Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, kao vodeća istraživačka i obrazovna institucija s dugogodišnjom tradicijom nastave i istraživanja u različitim područjima klimatologije, osniva prvi Centar za klimatološka istraživanja koji će biti središnja institucija za interdisciplinarna istraživanja  klime i klimatskih promjena pod voditeljstvom izv. prof. dr. sc. Ivane Herceg Bulić. Bravo PMF!

https://zimo.dnevnik.hr/clanak/pmf-osniva-prvi-centar-za-klimatoloska-istrazivanja-u-hrvatskoj—622243.html

Pozivamo vas da pogledate i zanimljiv razgovor s prof. Ivanom Herceg Bulić i prof. Anom Previšić s Biološkog odsjeka zagrebačkog PMF-a.

 

U četvrtak 10. rujna Europska komisija izglasala je prijedlog Europskog klimatskog zakon koji je najavljen krajem prošle godine u strateškom dokumentu Europske Komisije EU Green New Deal. (nacrt zakona možete pronaći ovdje: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?qid=1588581905912&uri=CELEX:52020PC0080 ). Prijedlog zakona kojim se cilja postići klimatska neutralnost Europske unije do 2050. godine prihvaćen je sa 48 glasova za, 18 protiv i 17 suzdržanih glasova. Ovime je napravljen prvi korak u implementaciji europskog klimatskog zakona koji je kao takav presedan u internacionalnim pokušajima zakonski obvezujućeg smanjenja emisija stakleničkih plinova, kakav se čeka još od neuspjelih klimatskih pregovora u Kopenhagenu 2009. godine.

Kao stoji u tekstu prijedloga, EU je trenutno na putu smanjenja emisija za 60% do polovice stoljeća, što prema preporukama znanstvenika nije dovoljno da bi se zaustavio opasan porast globalne temperature za 1,5 stupanj °C, stoga je analiziran „portfelj scenarija ostvarivanja prelaska na nulte neto emisije stakleničkih plinova do 2050. na temelju postojećih tehnoloških rješenja, od kojih se neka tek razvijaju, koja jačaju položaj građana te kojima se usklađuju djelovanja u ključnim područjima poput industrijske politike, kružnog gospodarstva, financija ili istraživanja i inovacija, pritom osiguravajući društvenu pravednost za pravičnu tranziciju.“

Budući zakon, ukoliko ga prihvati Europski Parlament i ratificiraju zemlje članice, obvezuje na „provedbu potrebnih mjera za omogućivanje zajedničkog postizanja klimatske neutralnosti, no ne propisuje konkretne politike ili mjere, čime se državama članicama ostavlja fleksibilnost uzimajući u obzir regulatorni okvir za ostvarivanje ciljeva“. U tom smislu kapaciteti smanjenja emisija ovise o kapacitetima javnih uprava pojedinih država da kreiraju koherentne, konvergentne i pozitivne klimatske politike, zadatak u kojem Hrvatska do sada nije uspjela.

Europska Unija ovim zakonom želi izgraditi „pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem do 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova te u kojem gospodarski rast ne ovisi o iskorištavanju resursa.“ Iako je ovo hvale vrijedan i potrebno ambiciozan cilj – rast gospodarstva bez rasta potrošnje resursa možda može biti postignut na teritoriju Europsku unije, ali pod cijenu porasta iskorištavanja resursa u trećim zemljama (ukoliko se istovremeno ne cilja na smanjenje potrošnje!) – što je ključno ako želimo zaista graditi učinkovitu klimatsku politiku koja ovisi o globalnom doprinosu smanjenju emisija odnosno smanjenju potrošnje resursa.

Također se izjavljuje da će „neizravni učinci na proračune država članica ovisit o njihovu izboru nacionalnih politika i mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova i drugim mjerama ublažavanja ili prilagodbe“. Iako se ovakvo načelo čini pravednim, u kontekstu ekonomski slabije razvijenih europskih zemalja, u koje spada i Hrvatska, ovo je kao da u jedan razred sa prosječnim učenicima stavite i nadarenu djecu, i onu s poteškoćama u učenju i date im jednake uvijete i jednak ispit – rezultati će biti očekivani, dok načelo socijalno pravedne tranzicije gubi na snazi.

Države članice se zakonom također obvezuju na transparentno i redovito izvješćivanje o stanju smanjenja emisija, a komisija će svakih pet godina (amandmanom je predloženo i prihvaćeno da se ovaj period smanji na tri godine) pratiti putanju napretka pojedinih zemalja članica, počevši od 2023 godine.

U prijedlogu zakona jednaka pažnja posvećuje se potrebi jačanja kapaciteta prilagodbe, jačanju otpornosti i smanjenju ranjivosti na već prisutne posljedice klimatskih promjena, te se na više mjesta naglašava socijalno pravedna tranzicija iako još nije jasno kako će se takva tranzicija osigurati.

U tekstu prijedloga dalje stoji kako „Postizanje klimatske neutralnosti podrazumijeva doprinos svih gospodarskih sektora. S obzirom na važnost proizvodnje i potrošnje energije u pogledu emisija stakleničkih plinova, ključan je prelazak na održiv, povoljan i siguran sustav opskrbe energijom koji se oslanja na pouzdano unutarnje tržište energijom.“ Ovo se pak regulira kroz direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća  kojom se uspostavlja sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije, Uredbu (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća  kojom se uspostavljaju nacionalni ciljevi smanjenja emisija (prema kojoj Hrvatska treba smanjiti emisije stakleničkih plinova za 7% do 2030 u odnosu na emisije iz 2005. godine).

Također je važno spomenuti predložene i prihvaćenje amandmane koji su izneseni prilikom izglasavanja prijedloga zakona. Prvi se odnosi na kratkoročni cilj o smanjenju emisija za 50 – 55% do 2030. godine; budući je znanstveno utvrđeno da to smanjenje mora biti najmanje 65% ukoliko želimo ostati unutar 1,5 °C povećanja temperature, amandmanom je predloženo da cilj bude 60%.

Također je predloženo i prihvaćeno da ciljevi smanjenja budu obvezujući za sve članice a ne samo za Uniju u cjelini; da se ograniči utjecaj lobija fosilnih industrija na kreiranje europskih klimatskih politika; da se ukinu sve subvencija za fosilna goriva do 2025. godine; da se formira nezavisno savjetodavno tijelo stručnjaka; te da se revidiraju svi europski zakoni i propisi kako bi bili usuglašeni sa postizanjem cilja klimatske neutralnosti.

Sljedeći korak je prihvaćanje prijedloga zakona u Europskom Parlamentu, gdje će, nadamo se, unatoč manjkavostima, biti prihvaćen i ucrtati put prema sigurnijem i pravednijem društvu. Samo još ostaje da ambiciozne i zakonski obvezujuće ciljeve kreiraju, pa onda i prihvate, pa onda i ispune sve ostale zemlje na planetu.

Danas je Svjetski fond za prirodu (WWF) objavio svoj 13. Izvještaj o stanju živućeg planeta. Njegov glavni zaključak je alarmantni, osobito s obzirom na trend rapidnog smanjenja bioraznolikosti: u razdoblju od 1970. do 2016. godine se brojnost populacija životinjskih vrsta u prosjeku smanjila za 68 %. To se odnosi na skoro 21000 populacija više od 4000 vrsta kralješnjaka, koje su obuhvaćene studijom. Još je alarmantnija situacija s bioraznolikošću u slatkovodnim ekosustavima, gdje je zabilježen pad od čak 84 %.

Taj katastrofalni pad je uzrokovan raznolikim aspektima uništenja okoliša, kao što su deforestacija, klimatske promjene, neodržive poljoprivredne prakse, protuzakonita trgovina vrstama itd. Izvještaj naglašava da taj trend smanjenja bioraznolikosti izrazito doprinosi pojavi novih zaraznih bolesti i epidemija, s pandamijskim potencijalom. Aktualni primjer je COVID-19. Osim toga, zabilježeni pad bioraznolikosti izravno utječe na prehranu, sigurnost hrane i egzistenciju milijardi ljudi.

“Ne možemo ignorirati evidentne činjenice. Ovako ozbiljan pad populacija divljih vrsta je indikator poziva prirode i planeta na uzbunu zbog našeg pogrešnog sustava u kojem djelujemo”, komentirao je Marco Lambertini, glavni direktor WWF-a, dodajući: “usred globalne pandemije, sad je još važnije nego ikad da krenemo u koordiniranu globalnu akciju bez presedana, kako bismo do kraja ovog desetljeća zaustavili i obrnuli trend globalnog gubitka bioraznolikosti i divljih populacija te kako bismo zaštitili naše zdravlje i životne resurse u budućnosti. Naš vlastiti opstanak sve više ovisi o toj akciji.”

U skladu s time, Izvještaj poziva na hitne mjere kako bi se do 2030. obrnuo negativni trend. Konkretne mjere obuhvaćaju zaustavljanje uništenja prirodnih staništa te sveobuhvatnu reformu našeg sustava proizvodnje i trgovine hrane, prema efikasnijim i ekološki održivijim modelima sa znatno smanjenom proizvodnjom otpada, kao i poticanje ekološki prihvatljivijih prehrambenih navika. Ne provedemo li takve hitne i odlučne mjere, globalna biološka raznolikost će se nastaviti smanjivati, brojnost populacija će i dalje opadati, a divlje će životinje ostajati bez staništa, što je prijetnja opstanku, i to ne samo prirodnih ekosustava, nego posljedično i nas samih.

Izvještaj je objavljen uoči 75. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, na kojoj se očekuje da će čelnici razmotriti napredak postignut u postizanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja, Pariškog sporazuma i Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD). Glavni očekivani cilj tog zasjedanja je donošenje post-2020. okvirnog akcijskog plana za globalnu bioraznolikost, što bi bio temelj hitno potrebnog dogovora pod radnim nazivom New Deal for Nature and People.

Naravno, s velikim zanimanjem pratimo sva ta zbivanja.

Zalaganjem dr. sc. Julija Domca, posebnog savjetnika predsjednika Republike Hrvatske za energiju i klimu te odlukom predsjednika RH Zorana Milanovića, osnovano je Vijeće za energetsku tranziciju. Vijeće čini 16 članova iz različitih znanstvenih disciplina, ali i drugih sektora, među kojima je i nekoliko potpisnika našeg Apela.

Već smo nekoliko puta istaknuli da je predsjednik Milanović od prvog dana svog mandata dao više po

zitivnih znakova, kojima pokazuje razumijevanje ozbiljnosti klimatske krize te da se, u okviru svojih ingerencija, namjerava suočiti s tim

problemom. Prvi konkretni korak u tom je smislu bilo imenovanje posebnog Julija Domca za posebnog savjetnika za klimu i energetiku, nakon čega je slijedio i naš sastanak s Predsjednikom.

Ipak, osnivanje ovog Vijeća je do sada najodlučniji iskorak institucija vlasti RH u smislu

odlučnog i fokusiranog suočavanja s klimatskom krizom, u skladu sa zahtjevima Apela za sustavnu klimatsku akciju. Stručnjaci, izabrani u članstvo Vijeća, svojim ekspertizama širom otvaraju nadu optimizmu u tom smislu.

Nadamo se da će Vijeće ispuniti naša očekivanja i da neće iznevjeriti naš optimizam. U svakom slučaju, čestitamo na ovom vrlo pozitivnom iskoraku, no ponavljamo da mu stojimo na raspolaganju, kako bismo ekspertizama svih 550 potpisnika Apela doprinjeli pozitivnoj promjeni i konačnom oslobađanju Republike Hrvatske iz ovisnosti o fosilnim gorivima.

Znanstveni časopis Sustainability je pozvao autore na slanje doprinosa za posebno izdanje pod naslovom “Green Growth Policy, Degrowth, and Sustainability: The Alternative Solution for Achieving the Balance between Both the Natural and the Economic System“.

Urednici ovog posebnog izdanja Diego A. Vasquez (Sveučilište u Porstmouthu) i Jose A. Plaza-Ubeda (Sveučilište Almeria) ističu: “U kontekstu ovisnosti o okolišu s limitiranim resursima, sve je očitija potreba za istraživanjem posljedica kombinacije pretpostavki o društvenim mrežama, psihološkim mehanizmima, dinamici okoliša i povezanosti distribucije stavova s politikama zaštite okoliša. Realnost u kojoj živimo je da, unatoč svijesti o ograničenosti resursa, kružni ekonomski pristup je i dalje vrlo daleko od svog punog ostvarenja te treba osigurati nove pristupe koji će se baviti neravnotežom između ekonomski sustav i prirodni sustav.

Zato je smisao ovog izdanja okupiti istraživačka razmišljanja o cijelom spektru različitih pristupa, od zelenog rasta i socijalnog kapitalizma do odrasta (degrowtha).

Izdanje je otvoreno za zaprimanje priloga do 31. prosinca 2020. Sustainability je časopis otvorenog pristupa, visokog faktora odjeka, a izdaje ga MDPI.

Portal Prilagodba klimi je danas objavio intervju s još jednom potpisnicom našeg Apela, dr. sc. Ankicom Kovač sa Zavoda za energetska postrojenja, energetiku i okoliš Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.

Ankica Kovač je jedna od naših naijstaknutijih znanstvenica na polju razvoja postrojenja koja se temelje na vodiku. Njen rad je u javnosti najbolje prepoznat po biciklu na vodik, kojeg je predstavila prije 2016. godine, a od tada kontinuirano i vrlo predano radi na razvoju pilot-postrojenja, koja bi služila kao temelj razvoja vodikove infrastrukture.

Ovaj intervju je uglavnom fokusiran na energetiku, a Ankica ističe kako se trenutne klimatske promjene treba promatrati i kao priliku za sveobuhvatnu tranziciju prema održivoj energetici.

Danas se obilježava Svjetski dan zaštite prirode, u cilju podizanja svijesti o značaju prirodnih resursa te poticanja ljudi na aktivnosti u smjeru zaštite prirodnih resursa. Temeljna ideja obilježavanja Svjetskog dana zaštite prirode je ukazivanje na činjenicu da je zdrav okoliš temelj stabilnog i produktivnog društva, a njime osiguravamo dobrobit sadašnjih i budućih generacija. Stoga smo svi, bez iznimke, pozvani na sudjelovanje u zaštiti, očuvanju i održivom upravljanju našim prirodnim resursima.

Pod pojmom očuvanja prirode podrazumijeva se zaštita prirode od pretjeranog iskorištavanja. To također znači poštovanje načela održivosti, tj. mudro korištenje prirodnih resursa, tako da potrebe sadašnje generacije mogu biti zadovoljene bez ugrožavanja mogućnosti buduće generacije da maksimizira vlastite potrebe. Najočitiji razlog očuvanja je zaštita divljine i promicanje biološke raznolikosti.

I ovim putem vas zato pozivamo na akciju u zaštiti prirode. Svatko od nas može učiniti nešto, a zajedno možemo mnogo. Zato evo nekoliko prijedloga za konkretne aktivnosti:

Posadite stablo: sadnja stabala je dobra za okoliš, jer su stabla obnovljiva, biorazgradiva i mogu se reciklirati. Također vrlo efikasno upijaju ugljikov dioksid i pretvaraju ga u korisne tvari. 
Čuvajte vodu: očuvanje vode znači pažljivo i ekonomično korištenje pitke vode. Trebali bismo čuvati vodu jer je to temeljni, dragocjen i sve ugroženiji prirodni resurs.
Smanjite potrošnju električne energije: ako smanjimo potrošnju energije, elektrane će trebati proizvoditi manje električne energije i tako smanjivati količinu spanljenih fosilnih goriva i emisije CO2.
Vozite se biciklom ili pješačite: osim što te aktivnosti imaju vrlo pozitivan učinak na vaše zdravlje, time smanjujete korištenje automobila, koji su velik potrošač fosilnih goriva i time značajan izvor ugljikovog dioksida.
Koristite manje papira: moramo pokušati koristiti što manje papira, kad god je to moguće.
Širite svijest: trebali bismo razumjeti važnost i vrijednost naših prirodnih resursa. Razgovarajte s vašom djecom o prirodi, njenoj vrijednosti i važnosti i zajedno učinite nešto dobro.

Svima vam želimo sretan Svjetski dan zaštite prirode!

Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) je 2014. pokrenula seriju webinara “The Adaptation Exchange“, čime su otvorili međunarodni komunikacijski forum koji podržava razmjenu ideja, nadahnuća i znanja o prilagodbi klimatskim promjenama. Kroz takvu razmjenu ideja, zajednice mogu biti u toku s najnovijim klimatskim znanostima, klimatskim utjecajima i prijetnjama, najvažnijim izvještajima i zbivanjima te pričama o izgradnji otpornosti na klimatske promjene iz cijelog svijeta, u svim sektorima, razinama i skalama. Prilagođavanje negativnim učincima klimatskih promjena od vitalnog je značaja kako bi se smanjili utjecaji klimatskih promjena koje se događaju te kako bi se povećala otpornost na buduće utjecaje.

Današnji webinar obrađuje temu treninga za jačanje akcija prilagodbe klimatskim promjenama. Webinar možete pratiti na Facebook stranici, a naknadno će biti dostupna njegova snimka.

Danas je na portalu Prilagodba klimatskim promjenama Ministarstva zaštite okoliša i energetike objavljen intervju s Nikolom Biliškovim. Uz opće teme vezane uz klimatske promjene, ovdje je dan poseban naglasak na ulogu Hrvatske u globalnom suočavanju s klimatskom krizom, pri čemu se naglašava geografski kontekst Mediterana, kao klimatske vruće točke.

Intervju možete pročitati ovdje.

Kreće istraživački projekt naziva AdriaClim – ‘Alat za informiranje, praćenje i upravljanje klimatskim promjenama za strategije prilagodbe u Jadranskim obalnim područjima’  koji se financira iz Programa prekogranične suradnje Italija-Hrvatska, a na kojem su partneri znanstvenici rovinjskog Centra za istraživanje mora (CIM) Instituta Ruđer Bošković (IRB). Sretno!

https://www.irb.hr/Novosti/Projekt-AdriaClim-za-upravljanje-klimatskim-promjenama?fbclid=IwAR23RRNoLJKtDQku5T9MRSq4gSvMsf-JI-lt_-famM76teXoM_uB58XUt9A