Portal Prilagodba klimi je danas objavio intervju s još jednom potpisnicom našeg Apela, dr. sc. Ankicom Kovač sa Zavoda za energetska postrojenja, energetiku i okoliš Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.

Ankica Kovač je jedna od naših naijstaknutijih znanstvenica na polju razvoja postrojenja koja se temelje na vodiku. Njen rad je u javnosti najbolje prepoznat po biciklu na vodik, kojeg je predstavila prije 2016. godine, a od tada kontinuirano i vrlo predano radi na razvoju pilot-postrojenja, koja bi služila kao temelj razvoja vodikove infrastrukture.

Ovaj intervju je uglavnom fokusiran na energetiku, a Ankica ističe kako se trenutne klimatske promjene treba promatrati i kao priliku za sveobuhvatnu tranziciju prema održivoj energetici.

Danas se obilježava Svjetski dan zaštite prirode, u cilju podizanja svijesti o značaju prirodnih resursa te poticanja ljudi na aktivnosti u smjeru zaštite prirodnih resursa. Temeljna ideja obilježavanja Svjetskog dana zaštite prirode je ukazivanje na činjenicu da je zdrav okoliš temelj stabilnog i produktivnog društva, a njime osiguravamo dobrobit sadašnjih i budućih generacija. Stoga smo svi, bez iznimke, pozvani na sudjelovanje u zaštiti, očuvanju i održivom upravljanju našim prirodnim resursima.

Pod pojmom očuvanja prirode podrazumijeva se zaštita prirode od pretjeranog iskorištavanja. To također znači poštovanje načela održivosti, tj. mudro korištenje prirodnih resursa, tako da potrebe sadašnje generacije mogu biti zadovoljene bez ugrožavanja mogućnosti buduće generacije da maksimizira vlastite potrebe. Najočitiji razlog očuvanja je zaštita divljine i promicanje biološke raznolikosti.

I ovim putem vas zato pozivamo na akciju u zaštiti prirode. Svatko od nas može učiniti nešto, a zajedno možemo mnogo. Zato evo nekoliko prijedloga za konkretne aktivnosti:

Posadite stablo: sadnja stabala je dobra za okoliš, jer su stabla obnovljiva, biorazgradiva i mogu se reciklirati. Također vrlo efikasno upijaju ugljikov dioksid i pretvaraju ga u korisne tvari. 
Čuvajte vodu: očuvanje vode znači pažljivo i ekonomično korištenje pitke vode. Trebali bismo čuvati vodu jer je to temeljni, dragocjen i sve ugroženiji prirodni resurs.
Smanjite potrošnju električne energije: ako smanjimo potrošnju energije, elektrane će trebati proizvoditi manje električne energije i tako smanjivati količinu spanljenih fosilnih goriva i emisije CO2.
Vozite se biciklom ili pješačite: osim što te aktivnosti imaju vrlo pozitivan učinak na vaše zdravlje, time smanjujete korištenje automobila, koji su velik potrošač fosilnih goriva i time značajan izvor ugljikovog dioksida.
Koristite manje papira: moramo pokušati koristiti što manje papira, kad god je to moguće.
Širite svijest: trebali bismo razumjeti važnost i vrijednost naših prirodnih resursa. Razgovarajte s vašom djecom o prirodi, njenoj vrijednosti i važnosti i zajedno učinite nešto dobro.

Svima vam želimo sretan Svjetski dan zaštite prirode!

U sklopu humanitarne akcije Zraka sunca – svjetlo nade, udruga Zelena akcija i inicijativa “Ljudi za ljude” novcem, prikupljenim od donacija građana, u ožujku su nabavile fotonaponske sustave i instalirale ih u šest kućanstava Sisačko-moslavačke županije, koja do sada nisu imala pristup električnoj energiji. Treba spomenuti da je cilj bio na taj način priključiti na mrežu pet kućanstava, što znači da je cilj značajno premašen. Osim tog primarnog cilja, akcijom je pokazano i kakvu pozitivnu ulogu mogu imati obnovljivi izvori energije u omogućavanju energetske neovisnosti, osobito u izoliranim krajevima.

Marija Mileta iz Zelene akcije je prilikom zaključivanja akcije izjavila: „Zaista je točno da ‘kad se male ruke slože, sve se može’. Našoj sreći nema kraja jer su ljudi iskazali nevjerojatnu solidarnost i humanost i to u vrijeme kada su one najpotrebnije. Neizmjerno smo svima zahvalni, a ljudi kojima ćemo donacijama konačno upaliti svjetlo, tek će osjetiti tu sreću”.

Iako sa znatnim kašnjenjem, ovim putem želimo izraziti svoje čestitke ovoj vrijednoj akciji, uz nadu da će to biti tek prva u nizu. No, ova je akcija provedena potpuno volonterskim radom, na temelju dobrovoljnih građanskih donacija. No, Hrvatska obiluje krajevima koji žive u energetskom siromaštvu pa čak i neimaštini, što smatramo potpuno neprihvatljivom situacijom u XXI. stoljeću. Nadamo se da će ova akcija doprinjeti i osvještavanju tog problema te njegovom sustavnom rješavanju od strane nadležnih institucija.

Naravno, ima tu još prostora za napredak. Obnovljivi izvori energije mogu napajati kućanstva, a njihovom širokom implementacijom bi se mogla napajati i veća naselja pa i gradovi. Mnogo je pozitivnih primjera u tom smislu. Međutim zbog inherentne intermitencije, tj. nekonstantne isporuke energije, efikasnost obnovljivih izvora se može optimizirati jedino uz njihovu nadogradnju odgovarajućim sustavima za skladištenje energije, kao što su baterije ili vodikova postrojenja. No, sve je to, kako smo već rekli, nadogradnja, a ova akcija je više nego dobar iskorak u suszbijanju energetskog siromaštva.

Pozivamo vas da pogledate galeriju fotografija snimljenih tokom instaliranja fotonaponskih sustava.

Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) je 2014. pokrenula seriju webinara “The Adaptation Exchange“, čime su otvorili međunarodni komunikacijski forum koji podržava razmjenu ideja, nadahnuća i znanja o prilagodbi klimatskim promjenama. Kroz takvu razmjenu ideja, zajednice mogu biti u toku s najnovijim klimatskim znanostima, klimatskim utjecajima i prijetnjama, najvažnijim izvještajima i zbivanjima te pričama o izgradnji otpornosti na klimatske promjene iz cijelog svijeta, u svim sektorima, razinama i skalama. Prilagođavanje negativnim učincima klimatskih promjena od vitalnog je značaja kako bi se smanjili utjecaji klimatskih promjena koje se događaju te kako bi se povećala otpornost na buduće utjecaje.

Današnji webinar obrađuje temu treninga za jačanje akcija prilagodbe klimatskim promjenama. Webinar možete pratiti na Facebook stranici, a naknadno će biti dostupna njegova snimka.

Danas je na portalu Prilagodba klimatskim promjenama Ministarstva zaštite okoliša i energetike objavljen intervju s Nikolom Biliškovim. Uz opće teme vezane uz klimatske promjene, ovdje je dan poseban naglasak na ulogu Hrvatske u globalnom suočavanju s klimatskom krizom, pri čemu se naglašava geografski kontekst Mediterana, kao klimatske vruće točke.

Intervju možete pročitati ovdje.

Prije otprilike 3 mjeseca se na Youtubeu pojavio novi dokumentarac Michaele Moorea “Planet of the Humans”. Tad sam ga i pogledao.
I – što da kažem? U dvije riječi – štetan film!
A zašto?
Radi se o sramotnom djelu poznatog dokumentarista u suradnji s režiserom Jeffom Gibbsom. Na krilima svoje slave, Michael Moore je sklepao tih sat i četrdeset minuta kritizerstva obnovljivih izvora energije te složio potencijalno jako štetan sadržaj. U svojoj, već od ranije evidentnoj, maniri površne obrade važnih tema, on se ovdje zakačio za Billa McKibbena, kojeg je gotovo demonizirao. U jednom dijelu krivnju za klimatske promjene svaljuje na svjetsku populaciju, upirući prstom na činjenicu da nas ima više od 7 milijardi, a pritom je nekako smetnuo s uma onu šačicu najvećih kompanija i ljudi koji njima upravljaju, a koji svojim djelovanjem čine glavninu štete.

Onda tu uzima nekog znanstvenika (nisam uspio “premotavanjem” naći njegovo ime, kako bih proučio tko je on i ostale detalje), a koji ismijava obnovljive energetske tehnologije, dokazujući da su redom sve visokoovisne o fosilnim gorivima.

Na početku filma Jeff Gibbs priča kako je on bio environmentalist, pokazujući svoju sliku iz djetinjstva. I onda je bio na nekom fotonaponski-pogonjenom festivalu, gdje bosonoga ekipa pleše na kiši, a onda dolazi trenutak prosvjetljenja – Gibbs saznaje da su iza paravana dizel generatori, što je simboličan trenutak njegovog odrastanja, ulazak u svijet ozbiljnih osoba, koje se više ne zavaravaju pričama o carbon-neutral obnovljivim izvorima, nego, eto, uvijek su tu dobri stari fosili da nas opskrbljujhu toliko nam potrebnom energijom. Postoji još jedan moment u filmu, ono kao prikazuje neki prosvjed studenata protiv fosilnih goriva – toliko je transparentna tendencioznost prikaza tog prosvjeda kao okupljanje šačice potpuno neorganiziranih i bauljajućih ljudi. Pritom je naš Michael nekako smetnuo s uma činjenicu postojanja velikog, rastućeg, globalnog klimatskog pokreta.

I tako dalje. Vodeće ljude okolišnog pokreta prikazuje kao duše prodane kapitalu. Union of Concerned Scientists je također prodana bankarima… I tako dalje, zapravo kompilacija već toliko puta ispričanih mitova.

A sve završava sa srcedrapateljskim prikazima devastacije prašume i sa zaključkom da smo mi, ljudi kao takvi, krivi za sve. Ne, dragi Gibbse i Moore – mi kao ljudska vrsta nismo krivi za to. Kriva je gramzivost, koja nije inherentna čovjeku kao takvom, nego prevladavajućem društveno-ekonomskom sistemu!

Naravno, kao i svaka tehnologija, i obnovljivi izvori energije su podložni kritici. Kritika je dobrodošla, ali pod uvjetom da je temeljena na znanstvenim činjenicama, a ne na subjektivnom osjećaju. Zato je Planet of the Humans najobičnije, zlonamjerno i tendenciozno kritizerstvo. Kao što je Ted Nordhaus, izvršni direktor Instituta Breakthrough, primijetio, film odbacuje i nuklearne i obnovljive izvore, potpuno odbacujući tehnološka rješenja za naše izazove zaštite okoliša u korist poziva na kontrolu stanovništva i smanjenje ekonomije, koja bi se i dalje trebala temeljiti na fosilnim gorivima. Ta teza je u osnovi antitetička ekomodernizmu.

Zato mislim da je dobro pogledati film, tu zbrku razno-raznih puno puta ispričanih mitova. Doista se radi, naime, o velikoj zbrci svega i svačega i teško je u filmu naći što Michael Moore i Jeff Gibbs zapravo žele poručiti. Prvo nam se čini da u njemu možemo uloviti liniju jedne nove struje u poricateljskom pokretu, ali nakom nekoliko minuta uvjerenja se iznova razuvjerujemo. Zato je najlakše ideju filma opisati kao poricanje zbog poricanja.
Uglavnom – štetan, jako štetan film! Pogledajte i sami se uvjerite.

Jelena Puđak u razgovoru s Nikolom Biliškovim predstavlja i obrazlaže društvene implikacije klimatske krize te političke odgovore različitih zemalja i međunarodnih organizacija.

Nikola Biliškov, u razgovoru s Jelenom Puđak, govori o fizikalnim podlogama klimatskih promjena. Osvrće se i na negiranje klimatskih promjena, kao jedne od pojava u općem trendu negiranja znanstvenih činjenica.

Kreće istraživački projekt naziva AdriaClim – ‘Alat za informiranje, praćenje i upravljanje klimatskim promjenama za strategije prilagodbe u Jadranskim obalnim područjima’  koji se financira iz Programa prekogranične suradnje Italija-Hrvatska, a na kojem su partneri znanstvenici rovinjskog Centra za istraživanje mora (CIM) Instituta Ruđer Bošković (IRB). Sretno!

https://www.irb.hr/Novosti/Projekt-AdriaClim-za-upravljanje-klimatskim-promjenama?fbclid=IwAR23RRNoLJKtDQku5T9MRSq4gSvMsf-JI-lt_-famM76teXoM_uB58XUt9A

 

 

 

 

Pariški sporazum, koji je EU potpisala i ratificirala, ima za cilj držati povećanje temperature značajno ispod 2 °C više od predindustrijskog doba i ograničiti taj porast na 1.5 °C. Kako bismo postigli taj cilj nužno je mijenjati (pooštriti) sadašnje klimatsko-energetske strategije EU te postići smanjenje GHG emisija je 55-60% do 2030, i klimatski neutralnu EU do 2050. Što to konkretno znači za Hrvatsku?