Sve materijale snimila Maja Bota, Greenpeace
Photo: Maja Bota
Nikola Biliškov:
Prije četiri godine smo istupili s Apelom za sustavnu klimatsku akciju, zahtijevajući konkretne mjere ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama. S potpisima preko 550 hrvatskih znanstvenika svih područja i polja, predali smo ga institucijama zakonodavne i izvršne vlasti.Danas, četiri godine kasnije, konstatiramo da nismo zadovoljni učinjenim. U tom je razdoblju razina ugljikovog dioksida u atmosferi porasla za 10 ppm, a posljedice klimatskih promjena su postale svima vrlo očite, te poprimaju katastrofalne razmjere i uzrokuju velike materijalne štete, ali i ogromnu ljudsku patnju.
Zato, uime mladih i nadolazećih generacija, ali i svih ljudi koji diljem svijeta pate zbog posljedica nedjelovanja, smatramo svojom dužnošću da ponovo istupimo. Na prvi dan proljeća, koji je i Svjetski dan šuma, a uoči Svjetskog dana voda i Svjetskog dana meteorologije, šaljemo naš novi apel, ovoga puta upućen političkim strankama što se pripremaju za nadolazeće izbore.
Napominjem da ovaj naš istup nema veze s djelovanjem bilo koje političke stranke ili grupacije. Naši zahtjevi jesu politički, ali se temelje na najboljim dostupnim znanstvenim činjenicama. Mi, kao znanstvenici, zastupamo znanost.
Jelena Puđak:
I dalje je primjetan nedostatak učinkovitih i sustavnih klimatskih politika sa ciljem i ublažavanja i prilagodbe klimatskoj krizi. Potrebne mjere i instrumenti moraju biti kompleksni, te pozitivno konvergentni, odnosno međusobno usklađeni kroz sve sektore. Oni također moraju sadravati ne samo ograničenja djelovanja i poslovanja već i pozitivne mjere poticanja i prekvalifikacije onih djelatnosti koje doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova.
Međutim, nedostatno i kontraproduktivno je fokus stavljati primarno na smanjenje emisija staklaničkih plinova – društveni odgovor na suvremene ekološke krize mora istovremeno voditi računa o klimatskoj krizi, o krizi bioraznolikosti ali i načelima ekološke pravednosti. Kako bismo na vrijeme ublažili i prilagodili se na klimatske promjene potrebno je razmatrati sustavnu promjenu društvenih i ekonomskih odnosa koji fokus sa rasta konzumerizma i BDPa kao glavnih mjera društvenog razvoja stavljaju na kvalitetu života građana i ekološku održivost.
U tom kontekstu smatramo važnim da donosioci odluka, bilo nosioci vlasti ili oni u oporbi donose konkretne programe klimatske politike i izgradnje otpornosti na ekološku krizu. Ovim apelom stoga tražimo od svih političkih stranaka jasne, konkretne i sveobuhvatne klimatske politike u okviru njihovih političkih programa, temeljene na načelima solidarnosti, međusobnog i međusektorskog razumijevanja te zajedničke ali diferencirane odgovornosti.
Priopćenje medijima
Apel političkim strankama za unošenje klimatskih politika u svoje programe
Nastavno na naš Apel za sustavnu klimatsku akciju, nezadovoljni smo ukupnim političkim odgovorom na klimatsku krizu, kao i nedovoljnom zastupljenošću klimatski relevantnih tema u politikama političkih stranaka. Zato smo, povodom višestrukih izbora koji nam predstoje u 2024. i 2025. godini, odlučili istupiti s novim apelom, koji je ovoga puta usmjeren prema političkim strankama.
Konkretno, obratili smo se političkim strankama, koje se pripremaju za parlamentarne, europske, predsjedničke i lokalne izbore, ukazujući im na znanstveno utemeljene činjenice o ozbiljnosti i zabrinjavajućim trendovima globalne okolišne krize, koja se posebno očituje u klimatskoj krizi, gubitku bioraznolikosti i zagađenju okoliša.
Pritom potcrtavamo činjenicu da razina ugljikovog dioksida u atmosferi i oceanima i dalje raste, što je najobjektivniji indikator neuspjeha klimatskih politika na globalnoj razini. No, svaka zemlja, bez obzira na njenu veličinu ili geopolitički utjecaj, doprinosi ukupnim globalnim emisijama ugljikovog dioksida i ostalih stakleničkih plinova. Stoga zahtjev za zajedničkim djelovanjem isključuje lažne alibije tzv. malih zemalja, prema tome i Hrvatske.
Na temelju tih temeljnih činjenica, iznijeli smo niz specifičnih političkih zahtjeva, za koje, u razrađenijem obliku, očekujemo da budu uključeni u predizborne programe, ali, još važnije, i da se implementiraju u razdoblju nakon izbora.
Uvjereni smo da se malenost naše zemlje može smatrati i njenom velikom prednošću, jer je lakše mijenjati male nego velike sustave. Nadalje, uspješni primjeri malih zemalja mogu biti odličan primjer i poticaj ostalima. Također, s obzirom na svoj geografski položaj, raznolikost i ostale pozitivne parametre, Hrvatska može biti i regionalni vođa pozitivnih promjena. No, za to nam je potrebna visoka razina političke odgovornosti, odlučnosti i međusektorske suradnje.
Inicijativa Znanstvenici za klimu – Hrvatska je prije četiri godine javno istupila s Apelom za sustavnu klimatsku akciju, koji je, s preko 550 potpisa znanstvenika iz svih znanstvenih polja i područja, predan Predsjedniku, Vladi, Saboru i Ministarstvu nadležnom za zaštitu okoliša. Od tada djelujemo kao svojevrsna poveznica akademskog sektora s politikom i civilnim sektorom. Iako su od tada postignuti neki pozitivni pomaci smatramo ih nedovoljno ambicioznima s obzirom na hitnost i opseg klimatske krize.
Zbog zaoštravanja globalne klimatske krize, politike relevantne za to područje igraju sve važniju ulogu u većini razvijenih zemalja, a nerijetko one u značajnoj mjeri odlučuju o ishodu izbora. One su posebno važne mladim i nadolazećim generacijama. Zato očekujemo da naši zahtjevi zažive u politikama svih relevantnih aktera na političkoj sceni. Mi smo spremni za suradnju, ali ćemo i nastaviti aktivno pratiti trendove, te ih komunicirati prema općoj javnosti.
Ovogodišnji UN-ovi klimatski pregovori (Conference of Parties ili, skraćeno, COP), 28. po redu, provode se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Da, klimatski pregovori se provode u zemlji čija se ekonomija uglavnom oslanja na ekstrakciju nafte i njenu distribuciju po cijelom svijetu. Zvuči kao šala, ali jako loša, ona koja uspijeva izmamiti smijeh samo one koji su je smislili. I da, COP28 se provodi u Dubaiu, planetarnoj prijestolnici razmetanja i pokazivanja koliki se višak novca proizvodi gospodarenjem fosilnim gorivima.
I to nije sve!
Predsjednik konferencije COP28 u Dubaiju sultan Ahmed Al Jaber ujedno je i izvršni direktor državne naftne tvrtke Ujedinjenih Arapskih Emirata. Sad ta nevesela šala uzrokuje teške kontuzije, signalizirajući ozbiljnu opasnost od nadolazećeg izumiranja. Možda je upravo on taj kojega, u dobrom društvu sklonih mu bjelosvjetskih moćnika, ta šala odlično zabavlja. Možda će vlade UAE, kako bi šaljivi efekt bio još jači, narediti naftnim tvrtkama da za vrijeme trajanja konferencije prestanu s toksičnom praksom spaljivanja otpadnog plina na naftnim poljima, što su neučinkovito zabranili još prije 20 godina. Ako ne, onda će međunarodni uglednici koji lete na Cop28 privatnim avionima uživati u nesvakidašnjem pogledu na baklje naftnih polja, baklje koje spaljuju budućnost nadolazećih generacija.
Kažu da je glavni cilj konferencije COP28 uspostavljanje ambicioznih politika na globalnoj razini za promicanje brzog ublažavanja klimatskih promjena. Također kažu i da je svijest i odgovornost uspostavljena na klimatskoj konferenciji jedna od njezinih najvažnijih svrha. Konkretno, očekuje se da će strane na COP28 potpisati dokument koji bi trebao uspostaviti mjerni instrument kojim se mjeri kako svijet napreduje u smanjenju emisija u skladu s ciljem Pariškog sporazuma o ograničavanju zagrijavanja na +1,5 °C. Zemlje će se zatim morati dogovoriti o putovima za stavljanje emisija pod kontrolu. Prema izvješću UN-a objavljenom ovog mjeseca, svijet ide prema porastu temperature između +2,5 i +2,9 °C i mora poduzeti hitne mjere. Nadalje, zemlje bi trebale odlučiti da će se konačno riješiti fosilnih goriva te odrediti rok u kojem će to učiniti. Važan dio pregovora će se odnositi i na stavljanje emisija drugih stakleničkih plinova pod kontrolu.
Pregovarači će se također morati dogovoriti o tome kako se u to uklapaju tehnologije za smanjenje emisija te one koje hvataju i pohranjuju suvišan CO2. na prošlogodišnjem COP-u je postignut dogovor o uspostavljanju fonda za pomoć zemljama u razvoju u borbi s razaranjima uzrokovanim klimatskim promjenama, a na ovom COP-u bi trebalo vidjeti kako će taj fond biti napunjen novcem. Na kraju, očekuje se pritisak na bogate zemlje da ispune postojeća obećanja o pomoći siromašnijim zemljama da se prilagode klimatskim promjenama, uključujući obvezu preuzetu na COP26 u Glasgowu da će potrošiti 40 milijardi dolara godišnje na financiranje prilagodbe do 2025.
Dakle, kao i uvijek, puno je toga na dnevnom redu, a, s obzirom na okolnosti, kao i geografski/geopolitički kontekst, očekujemo vrlo slabašne ishode. Očekujemo, kao što je Greta Thunberg najpreciznije rekla, veliki “bla bla bla”. Ali tko zna… Kažu da nada umire zadnja pa se možda i iznenadimo. U svakom slučaju, do polovice prosinca ćemo znati.
A dok traju i ovi pregovori, udio ugljikovog dioksida u atmosferi i dalje raste i to je jedino bitno, to je najizravniji pokazatelj uspješnosti pregovora, kao i politika koje bi trebale proizaći iz njih. Konkretno, prema podacima NOAA, 28. studenog ove godine je izmjeren udio CO2 u atmosferi od 420,59 ppm. U odnosu na isti datum 2022., kad je taj udio iznosio 417,31 ppm, to je porast od 3,28 ppm (ili relativno 0,79 %). U apsolutnom smislu, to znači da smo u zadnjih godinu dana u atmosferu upumpali dodatnih 6,99 milijardi tona CO2. Imajmo na umu da smo to učinili unatoč svim pregovorima, unatoč svim instaliranim obnovljivim energetskim kapacitetima, unatoč svom nakupljenom znanju i znanstvenim činjenicama i unatoč svim upozorenjima i apelima koja znanstvenici kontinuirano šalju.
Za početak ćemo uživati u sajmišnom prvom tjednu COP-a u Dubaiu, onome u kojem vođe zemalja ispaljuju salve velikih riječi i blistavih obećanja, nakon čega, kad se povuku premijeri i za njima glavnina novinara, ostavljajući za sobom predstavnike ministarstava, slijedi glavni dio pregovora.
Što se dogodilo?
Ukratko, u okviru Ljetnog klimatskog kampa, aktivistkinje i aktivisti hrvatske podružnice Extinction Rebelliona u Omišlju su 25. i 26. kolovoza 2023. održali dva prosvjeda protiv proširenja LNG terminala. U prvom su aktivisti kajacima pokušali sprječiti uplovljavanje broda u luku. Taj prosvjed je interventna policija prekinula upotrebom jakih vodenih topova.
Drugi prosvjed je bio održan izvan ograde terminala, pod budnim okom zaštitarske službe, kao i interventne policije. Izvan teritorija LNG terminala ograđenog žicom nije bilo nikakvih kontakata prosvjednika sa zaštitarima i interventom policijom. No, manja skupina se izdvojila prije nego dolaska pred ulaz LNG terminala i hodom uz obalu zaobišla žicu te nenasilno ušla na teritorij LNG-a, što su bezuspješno, ali također nenasilno pokušali spriječiti dvoje zaštitara. Pri dolasku te skupine aktivista do ograde ispred glavnog ulaza, gdje se s vanjske strane održavao glavni prosvjed, pojavila su se dva agresivna zaštitara i tu je došlo do nasilja, a ti zaštitari su i nasilno odvodili dio prosvjednika, na što nemaju pravo. Istovremeno, interventna policija privodi 26 aktivistkinja i aktivista. Fotografije i video snimke pokazuju da su neki od policajaca privođenje provodili protivno propisima, vrlo nasilno, u više slučajeva i hvatajući prosvjednice za genitalije. Prosvjednici su privedeni u policijsku stanicu grada Krka. Prema svjedočanstvima, prostorije u koje su privedeni bile su neadekvatne, ispod standarda, a nasilno iživljavanje se i tu nastavilo. Sve je to rezultiralo fizičkim ozljedama, kao i psihičkim posljedicama. Detaljnije možete pročitati ovdje.
Iako je prosvjed popraćen medijskim prilozima, taj odjek je ostao vrlo ograničen, kako brojnošću priloga, tako i jednodnevnom trajnošću vijesti. Nažalost, i na naše priopćenje medijima je odgovoreno urlajućom šutnjom.
Ovaj prosvjed u mnogim detaljima policijskog odgovora neodoljivo podsjeća na vrlo nedavno održan prosvjed aktivista Extinction Rebelliona, koji su pored Den Haaga blokirali autocestu A12, tražeći prekid subvencioniranja fosilnih goriva. Doista je više nego upadljiva sličnost događaja u Omišlju s demonstracijom policijskog nasilja u Nizozemskoj. I tad su, naime, primijenjeni vodeni topovi. I tad je priveden velik broj aktivista, ovoga puta njih oko 2400.
Naš komentar
Prije svega, ovim putem jasno i nedvosmisleno izražavamo svoje gnušanje prema nasilju, koje su aktivistkinje i aktivisti Extinction Rebelliona (XR) – Hrvatska pretrpjeli od strane policije, privatnih zaštitara i neidentificirane osobe, tijekom prosvjeda protiv proširenja LNG terminala u Omišlju. Radilo se o klimatskom prosvjedu, koji je sadržavao mnoge elemente zajedničke mnogim drugim klimatskim prosvjedima, potpuno uobičajenim u drugim zemljama Europske Unije, kao i ostatka svijeta. Mi, znanstvenice i znanstvenici, duboko smo uvjereni da u demokratskom društvu svatko ima pravo na prosvjed, a metode policijskog odvraćanja se moraju provoditi unutar zakonom propisanih okvira. Kao Znanstvenici za klimu, uz jasnu osudu nasilja, izražavamo potpunu podršku ovom, kao i drugim klimatskim prosvjedima, koje smatramo integralnim i neizostavnim dijelom društvenog dijaloga o sada već galopirajućoj klimatskoj krizi.
Policija i zaštitari su pokazali svoje potpuno nerazumijevanje karaktera, poruke i ciljeva klimatskog prosvjeda, a u svom su se nesnalaženju ponijeli na krajnje neprihvatljiv način, grubo narušavajući ljudsko dostojanstvo aktivistkinja i aktivista. Nažalost, u zadnje vrijeme svjedočimo sve češćim primjerima upotrebe prekomjerne sile, koja prerasta i u otvoreno policijsko nasilje, kako u svijetu i EU, tako i kod nas. Takvi primjeri indiciraju prerastanje takvog ponašanja u svojevrsni novi standard policijskog postupanja, usmjeren ka gušenju određenih, očito neugodnih tonova u demokratkom dijalogu, čemu se vrlo odlučno suprotstavljamo. U svojoj riječi urednika ljetnom izdanju Green European Journala, Jamie Kendrick ističe:
Nacionalne politike nastavljaju skretanje udesno, pri čemu zelena politika postaje ključna razdjelnica u široj kulturnoj borbi. Klimatske aktiviste sve više ocrnjuju zbog njihovih sve odlučnijih prosvjeda. U tom simboličnom razvoju, novi pokret financiran interesima uzgoja stoke uznemirio je nizozemsku političku scenu u proljeće 2023. Uspješno usmjeravajući ruralno nezadovoljstvo protiv loše vođene politike zaštite okoliša, te silnice sada imaju značajan utjecaj.
Jedan od glavnih zahtjeva sve glasnijih i odlučnijih prosvjeda, utjelotvorenih u širokom spektru organizacija i udruga koje čine globalni klimatski pokret, može se svesti na poruku da su klimatske promjene znanstveno utemeljena činjenica, čime nadilaze sve relativizacije, kojima su toliko skloni donositelji odluka na svim razinama. Zahtjev za donošenjem odlučnih, dobro fokusiranih i koherentnih političkih odluka, koje će se doista i provoditi, imperativ je nametnut klimatskom (i, općenito, okolišnom) krizom. Zahtjev je to i mlade, kao i svih nadolazećih generacija, koje su sve tjeskobnije s obzirom na budućnost, osobito realnost klimatske krize. To je, u krajnjoj liniji, i jedan od ključnih zahtjeva inicijative Znanstvenici za klimu i mi smo odlučni u njegovom zagovaranju, zajedno sa drugima sažeto navedenim u našem Apelu.
No, na ovom mjestu želimo konkretno izraziti svoj prosvjed zbog više razina nasilja, što se odigralo tijekom, ali i nakon konkretnog prosvjeda aktivistkinja i aktivista Extinction Rebelliona u Omišlju, a koje je rezultiralo fizičkim ozlijedama, kao i psihičkim posljedicama kod nekolicine prosvjednika.
Najviša, apstraktna razina jest nasilje inherentno fosilnim gorivima, ono nasilje čije posljedice sve izrazitije osjećamo diljem svijeta, pa i kod nas, osobito u zadnjih nekoliko godina. Patrijarhat, kolonijalizam i kapitalizam, najtemeljniji uzroci klimatske krize, ovdje dolaze do izražaja utjelovljujući se u neposrednim, nižerazinskim manifestacijama nasilja, kako prema okolišu, tako i prema ljudima, u konkretnom slučaju prema aktivistkinjama i aktivistima. Najočitiji je aspekt počinjenog nasilja ono kojim je povrijeđen tjelesni integritet prosvjednika. Upotrebu jakih vodenih topova, agresivno postupanje interventne policije, zaštitara, kao i neidentificirane osobe, možemo smatrati samo demonstracijom prekomjerne sile usmjerene na zastrašivanje prosvjednica i prosvjednika, a što je rezultiralo i fizičkim ozljedama. Zatim svjedočimo i oduzimanju temeljnim načelima demokracije zajamčene slobode mirnog prosvjedovanja, tj. u ovom slučaju mirnog izražavanja protivljenja proširenju kapaciteta LNG terminala. Prosvjed je brutalno prekinut. Prema svjedočanstvima sudionika, dio prosvjednika je priveden u policijsku postaju grada Krka, u neadekvatne prostorije ispod svake civilizacijske razine, pri čemu im je na više načina povrijeđeno ljudsko dostojanstvo. To je još jedna demonstracija prekomjerne sile i prekoračenja ovlasti, koja u ovom slučaju proizlazi iz sprege države s industrijom fosilnih goriva. Ovdje jasno ističemo da to smatramo teškom povredom temeljnih ljudskih prava, kao i ljudskog dostojanstva prosvjednica i prosvjednika. Četvrtu razinu nasilja bismo mogli okarakterizirati kao seksualno i rodno uvjetovano nasilje. Tijekom privođenja su, naime, interventni policajci, protivno zakonom propisanim pravilima policijskog postupanja, neke od aktivista i aktivistkinja iznosili s mjesta prosvjeda zadiranjem u najintimniji prostor, naime hvatajući ih i udarajući u genitalije.
Što ćemo učiniti?
Na kraju, više je nego upadljiva slaba pokrivenost događaja u medijima. Iako je sam prosvjed popraćen u nekolicini medijskih priloga, upada u oči njihova malobrojnost. No još je upadljivija kratkotrajnost same vijesti, osobito u usporedbi s nekim drugim recentnim događajima. Smatramo to nedopustivim te ovim putem događaje tijekom i nakon ovog prosvjeda želimo dovesti na dnevni red široke javne rasprave. U svakoj svojoj pojavnosti, nasilje iziskuje najoštriju osudu javnosti, u čemu mediji imaju nezamjenjivu i ključnu ulogu.
Ovim putem mi, znanstvenice i znanstvenici, osuđujemo nasilje počinjeno nad aktivistkinjama i aktivistima Extinction Rebelliona tijekom i nakom prosvjeda na LNG terminalu u Omišlju, na svim razinama i u svim njegovim pojavnostima. U skladu s time, o ovom događaju ne namjeravamo šutiti. Suprotno od toga, bit ćemo vrlo glasni – dat ćemo sve od sebe da ova priča prodre u medije, a obavijestit ćemo i nadležne službe. U krajnjoj liniji, klimatski pokret zahtijeva pretakanje spoznaja najbolje raspoložive znanosti u kvalitetne politike.
Zahtijevamo detaljnu istragu događaja tijekom i nakon prosvjeda te da nadležne institucije detaljno izvjeste javnost o rezultatima istrage.
U emisiji Eko Rojc je ovog ponedjeljka, 24. 7. 2023. sudjelovao Nikola Biliškov. Fokus zanimljivog razgovora s Gabrijelom Galant Jelenić bile su recentne (zapravo i dalje aktualne) oluje, koje su se zaredale u Hrvatskoj i okolnim zemljama, osobito ona oluja koja je 19. 7. pogodila Zagreb. Osim toga, razgovarali smo i o drugim klimatski relevantnim temama. Uostalom, poslušajte emisiju!
Zahvaljujem Zelenoj Istri (naročito Nini Brnić) na pozivu i radiju Rojc na još jednom razgovoru u kojem sam doista uživao.
U dubokoj sjeni Svjetskog prvenstva u nogometu, u Montrealu (Kanada) se od 7. do 19. prosinca održavala UN-ova konferencija stranaka o bioraznolikosti COP15. Kao zaključak te konferencije, nakon dvotjednih pregovora, u ranim jutarnjim satima 19. prosinca donesen je povijesni globalni dogovor o obnovi i očuvanju bioraznolikosti.
Naime, delegacije oko 190 zemalja su podržale sveobuhvatni sporazum Ujedinjenih naroda, koji će ostati zapamćen kao Kunming-Montrealski okvirni sporazum o bioraznolikosti. Sporazumom se predviđa zaštita 30 % kopna i oceana planeta do 2030. te poduzimanje niza drugih mjera protiv gubitka bioraznolikosti. Konkretno, Sporazum definira 23 okolišna cilja, a najprominentnija je tzv. 30×30, koja je usmjerena na zaštitu 30 % kopna i 30 % mora. Trenutno je zaštićeno oko 17 % kopnenih i 8 % oceanskih površina, što podrazumijeva restrikcije na aktivnosti kao što su ribarenje, poljoprivreda i rudarenje. Ostale odredbe koje treba istaknuti su:
- Održavanje, poboljšanje i obnova ekosustava, uključujući zaustavljanje izumiranja vrsta i održavanje genetske raznolikosti;
- “Održivo korištenje” bioraznolikosti – radi se o osiguravanju da vrste i staništa mogu i dalje pružati usluge koje pružaju čovječanstvu, kao što su hrana i čista voda;
- Osiguravanje pravedne i ravnopravne podjele dobrobiti resursa iz prirode, poput ljekovitih tvari biljnog porijekla, te zaštite prava autohtonih naroda;
- Plaćanje i ulaganje resursa u biološku raznolikost te siguravanje da financijska sredstva i napori za očuvanje dođu tamo gdje su potrebni.
Zemlje su se također složile da će s preostalih 70 % površine planeta upravljati kako bi izbjegle gubitak područja koja su od velike važnosti za biološku raznolikost i kako bi osigurale da velika poduzeća pravovremeno otkriju rizike vlastitih aktivnosti u odnosu na biološku raznolikost.
Mediji, koji su izvijestili o sporazumu, nazivaju ga Pariškim sporazumom o bioraznolikosti, a Glavni tajnik UN-a Antonio Gueterres ga je pozdravio riječima: “Konačno smo započeli sklapati mirovni sporazum s prirodom.”
Iako ponešto ispod radara opće javnosti, rastuća kriza bioraznolikosti je već do 2016. dovela do gubitka oko 69 % populacije biljaka i životinja na Zemlji u odnosu na 1970. godinu. Ako se ne kontrolira, ta kriza, isprepletena uzročno-posljedičnim vezama s klimatskom krizom, ugrožava zalihe hrane i vode na planetu, kao i postojanje nebrojenih vrsta širom svijeta.
Bez obzira na nesavršenosti sporazuma, pozdravljamo njegovo donošenje. Naravno, sad je pitanje hoće li se postavljeni visoki ciljevi doista i ostvariti, a u tom će segmentu važnu ulogu odigrati civilno društvo u interakciji s donositeljima odluka.
Inicijativa Znanstvenici za klimu – Hrvatska je bila nominirana za ovogodišnju nagradu Žuti okvir za održivi razvoj i obrazovanje, u kategoriji “Borba protiv klimatskih promjena i njihovih posljedica”. Nagradu dodjeljuju National Geographic Hrvatska i tvrtka Adria Media. Dodjela ove prestižne nagrade je održana 12. prosinca 2022. u zagrebačkom hotelu Hilton Garden Inn, a u ovoj je kategoriji dodijeljena Anici Tomić, za njenu “Predstavu za žive u doa izumiranja“. Predstava je nastala u produkciji Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu i dio je europskog projekta STAGES (Sustainable Theatre Alliance for a Green Environmental Shift). Bit će izvedena u deset europskih partnerskih kazališta.
U obrazloženju naše nominacije s naših je stranica preneseno:
Mi smo znanstvenici, a klimatske promjene su znanstvena činjenica, koja je dovela do sveprožimajuće klimatske krize. Svoju ulogu prepoznajemo u tom kontekstu. Solidarno dajemo na raspolaganje svoje znanje, vještine i mogućnosti koje nam pruža znanstveni rad te surađujemo sa svima onima kojima je stalo do pozitivne promjene. U takvom zajedništvu želimo doprinijeti izgradnji i razvoju radikalne vizije nade u suočavanju s klimatskom krizom kroz izgradnju pravednijeg globalnog društva.
Bez obzira što nismo dobili nagradu, samu nominaciju smatramo velikim priznanjem za naš dosadašnji rad, čiju kvalitetu stručna javnost očito prepoznaje. No, to je i vrlo jak poticaj za još predanije suočavanje s klimatskom krizom. Mi ćemo, kao inicijativa, nastaviti s već uhodanim projektima, ali svoje ćemo djelovanje još i proširiti. Kao znanstvenici, ali i kao građani, svoju društvenu ulogu ne vidimo samo u akademskom djelovanju, nego i u aktivnom prenošenju i razmjeni znanja i vještina s javnošću, ali i u razumijevanju i prenošenju iskustava iz drugih zajednica globalnog ljudskog društva. U tom smislu, u zadnjem smo razdoblju prikupili znatnu količinu spoznaja iz zajednica koje se nalaze na prvim linijama udara klimatskih promjena i industrije fosilnih goriva. U tom smislu naše djelovanje od samog početka izlazi iz okvira akademskog djelovanja, s čime ćemo i nastaviti.
I putem ovog kanala želimo čestitati Anici Tomić, kao i onima koji su dobili nagradu Žuti okvir u svih ostalih 16 kategorija. U svakom slučaju, vrlo je laskavo, uzbudljivo i poticajno biti u društvu ovako vrijednih pojedinaca i organizacija, koji u svojim djelokruzima doprinose izgradnji održivosti. Sigurni smo da ćemo s nekima od njih nastaviti surađivati.
Jedno od temeljnih načela inicijative Znanstvenici za klimu – Hrvatska je nulta tolerancija prema poricanju znanstvenih činjenica, osobito onih koje se odnose na klimatske promjene. Mnogo truda ulažemo kako bismo se suočavali s različitim mitovima i teorijama zavjere vezanih uz klimatske promjene, kao i u edukaciju. Sama naša stranica sadrži mnogo sadržaja upravo takvog karaktera. No, puno su vidljiviji naši konkretni projekti, koje provodimo s našim partnerima, kao i sudjelovanja i organiziranje panela, webinara i drugih sadržaja. Kao primjere navodim sljedeće:
- projekti CO2go – Priče o klimi te Priče o klimi koji su, uz potporu ambasade Ujedinjenog kraljevstva, provedeni u suradnji s udrugama Tatavaka i La Revolution Albatros. U okviru tih projekata je nastalo mnoštvo sadržaja, od kojih ćemo ovdje navesti samo neke;
- Klimatski kolaž – edukativna igra, koja je u Hrvatsku uvedena zahvaljujući Ani Elizabeti Robb iz udruge La Revolution Albatros i Ivani Kordić iz udruge Tatavaka, a koju smo prihvatili kao odličan komunikacijski alat, utemeljen na znanstvenim podacima iz IPCC-evih izvještaja, a kojega koristimo za klimatsku edukaciju učenika i nastavnika, ali i novinara, političara i opće javnosti;
- Prijevod Priručnika o teorijama zavjere, kojemu su autori renomirani znanstvenici John Cook (Centar za komunikaciju klimatskih promjena, Sveučilište George Mason) i Stephan Lewandowsky (Škola za psihologijske znanosti, Sveučilište u Bristolu, Škola za psihologijske znanosti, Sveučilište Zapadne Australije, CSIRO Oceani i atmosfera, Hobart, Tasmanija, Australija);
- Brojni članci, kratki stripovi i drugi sadržaji usmjereni prema raskrinkavanju klimatskih mitova i teorija zavjere na našim stranicama;
- Brojna predavanja i radionice, koje se kontirnuirano provode;
- I tako dalje…
Postoji ono što se naziva skepsom, a postoji i ono što se naziva poricanjem znanstvenih činjenica. Skepsa je neizostavan dio znanstvene metode. U “opisu posla” svakog znanstvenika je neprestano propitivanje svih znanstvenih spoznaja, uključujući i one vlastite. Skepsa je, prema tome, jedno od “pogonskih goriva” napredovanja znanosti. U tom su smislu svi znanstvenici i skeptici, skepsa je dio našeg znanstvenog identiteta.
No, poricanje znanstvenih činjenica je potpuno različita stvar. To je pseudoznanstvena metoda, kojoj uzroke treba tražiti u ljudskoj psihi, ali i u strahu, nelagodi pri izloženosti nekim informacijama, nerazumijevanju znanstvene metode, kao i svojevrsnom osjećaju mesijanskog razotkrivanja umišljenih zavjera. Poricanje znanstvenih činjenica nije znanstvena metoda, jer ne slijedi spoznajni put od opažanja, preko stvaranja i provjeravanja hipoteze do konačnog znanstvenog zaključka i teorije. Tu se taj postupak potpuno izvrće, zaobilazi se potraga za dokazima, potvrđivanje ili opovrgavanje hipoteza i ostalo. Ono što je zajedničko svim mitovima i teorijama zavjera jest da oni obiluju logičkim pogreškama, što su psiholozi lijepo klasificirali u shemi FLICC (Fake experts, Logical fallacies, Impossible expectations, Cherry picking i Conspiracy theories):
Zbog toga znanstvenici i pseudoznanstvenici, uključujući i poricatelje znanstvenih činjenica, jednostavno ne govore istim, čak ni sličnim jezikom. Komunikacija znanstvenih činjenica stoga ne može uključivati pseudoznanstvenike – za njih jednostavno nema mjesta u bilo kakvoj znanstvenoj raspravi, a još manje u komunikaciji i diseminaciji znanstvenih informacija.
No, pseudoznanost je široko raširena pojava, a poricatelja znanosti također ne nedostaje. Oni su glasni, a mitovi i teorije zavjere imaju veliku moć “lijepljenja”. Zato oni i čine ogromnu štetu, koja se ponekad očituje i u nepotrebno izgubljenim ljudskim životima (na primjer, pri protivljenju cijepljenju).
Kao i svi koji se bave komunikacijom znanosti i klimatskim pojavama, i Znanstvenici za klimu – Hrvatska su često izloženi napadima poricatelja znanosti, naročito onih koji poriču klimatske pojave. S nekima od njih pokušavamo uspostaviti pojedinačnu komunikaciju izvan grupnih komunikacijskih kanala, ali mnogi od njih su vrlo agresivni i isključivi. Takvi pojedinci u startu isključuju mogućnost bilo kakve komunikacije pa jedino što možemo učiniti jest da ih blokiramo, a ponekad njihovo ponašanje i prijavljujemo društvenim mrežama. Tako je i danas do nas stigla ova objava jedne osobe, koju nećemo imenovati, jer njeno ime nije ni bitno:
Samo par redaka te objave obiluje tolikim mitovima i teorijama zavjere da je to zadivljujuće. Ali ustvari se radi o ponavljanju stvari koje smo svi čuli nebrojeno puta. Također, ako osoba misli da zloupotrebljavamo prirodne znanosti kako bismo podilazili političarima, bilo bi dovoljno da pročita barem jedan interview s bilo kime od nas. Jedan od problema jest da je ova osoba zaposlena na HTV-u, koji je javni servis i, kao takav bi se trebao posebno brinuti o informacijama koje šalje građanima Republike Hrvatske. Pojedinci unutar takvog utjecajnog javnog medija mogu učiniti velike štete pa zato i ovim putem pozivamo HTV da se pozabavi ovim slučajem, kao i ostalim pojedincima, koji, koristeći javni medij kao platformu za širenje svojih dezinformacija. Naravno, mi smo na raspolaganju ukoliko su potrebne bilo kakve detaljnije informacije.
Danas je Nikola Biliškov nastupao u emisiji EkoRojc pulskog radija Rojc danas. U razgovoru s Branimirom Slijepčevićem – Bradom obrađene su mnoge teme vezane uz klimatske promjene, s osobitim naglaskom na novi izvještaj 1. radne skupine IPCC-a. Cijelu emisiju možete poslušati na Mixcloudu radija Rojc.
Priopćenje medijima
Međunarodna energetska agencija (IEA) je 18. svibnja poručila da već ove (2021.) godine moraju biti zaustavljeni svi projekti istraživanja i razvoja novih naftnih i plinskih polja te da se ne smiju graditi nove termoelektrane na ugljen, ukoliko svijet želi postići teško dostižan, ali imperativni cilj – dostizanje nultih emisija ugljikovog dioksida do 2050, a sve kako bismo globalno zagrijavanje zadržali na razini +1,5 °C do 2100. godine u odnosu na predindustrijsko doba. To je samo jedan od vrlo ozbiljnih naglasaka opsežnog izvještaja „Net Zero by 2050 – a Roadmap for the Global Energy Sector“.
U izvještaju su naglašeni i razrađeni specifični ciljevi, s prijedlozima mjera koje vode postizanju tih ciljeva. Među tim ciljevima se jasno ističe potreba intenzivne implementacije ambicioznih ugljično-neutralnih energetskih projekata te rapidno napuštanje iskorištavanja svih oblika fosilnih goriva. To uključuje i plin, kojega, prema IEA, nikako ne možemo smatrati tranzicijskim gorivom. Naime, jasno je istaknuto da politike moraju ograničiti ili odbiti poticaje za upotrebu određenih goriva i tehnologija, i to ne samo planiranih elektrana na ugljen, nego i plinskih kotlova i konvencionalnih vozila s unutarnjim izgaranjem. Vlade pojedninačnih država moraju biti predvodnici u planiranju i poticanju velikih ulaganja u infrastrukturu, uključujući pametne prijenosne i distribucijske mreže. U tom smislu IEA poziva na intenzivno ulaganje u istraživanja i razvoj te implementaciju novih energetskih tehnologija, koje bi omogućile takvu energetsku transformaciju.
Formalno gledajući, Hrvatska nije članica IEA pa je ne obvezuju njene odluke i smjernice. No, globalni karakter klimatske krize i njenih posljedica ne poznaje državne granice niti formalna članstva u pojedinim međunarodnim asocijacijama. U tom kontekstu ponovo ističemo jedan od naglasaka našeg Apela za sustavnu klimatsku akciju: klimatska kriza jest test zrelosti naše civilizacije u cjelini i jedinstvena prilika za globalnu transformaciju prema održivom društvu. Da bismo postigli te ciljeve, potrebno je zajedničko sustavno djelovanje cijelog čovječanstva u skladu s ozbiljnošću klimatske krize. To je zahtjev koji isključuje lažne alibije tzv. malih zemalja.
Stoga pozivamo sva tijela zakonodavne i izvršne vlasti Republike Hrvatske na najozbiljnije razmatranje izvještaja IEA te na donošenje i provedbu ambicioznih mjera u skladu s njim.
Izvorni dokumenti: