “Klimatska kriza, u svoj svojoj zastrašujućoj realnosti, jest test zrelosti naše civilizacije u cjelini, poziv za buđenje, ali i jedinstvena prilika za globalnu transformaciju prema održivom društvu. Da bismo postigli te ciljeve, potrebno je zajedničko djelovanje cijelog čovječanstva. Dobar početak je proglašenje klimatskog izvanrednog stanja. No, ključno je sustavno djelovanje u skladu s time.

To je zahtjev koji isključuje lažne alibije tzv. malih zemalja.

To je zahtjev koji podrazumijeva zajedničko, sinergijsko djelovanje svih ljudskih djelatnosti.“

Nitko, dakle, nije isključen iz globalnih nastojanja da se klimatska kriza obuzda. Nitko, pa tako ni Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Međutim, oni su još jednom iskazali zavidnu razinu nerazumijevanja svih upozorenja znanstvenika i ozbiljnosti klimatske krize. I to nije sve! Osim upozorenja na ozbiljnost klimatske krize, oni su odlučili zanemariti i pozive naših najprominentnijih energetičara da je ovo odlična prilika da se plinski bojleri zamijene održivijim toplinskim sustavima, temeljenim na obnovljivim izvorima energije. Ne, FZOEU ima drukčije planove za Hrvatsku. U trenutku kad sve veći broj zemalja EU zabranjuje daljnju ugradnju kondenzacijskih bojlera, u trenutku kad Zeleni plan kreće u primjenu i kad se, katalizirane recentnim katastrofalnim poplavama, donose odluke o raskidu s fosilnim gorivima, među kojima je i najava poskupljenja plina za 25%, u tom trenutku FZOEU objavljuje Javni poziv za nabavu kondenzacijskih bojlera i kondenzacijskih kotlova.

Na temelju svega gore rečenog, taj javni poziv možemo ocijeniti samo krajnje sramotnim izrazom neznanja i nepoznavanja globalnih potreba nametnutih sve izraženijom klimatskom krizom, kojoj već godinama ne odolijeva ni Hrvatska. Pitamo se jesu li gospoda iz FZOEU-a spremna za nekoliko godina objasniti građanima da trebaju ukloniti nedavno ugrađene plinske instalacije i zamijeniti ih održivim rješenjima? Nije li isplativije odmah učiniti taj iskorak?

I, na samom kraju, jesu li spremni odgovarati i za jedan nepotrebno izgubljen ljudski život?

/by
,

Preveden Priručnik o teorijama zavjere

Danas je objavljen hrvatski prijevod Priručnika o teorijama zavjere autora Stephana Lewandowskog (Škola za psihologijske znanosti, Sveučilište u Bristolu; Škola za psihologijske znanosti, Sveučilište Zapadne Australije; CSIRO Oceani i atmosfera, Hobart, Tasmanija, Australija) i Johna Cooka (Centar za komunikaciju klimatskih promjena, Sveučilište George Mason).

Prijevod je pripremljen u okviru projekata CO2go-2 (Communication – a Catalyst for Action, uz potporu Veleposlanstva Ujedinjenog kraljevstva u Hrvatskoj) i GrindCore. Posebno zahvaljujemo Ivi Kurtović, apsolventici anglistike i bibliotekarstva na izvrsnoj lekturi. Osim toga, zahvaljujemo Bärbel Winkler na asistenciji tijekom cijelog procesa prevođenja i objavljivanja te Wendy Cook na završnom oblikovanju priručnika.

Nadamo se da će ovaj priručnik poslužiti za uspješnije prepoznavanje i raskrinkavanje široko prisutnih teorija zavjere.

Prijevod na hrvatski jezik, kao i na još 11 drugih jezika, možete slobodno preuzeti ovdje ili direktno na našem webu: ConspiracyTheoryHandbook_Croatian

/by