Nikola Biliškov proglašen za ambasadora Klimatskog pakta EU

Fotografirala Andreja Sironić

Klimatski pakt Europske unije je 21. listopada 2021. proglasio dr. sc. Nikolu Biliškova za svog ambasadora. Time je Hrvatska dobila još jednog ambasadora Klimatskog pakta Europske unije (EU), inicijative Europske komisije osnovane u okviru Europskog zelenog plana.

Europski klimatski pakt je inicijativa na razini cijele EU, kojom se pozivaju ljudi, zajednice i organizacije na aktivno sudjelovanje u osmišljavanju i implementaciji akcija usmjerenih prema razumijevanju, prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena, te tako zajednički doprinose izgradnji zelenije Europe. To je otvorena, uključiva i razvijajuća inicijativa za klimatsko djelovanje, koja otvara prostor lokalnim zajednicama, regijama, industriji, školama i civilnom društvu za međusobno osnaženje kroz razmjenu informacija, rasprava i djelovanje u vezi s klimatskom krizom, kao i da budu aktivni dio stalno rastućeg europskog klimatskog pokreta.

Pakt je stoga definirao svoje vrijednosti koje oblikuju okvir djelovanja, a one su: 1. znanost, odgovornost i predanost; 2. transparentnost; 3. protivljenje lažnim rješenjima (npr. greenwashing-u); 4. ambicija i hitnost; 5. akcija prilagođena lokalnom kontekstu; 6. uvažavanje raznolikosti i uključivost.

Kako se navodi u obrazloženju, ambasadori klimatskog pakta su ključni za uspješnost inicijative, a odabiru se bez diskriminacije prema porijeklu, zanimanju ili stupnju obrazovanja. Njihova je svrha posvetiti se klimatskim akcijama i uključiti se u rasprave o mogućnostima djelovanja s ljudima u svojim zajednicama i mrežma. Europska komisija veleposlanicima pruža priznanja, komunikacijske materijale i mogućnosti umrežavanja za razmjenu i pomaže im u proširenju dosega u Europi, ali i izvan nje.

Kao dugogodišnji aktivist na područjima zaštite okoliša, ljudskih prava i izgradnje mira, Nikola Biliškov je početkom 2020. sastavio Apel za sustavnu klimatsku akciju, kojega je potpisalo preko 550 hrvatskih znanstvenika, te koji je potom predan institucijama zakonodavne i izvršne vlasti Republike Hrvatske.

”Apel sadrži 11 jasnih zahtjeva, uz njihovo obrazloženje i kontekstualizaciju, kao i poziv na suradnju znanstvenika s donositeljima odluka. Time je pokrenuta, još uvijek neformalna, inicijativa Znanstvenici za klimu – Hrvatska, koja djeluje na temelju Apela te je od svog osnutka održala mnoge sastanke s donositeljima odluka, a kroz djelovanje je u značajnoj mjeri promovirala jaču uključenost znanstvene zajednice u donošenju i provedbi klimatski relevantnih politika,” objašnjava dr. sc. Nikola Biliškov te dodaje kako je inicijativa vrlo aktivna u komunikaciji klimatskih promjena na svim razinama, uz jak naglasak na suzbijanje dezinformacija i teorija zavjere. Kao ambasador Klimatskog pakta EU, Nikola Biliškov će nastaviti s tim aktivnostima, uz intenzivnije umrežavanje sa sličnim inicijativama u EU i izvan nje, osobito u Kanadi.

/by
,

Osvrt na konferenciju Hrana i klimatske promjene (15. i 16. listopada, Koprivnica)

U organizaciji Odjela za prehrambenu tehnologiju Sveučilišta Sjever te projekta PERSPIRE Instituta Ruđer Bošković sufinanciranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj, ove godine je 15. i 16. listopada održana prva međunarodna znanstvena konferencija Hrana i klimatske promjene. Konferencija je održana u Koprivnici uz podršku International Association of Dietary Nutrition and Safety (IADNS) (stranica konferencije https://perspire.eu/medunarodna-znanstvena-konferencija-hrana-i-klimatske-promjene/).

Konferencija je dala pregled interesa prvenstveno hrvatskih znanstvenika, inženjera i tehnologa jer „od polja do stola“ uključuje razne stručnjake, od bazične znanosti do konkretne primjene. Konferencija je bila hibridna pa su bili uključeni sudionici sa četiri kontinenata, i sudjelovanje je bilo besplatno što je omogučilo da skup bude dostupan i široj javnosti.

Na početku, u sklopu sekcije Legislativa predstavljena je hvalevrijedna klimatska politika grada Koprivnice (zgrade unutar kampusa Sjever su građene kao energetski pasivne, postoje ili se otvaraju projekti za gradnju pasivnih kuća, upotrebu otpadnih voda za grijanje, solarne elektrane, recikliranje biootpada u organska gnojiva, postoje eko-vrtovi, besplatni gradski električni autobusi). U predavanju iz Ministarstva poljoprivrede Hrvatske predstavljen je niz postojećih mjera za poticanje razvoja agronomije prema klimatski neutralnom smjeru u sklopu projekta Europske unije – Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS; Integrated Administration and Control System,) za ruralni razvoj. Napredak je ocijenjen zadovoljavajući, a u toku je i priprema novog strateškog plana Hrvatske za razdoblje 2023. – 2027.

Današnja proizvodnja hrane iznosi 25 % emisija stakleničkih plinova koji uzrokuju porast globalne temperature i klimatske promjene. One donose i učestalost klimatskih ekstrema kao što su dugotrajne suše i poplave, a na što je proizvodnja hrane osjetljiva. Kroz niz predavanja i postera, prikazana su razna istraživanja koja se bave uzgojem, zdravljem i manipulacijom hormona u bilja kako bi bilo otpornije na klimatski stres, zagađenjem tla (i voda) teškim metalima, herbicidima i mikroplastikom, te aspekta hrane da zamijeni fosilne izvore ugljika: kao biogoriva i zamjene za plastiku. Održivost je bitna smjernica kod proizvodnje hrane te se posebno obrađuje tema ugljičnog (i ekološkog) otiska otpada iz ratarstva i stočarstva i gotove hrane te ambalaže za gotove proizvode.

Klimatski stres se nastoji ublažiti uzgojem otpornijih hibridnih vrsta. Postavljaju se eksperimenti koji simuliraju poplavne i sušne događaje da se odaberu otporne vrste, a uči se i iz biokemije „živih fosila“ (npr. drvo ginka) koji su preživjeli ekstremne klimatske promjene u posljednjih 50 milijuna godina. Prepoznata je i važnost zdravog bioma tla (rizosfera) na zdravlje biljke te njihova biokemijska interakcija. U tom smislu postoje dva smjera: jedan je ekološki svjesniji – ostaje u domeni tla i proučava interakciju biljka-biom, a drugi se prebacuje u laboratorije (i hidroponski uzgoj) gdje se manipulira hormonima na ekspresiju željenih karakteristika biljke.

Klimatski stres pogoduje i nastanku mikotoksina koji nastaju razvijanjem plijesni na urodu, a direktno utječu na kvalitetu i zdravstvenu ispravnost hrane. Dobar dio  predavanja i postera je bio vezan uz mikotoksine, a posebno uz aflatoksin zbog kojeg su u 2013. stradale tone prehrambenih artikala, od žitarica do mlijeka (https://en.wikipedia.org/wiki/2013_European_aflatoxin_contamination).

Zagađenje tla herbicidima i teškim metalima se rješava u dva smjera: metodama spašavanja tla ili preusmjeravanjem uzgoja biljne hrane na hidroponski način. Tlo se može pročistiti od teških metala tako da se između svake žetve siju vrste koje akumuliraju toksine, a obogatiti nutrijentima kompostiranjem otpadne hrane koja onda zamjenjuje mineralna gnojiva – time nema emisije stakleničkog plina N2O, a i ugljik se pohranjuje u zemlji. Uz ideju da se popravi postojeći sustav obrade tla je i upotreba umjetne inteligencije za unapređenje programa rotiranja vrsta herbicida kako korov na njega ne bi postao rezistentan. S druge strane, kod hidroponskog uzgoja biljaka u umjetnom okolišu, osim što se ne unose toksini, kontroliraju se potrošnja vode i količina nutrijenata koje biljka unosi te temperatura.

Budući da je i voda prehrambeni artikl, predstavljeni su i novi ekološkiji načini uklanjanja pesticida i mikroplastike iz vode i općenito postizanje biološki ispravne vode za piće.

Kao dugogodišnji Treki (pobornik ZF serije Zvjezdane staze) moramo još posebno spomenuti predavanje u kojem je predstavljena mogućnost 3D printanja hrane pomoću „foodinija“. Pomoću njega se može dobiti proizvod željenog izgleda iz dehidriranih praškastih prehrambenih proizvoda u čijoj pripremi gotovo da i nema otpada. Oni su ponuđeni kao zamjena za artikle koji se brzo kvare i povećavaju količinu otpadne hrane (npr. voće) ili koji moraju biti sačinjeni od kontroliranih sastojaka (npr. biljna zamjena za mesni artikl ili izbacivanje alergena).

Na skupu su predstavljene i analize provedenih anketa kako javnost doživljava problem hrane i klimatskih promjena i koji je stav prema promjeni načina prehrane prema održivijoj (više bilja, manje životinjskih proizvoda). Generalno, hrvatski građani su svjesni klimatskih promjena, ali nemaju uvid kako bi ih trebalo rješavati. Jedan od zaključaka je i da su hrvatski građani svjesni da biljna prehrana ima manji okolišni otisak, ali se konzumacija životinjskih proizvoda opravdava kulturološkim nasljeđem.

Imena svih sudionika zajedno sa sažetcima predavanja i postera su dostupni u Knjizi sažetaka na https://perspire.eu/medunarodna-znanstvena-konferencija-hrana-i-klimatske-promjene/.

Mnogi predavači/predavačice su podržale prelazak Hrvatske kao članice Europskog zelenog plana na „eko“ proizvodnju hrane, te nužnu potrebu transformacije konvencionalne agronomije u održivu. No problemi propadanja tla uslijed agrikulturne djelatnosti i očuvanja bioma tla – rizosfere te upotrebe gnojiva koji su izvor stakleničkih plinova su bili preslabo zastupljeni. Konvencionalna metoda obrade tla je neodrživa: sjetimo se samo drevnih civilizacija koje su propale jer je tlo izgubilo hranjivost i postalo preslano uslijed opetovanog navodnjavanja. Ekstenzivan uzgoj monokultura dodatno degradira tlo, a ekstenzivni uzgoj životinja za hranu nerijetko ima veliki ekološki otisak na okoliš (ugljični i otisak vode). Uz sve to, danas postoje pristupi koji podržavaju biom kao što je to regenerativna agronomija  u kojoj postoji sinergija ratarstva i stočarstva ili permakultura. Je li to još uvijek u domeni ruba znanosti u Hrvatskoj?

Istraživanja predstavljena na konferenciji su inovativna u svojem području, no ne možemo se oteti dojmu da se svako bavi svojom uskom nišom. Trebalo bi težiti sistematskom i zajedničkom strateškom pristupu koji bi objedinio ova istraživanja da pomognu bržoj i učinkovitijoj prilagodbi klimatskim promjenama u Hrvatskoj. Konferencija Hrana i klimatske promjene je dobar korak u tom smjeru jer omogućava međusobno upoznavanje znanstvenika, inženjera i tehnologa i razmjenu ideja i iskustava. Čestitke organizatorima na inicijativi i uspješnoj odradi konferencije Hrana i klimatske promjene koja zaslužuje svaku pohvalu. Jedva čekamo sljedeću!

 

Dr. sc. Andreja Sironić

Institut Ruđer Bošković

 

Dr. sc. Višnja Stepanić

Institut Ruđer Bošković

/by

NAJAVA PREDAVANJA: Poricanje znanstvenih činjenica: tko zna sve i tko ne zna (gotovo) ništa?

20.10.2021. u 18:00 putem Zooma će biti održano predavanje dr.sc. Nikole Biliškova “Poricanje znanstvenih činjenica: tko zna sve i tko ne zna (gotovo) ništa?” u okviru DOOR-ove obrazovne akademije.

Kroz cijelu povijest razvoja znanosti pratimo i nastojanja njenog poricanje. Primjere poricanja i iskrivljavanja znanstvenih spoznaja možemo pronaći u svm znanstvenim područjima i disciplinama. No, poricanje znanosti poprima svoje ozbiljne oblike kad se ono odnosi na spoznaje što na bilo koji način utječu na kvalitetu našeg života, kao i donošenja političkih odluka od ključne važnosti za društvo, a u nekim slučajevima i za čovječanstvo u cjelini. Kao što nam je svima vidljivo na primjeru COVID-a i klimatskih promjena, ni suvremeno doba nije imuno na poricanje znanosti na različitim razinama. No, suvremena znanost je prodrla i u psihološke i sociološke mehanizme koji dovode do poricanja znanosti.

U ovom predavanju Nikola Biliškov će se osvrnuti na nekoliko uvriježenih mitova vezanih uz klimatske promjene te kroz njih ilustrirati mehanizme i predložiti načine suočavanja s tim mitovima.

Molimo vas da se registrirate za sudjelovanje na predavanju. Nakon registracije bit će vam prikazan link za pristup predavanju.
Link za registraciju: https://lnkd.in/ddujqgBZ

/by

Je li to zelena kemija?

Institut za zelenu kemiju Američkog kemijskog društva (ACS) je objavilo natječaj za potporu istraživanjima, koja su usmjerena prema rješenjima za smanjenje trenja i viskoznosti u sustavima za crpljenje nafte hidrauličkim frakturiranjem (frackingom).

Točnije, tu potporu dodijeljuje Okrugli stol za naftna polja (OCR) ACS-ovog Instituta za zelenu kemiju. Radi se o kolaboraciji ACS-ovog Instituta za zelenu kemiju s naftnim i plinskim kompanijama. Kako objašnjavaju, cilj je unapređenje zeleno-kemijskih pristupa u toj industrijskoj grani. OCR je znanstveni forum koji kompanijama članicama pomaže u prioritiziranju istraživačkih tema, informirati ih o istraživačkom planu te iskoristiti resurse za projektiranje i provedbu zeleno-kemijskih alata specifičnih za industriju. OCR je osnovan 2014., kad je bio isključivo fokusiran na fracking, no 2020. je proširio misiju kako bi unaprijedio zeleno-kemijske pristupe u široj naftnoj i plinskoj industriji.

Zanimljivo.

Što je uopće zelena kemija? Ili, bolje rečeno, što bi ona trebala biti? To je novi pristup kemiji, koji daje okvir za okolišno i socijalno održivo promišljanje kemijskih procesa, i to od njihovog samog temelja. Utemeljitelj tog koncepta Paul Anastas je osmislio 12 načela zelene kemije. Ta načela omogućuju kemičarima osmišljavanje i provođenje kemijskih procesa na način da su benigni u samom svom temelju.

Dakle, zelena kemija bi trebala biti benigna. Mnogobrojni kemičari su je zato svesrdno prigrlili, kao jedan novi pristup kemiji, izazovan u samom svom temelju, jer daje okvir za potpuno nov način promišljanja kemijskih procesa, u svim njihovim koracima, od sirovina od kojih se dobivaju reaktanti pa do sudbine produkata u okolišu. Naravno, industrija ima svoje interese vezane uz zelenu kemiju i ti interesi su, sasvim razmumljivo, temeljeni na logici zgrtanja profita.

Međiutim, u realnosti galopirajuće klimatske krize, pored spoznaja najbolje raspoložive znanosti, koja su obuhvaćena u iscrpnim i vrlo obimnim izvještajima IPCC-a, čija su nova izdanja počela izlaziti, ovakav natječaj nema apsolutno nikakvog utemeljenja u samoj ideji zelene kemije. IPCC upozorava da se fosilna goriva moraju napuštati. To zahtijevaju i zeleni planovi. A istraživanja usmjerena prema efikasnijim načinima crpljenja fosilnih goriva se nastavljaju i, štoviše, ne nedostaje novca za takva istraživanja. Nažalost, pojava svake ovakve inicijative je, najblaže rečeno, razočaravajuća. I to od strane jednog od najutjecajnijih svjetskih kemijskih društava!

/by

Klimatske promjene sve značajniji uzrok migracija

Inicijativa Dobrodošli izvještava da je u rujnu visoka povjerenica Ujedinjenih naroda za ljudska prava, Michelle Bachelet, na sjednici Vijeća za ljudska prava UN-a zahtijevala međunarodnu podršku i migracijske puteve za klimatske izbjeglice te upozorila kako su klimatske katastrofe najveći izazov za ljudska prava danas.

Klimatske promjene i katastrofe uzrok su sve brojnijih prisilnih migracija posljednjih desetljeća, a situacija postaje sve gora. Prema novom izvješću Svjetske banke, klimatske promjene mogle bi do 2050. uzrokovati prisilno unutarnje raseljavanje ukupno 216 milijuna ljudi u šest regija. Konkretno, iz subsaharske Afrike se očekuje iseljenje 86 milijuna, iz istočne Azije i Pacifika 49 milijuna, iz južne Azije 40 milijuna, sjeverne Afrike 19 milijuna, latinske Amerike 17 milijuna, a istočne Europe i srednje Azije 5 milijuna ljudi.

Prema podacima Centra za praćenje unutarnjeg raseljavanja (IDMC), u svijetu je krajem 2020. godine bilo 7 milijuna interno raseljenih osoba kao posljedica prirodnih katastrofa, dijelom uzrokovanih i klimatskim promjenama, diljem 104 države i teritorija.

/by