TV sučeljavanje političkih stranaka o klimatskim promjenama

Potaknuta brojnim međunarodnim aktima te apelima struke za sustavno suočavanje sa klimatskom krizom, inicijativa Znanstvenici za klimu – Hrvatska pozvala je sve televizijske kuće u republici Hrvatskoj da povodom parlamentarnih izbora 2020. organiziraju sučeljavanja političkih stranaka na temu klimatskih promjena.

Naime, iako je globalna kriza uzrokovana klimatskim promjenama jedna od glavnih političkih tema današnjice, ona do sada nije bila značajnije zastupljena u političkim sučeljavanjima, a niti u programima političkih stranaka.

Ambiciozna i učinkovita klimatska politka nužnost je u bilo kojoj državi svijeta, međutim osobito je važna za republiku Hrvatsku koja obzirom na svoj zemljopisni položaj većim dijelom pripada Sredozemlju, “vrućoj klimatskoj točki“ Europe. Hrvatska je također jedna od tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod. To znači da će klimatske promjene u Hrvatskoj imati izrazite negativne učinke na društveni razvoj, kvalitetu života (osobito ranjivih skupina društva) i gospodarstvo. S obzirom na navedeno, ali i činjenicu da najvažniji gospodarski sektori u Republici Hrvatskoj, poput turizma, poljoprivrede, ribarstva, šumarstva i energetike, ovise upravo o klimatskim faktorima, njezina se ranjivost ocjenjuje kao velika.

Danas svaka odgovorna politika mora imati ambicioznu klimatsku strategiju te jasan i izvediv plan za jačanje otpornosti društva u cjelini jer je to ključno za gospodarski oporavak i budući razvoj Republike Hrvatske. Stoga tema klimatskih promjena i zaštite okoliša mora biti nezaobilazna sastavnica političkih programa i jedna od tematskih točaka u budućem sazivu Sabora.

/by

Staklenički potencijal

Staklenički potencijal je relativna veličina koja pokazuje koliko jedinična količina neke tvari doprinosi efektu staklenika. Radi se o veličini koja je direktno povezana s tzv. ekstinkcijskim koeficijentom. To je spektroskopska veličina, koja pokazuje koliko zračenja određene valne duljine tvar može apsorbirati. Kako bismo to razumijeli, dobro se upoznati s Lambert-Beerovim zakonom, u kojem je zapravo sadržano sve što na ovoj razini trebate znati o spektroskopiji. Naime, mjerimo li intenzitet svjetlosti koja prolazi kroz neko sredstvo, primijetit ćemo da upadni i izlazni intenzitet (I0, odnosno I) općenito nisu jednaki, tj. općenito je I < I0.

Intuitivno je jasno da odnos izlaznog i upadnog intenziteta je određen duljinom puta svjetlosti kroz sredstvo (l) i koncentraciji tvari c. Međutim, znamo i da se različite tvari razlikuju i u uspješnosti upijanja ili propuštanja svjetlosti, a to je određeno ekstinkcijskim koeficijentom ε. To je fizikalno svojstvo tvari, neovisno o njenoj koncentraciji i drugim parametrima. Lambert-Beerov zakon glasi:

A = εlc

gdje je A apsorbancija, a ona je povezana s omjerom intenziteta upadne i izlazne svjetlosti:

I tu smo gotovi s formulama, osim što ćemo reći da ekstinkcijski koeficijent nije isti pri svim valnim duljinama, tj. tvar puno uspješnije upija svjetlost nekih valnih duljina u odnosu na druge valne duljine. Dakle, on je funkcija valne duljine ε(λ). Zato i apsorbancija ovisi o valnim duljinama i zato svaka tvar ima neki karakteristični spektar A(λ). Običnim jezikom, zato su mnoge tvari obojane.

Iako nam zrak izgleda proziran, on je proziran u vidljivom dijelu spektra. No, u infracrvenom dijelu spektra zrak baš i nije toliko proziran. Drugim riječima, propustimo li infracrvenu svjetlost kroz zrak, dobit ćemo njegov infracrveni spektar:

Infracrveno zračenje nazivamo i toplinskim zračenjem, tj. ono je odgovorno za prijenos topline. Zato nam je upravo međuigra infracrvenog zračenja s tvarima najvažnija za razumijevanje efekta staklenika.

Ono što je najvažnije uočiti na spektru je da imamo neka područja u kojima imamo nekakav „nedostatak“ zračenja. Upravo su to područja u kojima nam staklenički plinovi upijaju infracrveno zračenje. To na ovoj slici između 4000 i 3300 cm-1, 2400 – 2300 cm-1, 2000 – 1200 cm-1 i oko 700 cm-1. Ovo oko 3500 i 1500 cm-1 uzrokuje vodena para, a oko 2400 i 700 cm-1 nastaje zbog prisustva ugljikovog dioksida CO2.

Sad uzmemo koju je količinu svjetlosti „pojela“ određena tvar u svim područjima spektra, svedemo sve na jediničnu koncentraciju i jedinični put kroz sredstvo i ne taj način dobivamo integralni ekstinkcijski koeficijent. To je staklenički potencijal. Osim toga, s obzirom na to da je CO2 najvažniji staklenički plin, ljudi su se dogovorili da njegov staklenički potencijal bude jednak 1, a staklenički potencijali svih drugih tvari se uspoređuje s CO2. Osim toga, neki plinovi su i nestabilni pa se s vremenom raspadaju u atmosferi. Zato najčešće razmatramo više stakleničkih potencijala, npr. za razdoblje od 20, 100 i 500 godina.

U sljedećoj tablici su navedeni staklenički potencijali glavnih stakleničkih plinova:

Tvar

Životni vijek u atmosferi (godine)

Staklenički potencijal (GHP)

20 godina

100 godina

500 godina

Voda H2O

Neodređeno

<1

<1

<1

Ugljikov dioksid CO2

5-200

1

1

1

Dušikov(I) oksid N2O

114

275

296

156

Metan CH4

12

72

25

7,6

Klorofluorougljici

0,3 – 260

40 – 9400

12-12 000

4 – 10 000

Perfluorogljici

2600 – 50 000

3900 – 8000

5700 – 11 900

8900 – 18 000

Sumporov heksafluorid SF6

3200

15 100

22 200

32 400

Ozon O3

22 dana

65

—

—
/by

O klimatskim promjenama

Za razliku od meteoroloških prilika (vremena), klima je prosjek skupa meteoroloških prilika karakterističnih za određeno podneblje. Ono što nazivamo klimatskim promjenama je globalna promjena, najevidentnije izražena u promjeni temperature Zemljine površine i najnižih slojeva atmosfere. To su općenite definicije, tako da se odnose na sva moguća stanja klime. Jasno je da se u povijesti našeg planeta dogodilo mnogo klimatskih promjena, koje su bile uzrokovane različitim, ali uvijek prirodnim utjecajima. To nije sporno, ali nikako se ne treba uzimati kao argument za bilo kakvo opravdavanje ili negiranje aktualnih klimatskih promjena.

Naime, danas je više nego jasno, potvrđeno doslovce milijardama pojedinačnih, sistematiziranih objektivnih mjerenja desetina tisuća znanstvenika, objavljenih u recenziranim znanstvenim časopisima, na kraju pretočenima na nekoliko tisuća stranica izvještaja Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), nekoliko ključnih činjenica o aktualnim klimatskim promjenama:

  1. aktualne klimatske promjene nisu ni prve ni posljednje u geološkoj povijesti našeg planeta;
  2. do klimatskih promjena može dovesti više različitih faktora (uključujući promjene u orbiti, vulkane i sl.), od kojih neki mogu biti antropogeni;
  3. aktualne klimatske promjene uzrokovane su porastom temperature, koja je direktno korelirana s porastom koncentracije stakleničkih plinova u zadnjih 200 godina, tj. od početka industrijske revolucije;
  4. porast koncentracije stakleničkih plinova poklapa se s iskorištavanjem fosilnih goriva kao glavnog izvora energije u industrijskom dobu;
  5. čitav niz izmjerenih parametara jasno i nedvosmisleno pokazuje da višak CO2 u atmosferi potječe iz fosilnih goriva;
  6. velike vulkanske erupcije dovele su do kratkotrajnih padova prosječne globalne temperature, neznatne u odnosu na predominantan rastući trend;
  7. klimatski modeli (sofisticirani programi koji u sebi sadrže najbolje danas dostupne teorijske modele, koji su prošli višestruku rigoroznu znanstvenu provjeru, a koji omogućuju račun multidimenzionalnih problema na najjačim danas dostupnim superkompjuterima) reproduciraju aktualne trendove tek kad uzmemo u obzir antropogene faktore.

Sve gore navedeno nam govori da prirodni procesi ne daju dovoljno dobar skup parametara za modeliranje trenutnih klimatskih promjena. Slijedom toga (ali razmatranjem na puno dubljoj razini) zaključujemo da su antropogeni faktori glavni doprinos aktualnim klimatskim promjenama. To su objektivne činjenice koje donosi današnja znanost.

Posljedica svega toga nije da će nam biti „samo malo toplije“ – porast temperature je posljedica povećanja topline atmosfere, a toplina je, kao što znamo, makroskopska posljedica kinetičke energije čestica od kojih se sastoji atmosfera. Povećanje energije dovodi do niza procesa, kojima sve češće svjedočimo, a najočitije se odražavaju u sve ekstremnijim vremenskim prilikama: u rekordnim i sve učestalijim uraganima, u toplinskim udarima ljeti i naletima ekstremne hladnoće zimi, u ekstremnim sušama i poplavama, pomicanju granica rasprostranjenosti biljnih i životinjskih vrsta, porastu razine mora, otapanju ledenjaka itd. Naravno, sve se to odražava i na društvene aspekte, pa tako svjedočimo masovnim migracijama stanovništva (dobrim dijelom uzrokovanim klimatskim promjenama) s perspektivom više stotina milijuna prisilnih klimatskih migranata, sve češćim ratovima za osnovne resurse (npr. za vodu i obradive površine zbog dezertifikacije), ali i nestajanju cijelih tradicionalnih kultura zbog degradacije vjekovnih okoliša.

To su vrlo složeni procesi, a u odgovaranju na njih znanost može dati važne smjernice. Važno je pritom imati na umu da je klimatski sustav jedan od najsloženijih sustava koje poznajemo, upravljan velikim brojem parametara koji su u stalnom međudjelovanju kroz povratne sprege. Zato treba prepoznavati tzv. lažna rješenja, koja se najčešće pojavljuju na polju geoinženjerstva, namjernog mijenjanja nekih aspekata ekosustava kako bi se na umjetan način umanjilo upadno zračenje Sunca i sl. U više eksperimenata se pokazalo da takvi pristupi ne funkcioniraju, jer pretjerano pojednostavljeno pristupaju sustavu koji je po svoj prirodi vrlo složen. Ono što nam je potrebno je udruženo djelovanje znanstvenika svih mogućih profila, od prirodoslovnih preko tehničkih do društveno-humanističkih, u suradnji s društvenim pokretima. U ovom trenutku su nam potrebne nove tehnologije, ali one nisu dovoljne, nego je zajedno s njima potrebna promjena prevladavajuće društveno-ekonomske paradigme, koja se temelji na činjenično neutemeljenom narativu o permanentnom rastu. To mora biti temelj Green New Deal-a kakvog želimo.

/by

Dan planeta Zemlje – ovoga puta o klimatskim promjenama

Zagreb, 22. travnja 2020.

Dan planeta Zemlje je po prvi puta obilježen na današnji dan 1970. u SAD-u. Naime, nakon prijedloga UNESCO-a da se jedan dan posveti jačanju javne svijesti o važnosti očuvanja okoliša, američki senator Gaylord Nelson se u kongresu izborio da se 22. travnja proglasi Danom planeta Zemlje. Povod tome je bila njegova zgroženost posljedicama izljeva 3 milijuna galona nafte iz platforme Union Oil A uz obalu Kalifornije.
Ovogodišnji Dan planeta Zemlje, 50. po redu, obilježava se u više od 190 država, a tema je klimatska akcija. Kao izazov enormnih razmjera, ali također i neslućenih prilika za čovječanstvo u cjelini, klimatska akcija je prepoznata kao najvažnija tema svih suvremenih zalaganja za održivost kroz očuvanje okoliša. Naime, kao što stalno naglašavamo, klimatske promjene su najveći izazov za čovječanstvo i sustave koji naš planet čine nastanjivim.
Ove godine se Dan planeta Zemlje održava u ozračju globalne pandemije COVID-19, uzrokovanje novim korona virusom SARS-CoV-2. Iz aspekta klimatske akcije, ta je činjenica zanimljiva iz više razloga. Naime, uspješnost odgovora pojedinačnih zemalja na borbu protiv te epidemije je u najdirektnijoj korelaciji mjera s uputama što proizlaze iz najboljih znanstvenih spoznaja iz relevantnih polja. Razmjeri klimatske krize su sami po sebi znatno veći i obuhvatniji u odnosu na aktualnu pandemiju. Razumijevanje i suočavanje s klimatskom krizom je multidisciplinarni i multisektorski problem, koji iziskuje združeno i solidarno djelovanje cijelog čovječanstva, a u tome je ključna hitna implementacija najboljih relevantnih znanstvenih spoznaja iz svih znanstvenih polja i disciplina.
WHO upozorava da su jedna od značajnijih, već sada mjerljivih, posljedica klimatskih promjena izmjene u obrascima širenja zaraznih bolesti. Stoga su nam i na tom specifičnom polju hitno potrebne spoznaje temeljnih kompleksnih kauzalnih veza, kako bismo, upotrebom cjelovitih, bolje utvrđenih i integriranih modela, efikasno predviđali buduće pandemije.
Prije dva dana cijene nafte su na svjetskom tržištu su pale duboko ispod nule, a vodeći analitičari ne predviđaju brz oporavak tržišta. To je indikator dubine gospodarske krize uzrokovane pandemijom COVID-19, ali i indikator osjetljivosti i neodrživosti dominantnog ekonomskog modela. Smatramo da se nalazimo u prijelomnom trenutku povijesti, u trenutku zornog uprizorenja mnogih loših strana naše ovisnosti o fosilnim gorivima. Ovo je trenutak kad se može poduzeti odlučna i dubinska transformacija energetskog sektora prema obnovljivoj i održivoj energetici, što sve glasnije zahtijevaju i građani.
Znanstvenici RH su u siječnju ove godine uručili svoj apel za sustavnu klimatsku akciju, s potpisima više od 550 znanstvenika, institucijama zakonodavne i izvršne vlasti. Apel je u javnosti odjeknuo znatnom medijskom pažnjom čak i izvan granica RH, a koja i dalje ne jenjava, unatoč pandemiji. No, tek konkretnom akcijom poruke Apela dobivaju objektivnu jasnoću i nedvosmislenost. Zato se pridružujemo pozivu, upućenom na službenim stranicama Dana planeta Zemlje, za 24-satnu globalnu digitalnu mobilizaciju, putem širenja vezanih poruka u svim oblicima putem društvenih mreža i drugih internetskih kanala.

/by

Vlada napokon odgovorila na klimatski apel hrvatskih znanstvenika?

Zagreb, 13.03.2020

U dubokoj sjeni zabrinjavajućih događanja vezanih uz pandemiju COVID-19, Vlada je dala suglasnost na ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na sedam istražnih polja te procijenila godišnje prihode od navedenih aktivnosti na cca 22,8 milijuna kuna. Time je pokazala da budućnost vidi u fosilnim izvorima energije, baš kao da ne vidi njihovu povezanost s klimatskim promjenama i ugrožavanjem zdravlja morskog ekosustava s obzirom na to da veći udio nafte čine kancerogeni spojevi. umjesto da se koncentrira na projekte širokog uvođenja obnovljivih izvora energije. Pitamo se, je li time Vlada, i to djelima, a ne riječima, odgovorila na zahtjeve inicijative Znanstvenici RH za klimu (dalje Inicijativa), jasno artikuliranima u Apelu za sustavnu klimatsku akciju, a koji je prije gotovo dva mjeseca uručen institucijama zakonodavne i izvršne vlasti. Je li to smjer djelovanja Republike Hrvatske u odgovoru na sve oštriju klimatsku krizu? Je li to, konačno, odgovor nominalno najodgovornijih institucija za donošenje i provedbu okolišnih politika na sve jasniju potrebu proglašenja klimatske krize?
Pitamo se i je li doista potrebno ovakve odluke, s toliko dalekosežnim posljedicama, donositi pod okriljem mraka, u sveopćoj tjeskobi aktualne epidemije COVID-19. Pokušavaju li time institucije još jednom, na vrlo podmukao način, isključiti mogućnost sudjelovanja javnosti činjenicom da je trenutno sve što je tematski izvan okvira epidemije osuđeno na medijsku nevidljivost?
Inicijativa ne krije nezadovoljstvo ovakvim, rekli bismo, krajnje neodgovornim djelovanjem nominalno najodgovornijih institucija. Osim toga, radi se o eklatantnom primjeru ignoriranja pružene ruke pomoći od strane velikog broja znanstvenika RH, i to iz svih znanstvenih područja. Radi se i o ignoriranju znanstvenih rezultata, radi se i djelovanju u potpunom neskladu s energetskim i dekarbonizacijskim aspektima Europskog zelenog plana. Usprkos izjavama potpore i načelne podrške Inicijativi nakon sastanka s Ministrom zaštite okoliša, pokazuje se da MZOE ne prepoznaje razmjere problema i ne vidi potrebu za proglašavanjem krize i transformacijom dosadašnjeg smjera okolišne politike niti u jednom segmentu, jer ju, ovakvom kakva jest, smatra u potpunosti dostatnom.
Iako smo svjesni da ova će ova vijest ostati u sjeni prethodno spomenute, trenutno aktualnije javnozdravstvene krize, još jednom naglašavamo da teme klime i okoliša nisu i ne smiju biti „treće teme“. Iako pandemija COVID-19 nije direktna posljedica klimatskih promjena, podsjećamo na riječi prof. Đikića da su dramatične promjene u okolišu uzrokovane djelovanjem čovjeka veliki čimbenik nesigurnosti u smislu razvoja novih vrsta virusa i predviđanja njihovih učinaka na čovjeka. Također, među tzv. ekonomskim migranima raste udio klimatskih i na našim će ih granicama u predstojećim godinama biti sve više. Vrlo ozbiljne projekcije pokazuju da su klimatske migracije i perspektiva hrvatskih građana, osobito ako izostane djelovanje ili ako dopustimo ovakav način „suočavanja“ s klimatskom krizom.
Stoga ovim putem ponovno apeliramo na institucije Republike Hrvatske da hitno razviju i implementiraju ambiciozne politike usporavanja i suočavanja s klimatskom krizom. Smjer tih mjera mora biti utemeljen na najboljim raspoloživim rezultatima svih znanstvenih područja, kako bi se što uspješnije mogli nositi sa velikim izazovima koji su već s nama, a postajat će sve veći i zahtjevniji u bliskoj budućnosti. Nedjelovanje i krivo usmjereno djelovanje donosi neprocjenjivu materijalnu, ali i egzistencijalnu štetu.

/by

HRT-ovo Otvoreno o klimi – zatvoreno za žene i udruge

Zagreb, 6. ožujka 2020.

Iako porast zastupljenosti „klimatskih“ tema u javnim medijima predstavlja pozitivan i nužan pomak u promicanju svijesti o važnosti zaustavljanja i prilagodbe klimatskim promjenama, smatramo da je koncept HRT-ove emisije Otvoreno o donošenju Strategije prilagodbe klimatskim promjenama, emitirane 5. ožujka u više aspekata problematičan i ispod standarda javne televizije.
Odmah početkom emisije upada u oči potpuni izostanak žena, ali i predstavnika nevladinih udruga. Naravno da spolno-rodni sastav ne treba biti jedini i isključiv kriterij za formiranje bilo koje skupine, pod uvjetom da se doista primat daje stručnosti. No, sasvim je druga stvar kad u određenom polju, kao i u ovom slučaju, ima sasvim dovoljno vrlo stručnih osoba oba spola. Prečesta je praksa da se žene ne uključuju u različite skupine, a u suočavanju s klimatskom krizom na globalnoj razini upravo žene vode glavnu riječ.
S druge strane, izostanak predstavnika civilnih udruga, koje se već desetljećima bave zaštitom okoliša i upozoravanjem na opasnosti klimatskih promjena indikacija je visokoselektivnih kriterija u pozadini odabira gosta emisije. Sve zajedno ima vrlo negativan prizvuk, osobito nakon vijesti o naljepnicama sa slikom silovanja Grete Thunberg – dakle žene i klimatske aktivistice – koje je odaslala jedna naftna kompanija. Očekivali bismo veću informiranost i znatno veću osjetljivost urednika o uključenim akterima i aktualnim zbivanjima pri koncipiranju i realizaciji jedne od središnjih emisija informativnog programa javne televizije.
Umjesto toga, gosti su bili aktualni i dva bivša ministra zaštite okoliša. Svima je njima zajednički nazivnik velik manjak političke hrabrosti i ambicije pri kreiranju klimatskih politika, osobito tokom obnašanja ministarske dužnosti. S druge strane su gosti bila dva znanstvenika klimatologa. Time je djelomično uključena struka, no samo klimatologija. Iako klimatologija najizravnije istražuje fizikalnu osnovu klimatskih promjena i daje prognoze trendova, ona ne donosi tehnička rješenja za njihovog ublažavanja, a i ne donosi odgovore na društvene aspekte klimatske krize. Očekivala bi se doista puno viša razina uredničkog kolegija pri osmišljavanju takve emisije. No, iz izjave voditelja da je „prvi put čuo za klimatske izbjeglice“ se čini da su takva očekivanja previsoka.
Osim svega toga, podsjećamo da je polovicom siječnja Vladi, Saboru, Uredu predsjednika i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike uručen Apel za sustavnu klimatsku akciju s potpisima 556 znanstvenika. Apel je u javnosti odjeknuo znatnom medijskom pažnjom čak i izvan granica RH, a koja i dalje, dakle gotovo dva mjeseca nakon njegove objave, ne jenjava. Unatoč svemu tome, odgovor Vlade i Saborskog odbora za zaštitu okoliša je – potpuna i gromoglasna šutnja. Iako se šutnjom ponekad mogu odaslati poruke, te su poruke nužno produkt interpretacije. Tek riječima te poruke dobivaju objektivnu jasnoću i nedvosmislenost.

/by

Nepodnošljiva lakoća neozbiljnosti RH po pitanjima klimatske krize

Zagreb, 12. veljače 2020.

Prije gotovo mjesec dana, točnije 14. siječnja, uručen je Apel za sustavnu klimatsku akciju s potpisima 556 znanstvenika Uredu predsjednika RH, Vladi, Saboru i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. Apel sadrži 11 konkretnih zahtjeva, potkrijepljenih literaturnim izvorima, a institucijama se izričito pruža i ekspertna pomoć pri kreiranju politika usmjerenih ka suočavanju s klimatskom krizom. Apel je u javnosti odjeknuo znatnom medijskom pažnjom čak i izvan granica RH, a koja i dalje, dakle mjesec dana nakon njegovog uručenja, ne jenjava. Unatoč svemu tome, institucije kojima je upućen Apel odgovaraju – potpunom šutnjom.
Danas je i Europska komisija odlučila pokrenuti postupak zbog povrede protiv Hrvatske uputivši joj službenu opomenu zbog neispunjavanja obveze izvješćivanja o napretku u ostvarivanju nacionalnih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti. To je samo jedno u nizu upozorenja koje je naša država dobila zbog svoje neaktivnosti po pitanjima suočavanja s klimatskom krizom.
Nažalost, te činjenice su indikacija krajnje neozbiljnog stava nominalno najodgovornijih institucija RH na najveći problem s kojim je suočeno današnje čovječanstvo, u svoj njegovoj rasprostranjenosti i raznolikosti.
Ovim putem ponovo pozivamo Ured predsjednika RH, Vladu RH, Sabor RH te Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da najozbiljnije razmotre Apel, kojega su im uputili znanstvenici, uime cijele javnosti Republike Hrvatske. Apel, naime, jasno ukazuje na ozbiljnost globalne klimatske krize, koja se svakim nedjelovanjem produbljuje, a svakim danom odgađanja odlučne akcije, potrebne mjere postaju sve radikalnije. Ovdje još jednom podsjećamo naše institucije na bjelodanu činjenicu da Republika Hrvatska nije izolirana jedinica, nego dio globalne zajednice čovječanstva.
Dakle, Republika Hrvatska nema nikakve izlike za nedjelovanje u smislu ublažavanja klimatske krize. Vodeći se načelom da sve politike suočavanja s klimatskom krizom moraju imati uporište u istraživanjima svih znanstvenih područja, ponavljamo i da našim institucijama nudimo svu našu ekspertnu pomoć pri donošenju i provedbi ambicioznih politika suočavanja s klimatskom krizom.

/by

Predan Apel hrvatskih znanstvenika i znanstvenica za sustavnu klimatsku akciju

Zagreb, 14. siječnja 2020.

Apel za sustavnu klimatsku akciju, kojega potpisuje oko 550 znanstvenika i znanstvenica u Hrvatskoj, danas je predan Predsjedniku RH, Vladi, Saboru i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.
Predstavnici potpisnika Apela održali su danas konferenciju za medije pred zgradom Vlade RH, što je prvi takav istup znanstvene zajednice u Hrvatskoj po pitanju trenutne klimatske krize.
Znanstvena istraživanja, koja se kontinuirano objavljuju u tisućama međunarodno recenziranih znanstvenih publikacija godišnje, redovito kompiliranih u obimnim izvještajima Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), nedvojbeno pokazuju da su antropogeni utjecaji dominantni faktor koji je doveo do aktualnih klimatskih promjena. Te znanstvene činjenice jasno upućuju na vrlo ambicioznu akciju na globalnoj razini, s konkretnim ciljevima: emisije ugljikovog dioksida moraju biti radikalno srezane kako bi već tokom ove godine dosegle svoj vrhunac, da bi se zatim smanjile za 45% do 2030. godine, dok bi se do 2050. emisije trebale potpuno ukinuti.
Znanost, dakle, daje vrlo jasne smjernice, ali ostvarenje tih ciljeva je moguće samo ako se razviju vrlo ambiciozne politike, koje uključuju sva raspoloživa i nadolazeća tehnološka rješenja, hitnu, ali pravednu energetsku tranziciju, kao i dubinsku transformaciju prevladavajuće socio-ekonomske paradigme. U realnosti takvog globalnog izvanrednog stanja, potpuno je razočaravajuća činjenica da su teme vezane uz klimatsku krizu tek marginalno prisutne u javnom diskursu. Uz krizni imperativ globalne transformacije, ni jedna zemlja, pa ni Hrvatska, nema izgovora za neaktivnost ili krivo usmjereno djelovanje.
Stoga, ovaj je Apel poziv tijelima zakonodavne i izvršne vlasti Republike Hrvatske na donošenje i implementaciju ambicioznih politika koje su preduvjet sustavnog suočavanja s klimatskom krizom. Te politike moraju imati uporište u znanstvenim istraživanjima i to od temeljnih prirodnih, koje omogućuju razumijevanje fizikalne osnove klimatskih promjena, preko tehničkih, koje su ključne u razvoju učinkovitih tehnoloških rješenja za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, pa do društveno-humanističkih, koje omogućuju razumijevanje i predviđanje društvenih i ekonomskih implikacija klimatske krize i temelj su za razvoj održivih i pravednih socio-ekonomskih modela.
Znanstvenici i znanstvenice, okupljeni oko ovog Apela, na raspolaganju su svim institucijama Republike Hrvatske i nude svoju pomoć u zajedničkom suočavanju s klimatskim izvanrednim stanjem.

/by

Poziv medijima – Apel

Zagreb, 09. siječnja 2020.

POZIV NA MEDIJSKU KONFERENCIJU
povodom predaje Apela znanstvenika RH za klimatsku akciju

Više od 500 znanstvenika RH potpisalo je tijekom prosinca 2019. Apel za klimatsku akciju, koji u utorak, 14. siječnja 2020. predajemo Vladi, Saboru, Uredu predsjednika i Ministarstvu zaštite okoliša RH.
Stoga ovim putem pozivamo predstavnike medija na medijsku konferenciju povodom predaje Apela. Konferencija će se održati u utorak 14. siječnja 2020. u 9:30 sati na Markovom trgu u Zagrebu, ispred zgrade Vlade RH. Nakon uvodnih izjava predstavnika inicijative znanstvenika, odgovarat ćemo na pitanja novinara.
Na temelju svih raspoloživih znanstveno utemeljenih činjenica, zaključaka eksperimentalnih mjerenja i terenskih opažanja te teorijskih modeliranja, objavljenih u tisućama međunarodno recenziranih znanstvenih publikacija, s punom odgovornošću tvrdimo da klimatske promjene s kojima se trenutno suočavamo predstavljaju izvanredno stanje te najozbiljniju i najkompleksniju krizu kojoj je čovječanstvo u cjelini ikada bilo izloženo.
Putem više konkretnih zahtjeva, ovaj Apel je poziv nadležnim institucijama da pokretanjem konkretnih i ambicioznih mjera stvore preduvjete za sustavno i sveobuhvatno suočavanje s tim izvanrednim stanjem.
U nadi da ćete se odazvati pozivu srdačno Vas pozdravljamo.

/by