Danas je Nikola Biliškov nastupao u emisiji EkoRojc pulskog radija Rojc danas. U razgovoru s Branimirom Slijepčevićem – Bradom obrađene su mnoge teme vezane uz klimatske promjene, s osobitim naglaskom na novi izvještaj 1. radne skupine IPCC-a. Cijelu emisiju možete poslušati na Mixcloudu radija Rojc.
Priopćenje medijima
Međunarodna energetska agencija (IEA) je 18. svibnja poručila da već ove (2021.) godine moraju biti zaustavljeni svi projekti istraživanja i razvoja novih naftnih i plinskih polja te da se ne smiju graditi nove termoelektrane na ugljen, ukoliko svijet želi postići teško dostižan, ali imperativni cilj – dostizanje nultih emisija ugljikovog dioksida do 2050, a sve kako bismo globalno zagrijavanje zadržali na razini +1,5 °C do 2100. godine u odnosu na predindustrijsko doba. To je samo jedan od vrlo ozbiljnih naglasaka opsežnog izvještaja „Net Zero by 2050 – a Roadmap for the Global Energy Sector“.
U izvještaju su naglašeni i razrađeni specifični ciljevi, s prijedlozima mjera koje vode postizanju tih ciljeva. Među tim ciljevima se jasno ističe potreba intenzivne implementacije ambicioznih ugljično-neutralnih energetskih projekata te rapidno napuštanje iskorištavanja svih oblika fosilnih goriva. To uključuje i plin, kojega, prema IEA, nikako ne možemo smatrati tranzicijskim gorivom. Naime, jasno je istaknuto da politike moraju ograničiti ili odbiti poticaje za upotrebu određenih goriva i tehnologija, i to ne samo planiranih elektrana na ugljen, nego i plinskih kotlova i konvencionalnih vozila s unutarnjim izgaranjem. Vlade pojedninačnih država moraju biti predvodnici u planiranju i poticanju velikih ulaganja u infrastrukturu, uključujući pametne prijenosne i distribucijske mreže. U tom smislu IEA poziva na intenzivno ulaganje u istraživanja i razvoj te implementaciju novih energetskih tehnologija, koje bi omogućile takvu energetsku transformaciju.
Formalno gledajući, Hrvatska nije članica IEA pa je ne obvezuju njene odluke i smjernice. No, globalni karakter klimatske krize i njenih posljedica ne poznaje državne granice niti formalna članstva u pojedinim međunarodnim asocijacijama. U tom kontekstu ponovo ističemo jedan od naglasaka našeg Apela za sustavnu klimatsku akciju: klimatska kriza jest test zrelosti naše civilizacije u cjelini i jedinstvena prilika za globalnu transformaciju prema održivom društvu. Da bismo postigli te ciljeve, potrebno je zajedničko sustavno djelovanje cijelog čovječanstva u skladu s ozbiljnošću klimatske krize. To je zahtjev koji isključuje lažne alibije tzv. malih zemalja.
Stoga pozivamo sva tijela zakonodavne i izvršne vlasti Republike Hrvatske na najozbiljnije razmatranje izvještaja IEA te na donošenje i provedbu ambicioznih mjera u skladu s njim.
Izvorni dokumenti:
Krajem prošlog tjedna Vlada je pokrenula proces javnog savjetovanja o Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu RH za razdoblje 2021.-2030., u trajanju od četiri dana. Budući se radi o dokumentu od ključne važnosti za buduću nacionalnu klimatsku i energetsku politiku, koji se direktno veže uz potpisivanje Pariškog sporazuma, te prema tome i o dokumentu od strateške važnost smjera razvoja hrvatskog društva u sljedećih deset godina, ocjenjujemo kako je ovakav postupak krajnje neprimjeren. Ne ulazeći ovdje u raspravu o samom dokumentu (jer javna rasprava mora biti omogućena u zakonskim okvirima, i poštujući propisane procedure) napominjemo da učinkovita i sustavna klimatska politika uključuje, između ostalog, stvarnu, a ne tek deklarativnu dekarbonizaciju energetskog sektora. U tom smislu, tu nema mjesta daljnjem razvoju i povećanju kako postojećih, tako i potencijalnih proizvodnih kapaciteta za ekstrakciju i eksploataciju fosilnih goriva čak do 2035. godine.
Integrirani energetski i klimatski plan je strateški dokument koji svojim karakterom ima dugoročan utjecaj na društvo u cjelini. Zakonski propisana procedura javnog savjetovanja o tom planu svojom obuhvatnošću i trajnošću mora odražavati važnost plana. No, Vlada je propisala da savjetovanje traje tek četiri radna dana, čime je samo zadovoljila formu, dok se u stvarnosti javnost dovodi pred gotov čin. Na takav način namjerno se onemogućava provedba supstancijalne javne rasprave s ciljem poboljšanja Plana i sudjelovanja dionika znanosti i civilnog sektora u kreiranju javnih politika te se krše pozitivne zakonske odredbe kojima je propisan minimalan rok od 30 dana za sudjelovanje javnosti u postupcima.
Ovim putem apeliramo na Vladu da omogući javno savjetovanje u zakonskom roku od 30 dana te da na taj način zaista omogući znanstveno utemeljeno argumentiranje postojećeg prijedloga, a s ciljem stvaranja boljeg razvojnog dokumenta.
Klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti i pandemija već sada imaju globalni utjecaj na integritet ekosustava i dobrobit ljudskih zajednica. Stoga je inicijativa Znanstvenici za klimu Hrvatska, vođena gore navedenim načelima, a okupljena oko Apela za sustavnu klimatsku akciju, početkom ove godine pozvala institucije zakonodavne i izvršne vlasti Republike Hrvatske na ambiciozniju sustavnu klimatsku akciju. Osim konkretnih zahtjeva, u Apelu je izražena i spremnost na ekspertnu pomoć. Iako su od tada zamjetni neki pozitivni pomaci, općenito je odnos institucija Republike Hrvatske prema klimatskoj krizi i dalje daleko od zadovoljavajućeg, a većinu klimatski relevantnih politika moramo ocijeniti kao neambiciozne, promašene i krivo usmjerene. Strateški dokumenti koje RH donosi u tom kontekstu vrlo su načelni i neinventivni te podrazumjevaju detaljnije definiranje konkretnih provedbenih alata u neodređenoj budućnosti, što svakako nije prihvatljivo u kontekstu nužnosti hitnog i usmjerenog djelovanja. Nažalost, to se odražava i u ovom prijedlogu Plana.
U riješavanju klimatske krize prvenstveno je potreban snažan i neodgodiv zaokret prema obnovljivim izvorima energije, zajedno s njihovom decentralizacijom. Predloženi plan je u tom smislu krajnje neambiciozan i predviđa daljnje iskorištavanje fosilnih goriva, baš kao da klimatske promjene ne postoje. Dugoročni negativni učinci bilo koje krize ne mogu se izbjeći njihovim ignoriranjem ili nepromišljenim koracima. Znanstveno-tehničke inovacije, implementirane u efikasne tehnologije, su nužan dio odgovora na klimatsku krizu, ali ublažavanje klimatskih promjena i drastično smanjenje emisije stakleničkih plinova zahtijeva ambiciozne i učinkovite političko-ekonomske instrumente, koji radikalno zahvaćaju u temelje trenutno prevladavajućeg društvenog sustava.
S obzirom na činjenicu da je smještena u Sredozemnom bazenu, koji je već sada jedno od klimatskim promjenama najpogođenijih regija, Hrvatsku u neposrednoj budućnosti očekuje znatan porast učestalosti i intenziteta promjena u okolišu koje će imati izravne negativne posljedice na kvalitetu života, gospodarstvo i društvo. Znanstveno utemeljene projekcije za Hrvatsku predviđaju znatno veću učestalost ekstremno sušnih razdoblja i toplinskih valova, veću učestalost i intenzitet poplava i ekstremnih padalina (uključujući i obalna područja), povećanu učestalost požara, podizanje razine mora i salinizaciju niskih priobalnih područja. Te su se promjene već počele događati i u budućnosti će se intenzivirati. Samo tokom ove godine je Hrvatsku zadesilo nekoliko ekstremnih meteoroloških događaja, iz čega je evidentno povećanje njihove učestalosti, što je u potpunom skladu s klimatološkim prognozama. Najvažnije posljedice navednog su mogućnost kolapsa poljoprivredne proizvodnje u pojedinim krajevima (zbog suša u Slavoniji ili salinizacije tla u Dalmaciji, što će dovesti do poremećaja u cijenama i dostupnosti hrane); ugroza turizma (zbog previsokih temperatura tijekom ljetnih mjeseci te ugroze infrastrukture obalnih gradova zbog poplava i požara) te sve izraženiji utjecaji na ljudsko zdravlje (što će dovesti do dodatnog opterećenja javnozdravstvenog sustava čije su slabosti postale osobito vidljive u jeku trenutne epidemiološke krize). Nažalost, navedene činjenice su vrlo slabo ili nikako zastupljene u predloženom Planu.
Klimatska kriza, u svoj svojoj zastrašujućoj realnosti, jest test zrelosti naše civilizacije u cjelini, poziv za buđenje, ali i jedinstvena prilika za globalnu transformaciju prema održivom društvu. Da bismo postigli te ciljeve, potrebno je zajedničko djelovanje svih dionika društva.
Pandemija COVID-19 izazvala je globalnu javnozdravstvenu, ekonomsku i socijalnu krizu koja zahvaća sve aspekte funkcioniranja čovječanstva te zahtijeva adekvatan globalan odgovor i provođenje sustavnih društveno-gospodarskih promjena, koje će nas učiniti otpornijima na takve događaje u budućnosti. No, bez obzira na razmjere pandemije i svakodnevno rastući broj ljudskih žrtava, ne smijemo zaboraviti da smo suočeni i s klimatskom krizom i krizom bioraznolikosti, koje svojom kompleksnošću i obuhvatnošću znatno nadmašuju trenutnu epidemiološku krizu. Pritom je važno naglasiti da se radi o međusobno ovisnim, isprepletenim krizama, osobito u kontekstu pojave pandemija i gubitka bioraznolikosti gdje su evidentne izravne uzročno-posljedične veze. Zato pravi odgovor na bilo koju od njih podrazumijeva i razmatranje veza i interakcija s ostalim krizama. Pravo suočavanje s tim krizama se, mora obuhvatiti njihovo temeljito i sveobuhvatno razmatranje, od njihovog korijena, preko mehanizma, sve do njihovih posljedica te se nužno temelji na rezultatima interdisciplinarnog znanstvenog pristupa, na kojima se gradi sinergijsko intersektorsko djelovanje. Primjerice, pravilna klimatska politika, koja podrazumijeva sustavnu promjenu, uključuje i jačanje otpornosti i snage javnozdravstvenog sustava. Važnost takvog pristupa je osobito očita u kontekstu trenutne epidemiološke krize, koja zasigurno nije zadnja, već predstavlja konstantu s kojom ćemo se morat znati nositi u budućnosti. Ne smijemo zaboraviti da su naše mogućnosti adaptacije promjenama u okolišu ograničene stupnjem tehnološkog razvoja. Zato, kako bismo prevenirali socijalni kolaps i ostavili mogućnost društvene tranzicije ka održivom i otpornom sustavu, odlučan korak u borbi protiv klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti mora se dogoditi sada, i to na globalnoj razini.
Klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti i pandemija već sada imaju globalni utjecaj na integritet ekosustava i dobrobit ljudskih zajednica. Stoga je inicijativa Znanstvenici za klimu Hrvatska, vođena gore navedenim načelima, a okupljena oko Apela za sustavnu klimatsku akciju, početkom ove godine pozvala institucije zakonodavne i izvršne vlasti Republike Hrvatske na ambiciozniju sustavnu klimatsku akciju. Osim konkretnih zahtjeva, u Apelu je izražena i spremnost na ekspertnu pomoć. Iako su od tada zamjetni neki pozitivni pomaci, općenito je odnos institucija Republike Hrvatske prema klimatskoj krizi i dalje daleko od zadovoljavajućeg, a većinu klimatski relevantnih politika moramo ocijeniti kao neambiciozne, promašene i krivo usmjerene. Strateški dokumenti koje RH donosi u tom kontekstu vrlo su načelni i neinventivni te podrazumjevaju detaljnije definiranje konkretnih provedbenih alata u neodređenoj budućnosti, što svakako nije prihvatljivo u kontekstu nužnosti hitnog i usmjerenog djelovanja.
U riješavanju klimatske krize prvenstveno je potreban snažan i neodgodiv zaokret prema obnovljivim izvorima energije, zajedno s njihovom decentralizacijom. S obzirom na to da posljednji podaci okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC) pokazuju kako u Hrvatskoj predominantno rastu emisije iz sektora transporta (preko 60 % u odnosu na 1990.) te iz sektora gospodarenja otpadom (preko 90 % u odnosu na 1990.), potrebne su hitne intervencije u ta dva sektora, s ciljem razvoja javnih sustava upravljanja i korištenja. U Hrvatskoj i dalje šume omogućuju značajan kanal odljeva emisija ugljikovog dioksida, iako se i tu bilježi vrlo negativan utjecaj masovnih prenamjena zemljišta. Zato su potrebne odlučne mjere očuvanja i obnove šumskih područja.
Dugoročni negativni učinci bilo koje krize ne mogu se izbjeći njihovim ignoriranjem. Potpuno je razumljivo da je trenutan fokus na pandemiji kao trenutno najizravnijoj globalnoj ugrozi ljudi. No, to nikako ne smije biti opravdanje za odgodu suočavanja s klimatskom krizom, jer je činjenica da se ona svakim danom nedjelovanja ili krivo usmjerenog djelovanja zaoštrava. Iako se čini da je, zbog pandemije, slabija gospodarska aktivnost imala pozitivan utjecaj na okoliš, činjenice govore drukčije. Unatoč gospodarskom padu, mjerenja i dalje pokazuju rastući trend emisija stakleničkih plinova te je, bez obzira na naizgled i nakratko čišći zrak u velikim gradovima, pritisak na resurse pojačan, osobito u zemljama trećeg svijeta, uz dodatan problem naglog povećanja medicinskog otpada.
S obzirom na činjenicu da je smještena u Sredozemnom bazenu, koji je već sada jedno od klimatskim promjenama najpogođenijih regija, Hrvatsku u neposrednoj budućnosti očekuje znatan porast učestalosti i intenziteta promjena u okolišu koje će imati izravne negativne posljedice na kvalitetu života, gospodarstvo i društvo. Znanstveno utemeljene projekcije za Hrvatsku predviđaju znatno veću učestalost ekstremno sušnih razdoblja i toplinskih valova, veću učestalost i intenzitet poplava i ekstremnih padalina (uključujući i obalna područja), povećanu učestalost požara, podizanje razine mora i salinizaciju niskih priobalnih područja. Te su se promjene već počele događati i u budućnosti će se intenzivirati. Samo tokom ove godine je Hrvatsku zadesilo nekoliko ekstremnih meteoroloških događaja, iz čega je evidentno povećanje njihove učestalosti, što je u potpunom skladu s klimatološkim prognozama. Najvažnije posljedice navednog su mogućnost kolapsa poljoprivredne proizvodnje u pojedinim krajevima (zbog suša u Slavoniji ili saliniziacije tla u Dalmaciji, što će dovesti do poremećaja u cijenama i dostupnosti hrane); ugroza turizma (zbog previsokih temperatura tijekom ljetnih mjeseci te ugroze infrastrukture obalnih gradova zbog poplava i požara) te sve izraženiji utjecaji na ljudsko zdravlje (što će dovesti do dodatnog opterećenja javnozdravstvenog sustava čije su slabosti postale osobito vidljive u jeku trenutne epidemiološke krize).
Dodatno, klimatske promjene na globalnoj razini rezultirat će posljedično više od 50 milijuna ekoloških izbjeglica, uglavnom zbog nedostatka vode i kolapsa poljoporivredne proizvodnje. Smanjena dostupnost resursa radi klimatskih promjena te povećanje društvenih nejednakosti također povećavaju izglede oružanih sukoba. Pritom pojam kolapsa ne upotrebljavamo kao augmentativ s funkcijom naglašavanja, nego kao posljedicu znanstveno utemeljenih projekcijskih scenarija. Zbog svega gore navedenoga, klimatska kriza nije isključivo tehnički problem, kako ju se često razmatra u politikama utemeljenim na prekomjernim simplifikacijama. Znanstveno-tehničke inovacije, implementirane u efikasne tehnologije, su nužan dio odgovora na klimatsku krizu, ali ublažavanje klimatskih promjena i drastično smanjenje emisije stakleničkih plinova zahtijeva ambiciozne i učinkovite političko-ekonomske instrumente, koji radikalno zahvaćaju u temelje trenutno prevladavajućeg društvenog sustava.
Klimatska kriza, u svoj svojoj zastrašujućoj realnosti, jest test zrelosti naše civilizacije u cjelini, poziv za buđenje, ali i jedinstvena prilika za globalnu transformaciju prema održivom društvu. Da bismo postigli te ciljeve, potrebno je zajedničko djelovanje cijelog čovječanstva, uključujući i Hrvatsku. To je zahtjev koji isključuje lažne alibije tzv. malih zemalja kao što je npr. Hrvatska. Adekvatan odgovor na klimatsku krizu poziva na solidarnost među generacijama, rasama, vjerama, državama, svim mogućim opredjeljenjima, kao i solidarnost spram drugih živih bića.
Nitko nije isključen iz tog zahtjeva.
Za vrijeme okruglog stola “Zajedno za zeleni oporavak” Dunja Mazzocco Drvar i Nikola Biliškov su dali izjave za emisiju 1. programa Hrvatskog radija “Eko radar”.
Emisiju možete poslušati ovdje.
Globalna gospodarska kriza, prouzročena pandemijom COVID-19, predstavlja jedinstvenu priliku za novi početak te za ublažavanje još veće, klimatske krize. Na okruglom stolu, održanom 29. listopada 2020. u Novinarskom domu, svi sudionici su bili složni u osnovnom stavu da hrvatsko gospodarstvo, vođeno pametnim politikama, može i mora iskoristiti tu priliku te se konačno odmaknuti od dosadašnjih neodrživih praksi. No, također su se svi složili da se u to moramo uključiti svi, što je uostalom najbolje formulirano u samom naslovu: “Zajedno za zeleni oporavak i razvoj”.
Okrugli stol su organizirali Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Greenpeace u Hrvatskoj, Zelena akcija i Zelena energetska zadruga (ZEZ). Panelisti su bili pomoćnica ministra regionalnog razvoja i fondova EU, mr. sc. Ana Odak, direktorica tvrtke Avelant d.o.o., Ariana Vela, Gordana Mikulčić Krnjaja, pročelnica Upravnog odjela za urbanizam i zaštitu okoliša grada Velike Gorice, redoviti profesor na FER-u i voditelj dislociranog studija energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora, dr. sc. Marko Delimar te izvršna direktorica DOOR-a, mr. sc. Slavica Robić. Razgovor je moderirala Dunja Mazzocco Drvar. Uvod u razgovor je iznjeo posebni savjetnik Predsjednika Republike za energiju i klimu, dr. sc. Julije Domac, a Zahtjev za hrvatski zeleni oporavak u ime organizatora predstavit će predsjednik Zelene akcije, Luka Tomac.
Na okruglom stolu su vrlo detaljno izesene mogućnosti zelenog oporavka od krize, a u tom se smislu razgovaralo o programiranju raspoloživih nam sredstava EU za tranziciju u niskougljično gospodarstvo. Jedan od zaključaka je i da nam, osim često apostrofiranih administrativnih barijera, na putu uspješnog prijavljivanja projekata ponekad nedostaje i zdrava doza hrabrosti kroz prepoznavanje naših komparativnih prednosti i pravilno adresiranje problema. Dat je i osvrt na strateške dokumente Republike Hrvatske te procedure i investiranje u energetsku tranziciju, što je potkrijepljeno i primjerima iz prakse, među kojima ističemo nastojanja ZEZ-a usmjerena prema energetskoj tranziciji. Također je istaknuto i da se u osmišljavanju energetske transformacije prema obnovljivoj energetici vrlo često potpuno neopravdano zanemaruju potrebe zaštite prirode i bioraznolikosti. Glavna poruka koja je odaslana s ovog okruglog stola je da Vlada RH mora prioritizirati zeleni i pravedni oporavak te u tu svrhu ostvariti dijalog s nevladinim organizacijama, akademskom zajednicom i zainteresiranim građanima.
HRT-ova popularna emisija Puls od 13. listopada donosi zanimljiv prilog o klimatskim promjenama pod naslovom “Zemlja na infuziji” urednice Tine Šimurine. U prilogu su sudjelovali maslinar sa Zlarina Ive Miškov, profesor Ljubo Barbić sa zagrebačkog Veterinarskog fakulteta te potpisnici našeg Apela akademik Mirko Orlić (Geofizički odsjek PMF-a u Zagrebu) i Vedran Kojić (IRB).
Snimka je dostupna na servisu HRTi, kao i u internetskom Meteo kutku HRT-a.
“Klimatske promjene su, zbog nedjelovanja ili krivo usmjerenog djelovanja, dovele do klimatske krize, koja prožima sve aspekte postojanja čovječanstva i civilizacije.
Kao građani, ali i kao roditelji, osjećamo se dužnima prema nadolazećim generacijama. No, kao znanstvenici u rukama imamo znanje i vještine potrebne za efikasno suočavanje s klimatskom krizom. Svoju ulogu prepoznajemo u tom kontekstu” To su riječi kojima se inicijativa Znanstvenici za klimu Hrvatska predstavlja općoj javnosti.
No, pitali ste se tko su zapravo ti Znanstvenici za klimu Hrvatska?
Sigurno ste se pitali i što oni zapravo žele te kako im je palo napamet uputiti Apel za sustavnu klimatsku akciju institucijama zakonodavne i izvršne vlasti RH. Čuli ste nešto o njima, susreli ste ih u medijima, ali i dalje ne znate što su do sada učinili, a još su vam manje jasni njihovi planovi za budućnost.
Svrha ovog webinara je javno predstavljanje te inicijative, kojoj je cilj pružiti potporu postojećem i rastućem klimatskom pokretu u Hrvatskoj. Pod dirigentskom palicom moderatorice Ivone Grgurinović će vam se zato obratiti Jelena Puđak, Dubravka Vitali Čepo, Lea Rupčić, Nikola Medić, Vedran kojić i Nikola Biliškov, koji će ispričati što je učinjeno do sada i kakvi su planovi inicijative za budućnost, ali osvrnut će se i na probleme s kojima se susreću u svoj djelovanju.
Webinar će biti održan u ponedjeljak 14. rujna 2020. u 19 h s direktnim prijenosom na Youtubeu. Posredstvom tog servisa će svi zainteresirani moći slati komentare i postavljati pitanja.
Okvirna agenda webinara je:
- Predstavljanje sudionika
- Općenito o inicijativizašto Apel i kratko predstavljanje Apela
formiranje core skupine i širenje djelovanja kratko predstavljanje CEF projekta +poziv svima na sudjelovanje - Dosadašnje aktivnosti inicijative Znanstvenici za klimu
gostovanja u medijima nakon predaje Apela
gostovanja kod političara (ministarstvo ZE, predjednik Milanović, min Divjak, veleposlanica u Danskoj)
naša istupanja u medije (klim sučeljavanja, spajanje ministarstava, opaska EU komisije, dan planeta zemlje) - Planovi za budućnost
poticanje aktivnosti znanstvneika u drugim gradovima: naši znanstvneici u Danskoj-predstavljanje
pokretanje v-loga na Youtubeu
nastavak serije podcasta i webinara
nastavak i važnost suradnje s NGO i institucionalnim sektorom
Webinar će se prenositi uživo posredstvom Youtubea.
Nikola Medić i Nikola Biliškov su 17. kolovoza 2020., u emisiji Prostor pulskog radija Rojc, razgovarali s Nevenom Trgovčić o klimatskoj krizi i aktivnostima Znanstvenika za klimu.
Nikola Biliškov na televiziji N1 komentira najavu spajanja ministartava zaštite okoliša i gospodarstva.