Kao što je bilo najavljeno, posredstvom ZOOM-a je održan online panel “Zaštita okoliša i klimatske promjene” u ciklusu Kava za ljudska prava, kojega je potaknula i organizirala Pučka pravobraniteljica. Na kavi je izneseno mnogo vrlo važnih i zanimljivih misli, a o važnosti teme dovoljno govori već i sama činjenica da Ured pravobraniteljice zaprima sve veći broj pritužbi građana, koje su vezane uz zaštitu okoliša, uključujući i posljedice klimatskih promjena. Pravobraniteljica Lora Vidović je istaknula: “Briga za okoliš briga je za zdravlje i toga su građani zbog vlastitog iskustva sve svjesniji. Stanje okoliša nas sve treba brinuti i pozitivno je da jačaju ekološka svijest i okolišni aktivizam, što se vidi u sve češćim pritužbama koje na ovu temu šalju građani.” Posebno lijepu misao, vrijednu pamćenja, izrekla je Hana pripadnica pokreta Fridays for Future: “Budućnost nam je na tankom ledu, ali mi ne želimo ostati bez leda”

Panel je obilovao odličnim i izuzetno zanimljivim izlaganjima. Opširniji izvještaj je dostupan na stranicama Ureda pučke pravobraniteljice, ali najbolje je pogledati snimku.

Predavanje Nikole Biliškova “Poricanje znanstvenih činjenica: tko sve zna i tko ne zna (gotovo) ništa”, održano 29. listopada u organizaciji Društva bibliotekara Istre u okviru njihovog projekta Zelena knjižnica, možete u cijelosti, zajedno s popratnom raspravom, pogledati ovdje.

Kao što smo najavili, održano je 2. izdanje znanstvene tribine ovogodišnjeg ciklusa Eppur si muove, koja je bila posvećena diskusiji o aktualnoj klimatskoj krizi. Tribina se održala u srijedu, 28. listopada 2020.

Tribina je bila fokusirana na diskusiju o aktualnoj klimatskoj krizi. Ivan Güttler (Državni hidrometeorološki zavod), Ankica Kovač (Fakultet strojarstva i brodogradnje) i Mladen Domazet (Institut za političku ekologiju) su, svatko iz svoje perspektive, ponudili odgovore na središnja pitanja: kakvo je aktualno stanje u klimatskom sustavu te koje su očekivane promjene u bliskoj budućnosti? Kako postojećim i novim tehnološkim rješenjima možemo bitno smanjiti emisije stakleničkih plinova te postoji li prilika za hrvatsko gospodarstvo? Kojim društvenim promjenama možemo pravedno raspodijeliti preostalu kvotu emisija između svjetskih regija i Hrvatske? Koliko je moguć uspjeh aktivnosti na polju prilagodbe i ublažavanja posljedica klimatskih promjena bez sustavnih poboljšanja društvenih razvojnih ciljeva?

Mnogi su zanimljivi, u mnogim segmentima barem djelomično i suprotstavljeni, stavovi izneseni na toj tribini. Zato vas pozivamo da pogledate njenu snimku i sami se uključite u promišljanja globalne klimatske krize.

Eko sela  su tradicionalne i namjerne zajednice koje nastoje biti društveno, kulturno, gospodarski i ekološki održive. Nastaju kroz lokalne participativne procese te regeneriraju svoje društveno i prirodno okruženje. Ima li ih u Hrvatskoj, kako je živjeti u njima i zašto su važna u kontekstu zaustavljanja klimatskih promjena i mitgacije ispričala nam je Ana Armano Linta

 

U okviru projekta “Znanje za održivo djelovanje” kojeg provodi Udruga Zelena Istra u partnerstvu s Centrom za mirovne studije, a u sklopu Europskog tjedna održivog razvoja, održana je online tribina za mlade o klimatskim promjenama “Budućnost na tankom ledu”.

Tribinu je moderirala Lana Jurman iz Centra za mirovne studije, a razgovarali smo o tome što je klimatska pravda, što nam donose klimatske promjene te kako se mladi u Hrvatskoj bore protiv klimatske krize. Aktivnosti Znanstvenika za klimu je opisao Nikola Biliškov, koji je iznjeo znanstvene činjenice o klimatskim promjenama te ih postavio u širi društveni kontekst, uz predstavljanje koncepta klimatske pravde. Hana Matović je govorila o aktivnostima inicijative Fridays For Future Croatia, kao i o njenoj ulozi u globalnom pokretu srednjoškolaca za klimu. Profesorica filozofije i etike Teodora Beletić iz Gimnazije Pula je u vrlo poticajnom izlaganju opisala aktivnosti Eko škole i Lumena, koji već 25 godina djeluju u okviru te gimnazije.

Više o tribini možete saznati ovdje., a pozivamo vas i da pogledate snimku.

O znanosti, aktivizmu, odnosima znanosti i aktivizma te oblicima aktivma u znanosti i znanstvenog aktivizma razgovarali smo s Ljiljanom Fruk.

Ljiljana je izvanredna profesorica bionanotehnologije na Sveučilištu Cambridge, na Odsjeku za kemijski inženjering i biotehnologiju, gdje vodi i svoju istraživačku grupu. Bivša je studentica zagrebačkog PMF-a (smjer kemija). Bavi se  bioinspiriranim materijalima koji se koriste u pripravi zelenih katalizatora za ubrzavanje kemijskih reakcija te dizajnom pametnih nosača za lijekove. Nešto više je o svom radu govorila na TED-u. Aktivna je članica Global Challenges Initiative,  Cambridge Philosophical Society i Royal Society of Chemistry. Aktivno se bavi popularizacijom znanosti, osobito s naglaskom na održivom razvoju, i zalaže se za globalnu dostupnost obrazavanja. U hrvatskim knjižarama se može naći njena slikovnica za klince i odrasle “25 Molekula koje su promijenile svijet” (Artresor naklada).
A sada slijede linkovi na ono što smo spominjali tokom razgovora:

Drvene likove, koji se pojavljuju u uvodnoj špici, izradio je Željko Biliškov. Muzika u špici: čovjek koji je sasvim slučajno svirao električnu gitaru na Marleri.

Snimljeno u Medulinu, 11. kolovoza 2020.

Jelena Puđak u razgovoru s Nikolom Biliškovim predstavlja i obrazlaže društvene implikacije klimatske krize te političke odgovore različitih zemalja i međunarodnih organizacija.

Nikola Biliškov, u razgovoru s Jelenom Puđak, govori o fizikalnim podlogama klimatskih promjena. Osvrće se i na negiranje klimatskih promjena, kao jedne od pojava u općem trendu negiranja znanstvenih činjenica.

Pozdrav i uvodna riječ Nikole Biliškova o našem podcastu o klimatskoj krizi.