U okviru ovogodišnjeg ciklusa Mirovnih studija, u organizaciji Centra za mirovne studije, u utorak, 22. ožujka 2022., od 19 do 20:30 će Nikola Biliškov održati predavanje i razgovor pod naslovom “Klimatska pravda – iza nas i pred nama. S obzirom na to da predavač boravi u Kanadi, sve će biti provedeno posredstvom platforme Zoom. Zato sve zainteresirane pozivamo da se prijave popunjavanjem upitnika do ponedjeljka 21. ožujka u 17 h, nakon čega ćete dobiti link na Zoom.
Sažetak predavanja:
Klimatska pravda je općeniti pojam, koji se obično, ovisno o kontekstu, simplificira, ali obuhvaća tri aspekta: 1. distributivnu pravdu, koja se odnosi na raspodjelu opterećenja među pojedincima, nacijama i generacijama; 2. proceduralnu pravdu, koja se odnosi na donositelje odluka i javnosti uključenoj u donošenje odluka; 3. pravdu kroz priznanje, koja podrazumijeva osnovno poštovanje i snažan angažman te pošteno i pravedno uvažavanje razlika među kulturama i perspektivama. Aktualne klimatske promjene, međutim, stvaranjem distributivne neravnoteže među tzv. “Globalnim sjeverom” i “Globalnim jugom”, među generacijama te između domorodačkih i tradicionalnih u odnosu na tehnološki razvijene zajednice, temeljno kompromitiraju ta načela, zbog čega klimatske promjene postaju jedna od glavnih prijetnji globalnom miru, stvarajući napetosti na svim razinama. U skladu s time, nameće se pitanje gdje se trenutno, kao globalna civilizacija, nalazimo u odnosu na ta načela. Globalni odgovor na aktualne klimatske promjene je, naime, u znatnoj mjeri prigušen nametnutim narativima, koji se mogu svesti na dva općenita, koji obuhvaćaju narative nižeg ranga: oni o imperativu beskonačnog ekonomskog rasta te nezamjenjivosti trenutno prevladavajućeg društveno-ekonomskog sustava. Tome su suprotstavljeni tradicionalni narativi, djelomično zaboravljeni ili zanemareni, ali i dalje živući. Svrha je ovog predavanja iznijeti neke komparativne primjere klimatske nepravde, na temelju čega ćemo kroz diskusiju predložiti i održiva rješenja.
O predavaču:
Nikola Biliškov je autor Apela za sustavnu klimatsku akciju i jedan od pokretača inicijative Znanstvenici za klimu Hrvatska. Ambasador je Klimatskog pakta Europske unije. Inače je kemičar, zaposlen na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu. Trenutno kao stipendist programa EC-a Marie Sklodowska Curie boravi na Sveučilištu McGill u Montrealu, Kanada. Dugogodišnji je aktivist na polju ekologije, mira i ljudskih prava te je član vijeća Zelene akcije. Aktivno surađuje s mnogim aktivistima srodnih područja iz Europe i svijeta. Za svoj zbornik „Preživljavati usprkos“ dobio je priznanje Centra za mir u Osijeku u kategoriji „Knjiga godine“.

6. izvještaj (AR6) II. radne skupine Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) odnosi se na utjecaje klimatskih promjena te na ranjivost i prilagodbu. Njegov Sažetak za donositelje odluka je objavljen 27. veljače 2022., a uskoro očekujemo službenu objavu Tehničkog sažetka i, konačno, pune verzije izvještaja.

O izvještaju su već do sada ispisani nebrojeni kometari, a i u našoj je javnosti imao dosta odjeka. Odličan sažeti prikaz donosi Greenpeace Hrvatska. Nažalost, invazija Rusije na Ukrajinu, koja je započela tri dana prije objave Sažetka za donositelje odluka, zasjenila je sve vijesti, uključujući i ovu.

Taj izvještaj je izrazito fokusiran na interakcije spregnutih kompleksnih sustava, naime klimatskog sustava, ekosustava (uključujući bioraznolikost) i ljudskog društva. Te su interakcije temelj razumijevanja prisutnih i nadolazećih rizika koje donose klimatske promjene, degradacija ekosustava i gubitak bioraznolikosti. Osim toga, jedan od važnih fokusa ovog izvještaja je transformacija i tranzicija energetike i industrije, ekosustava, urbanih i ruralnih sustava te infrastrukture i, konačno, društva u cjelini. U odnosu na prethodne izvještaje, velika je novost prepoznavanje i uvažavanje različitih vrste znanja, razumijevanja i evaluacije procesa prilagodbe klimatskim promjenama te aktivnostima prema smanjenju rizika i ranjivosti. U tom smislu, ovaj IPCC-ev izvještaj razlikuje, prepoznaje i uvažava znanstveno razumijevanje, utemeljeno na objektivnim činjenicama na temelju mjerenja i računskih simulacija te urođeničko i lokalno znanje utemeljeno u tradiciji.

Interakcije među sustavima, rizici i projekcije budućnosti. Izvor: IPCC 2022.

 

 

 

 

No, što bismo istaknuli? Podaci, izneseni u ovom izvještaju, nisu ni najmanje povoljni. Stanje klimatskog i vezanih sustava je alarmantno i potrebna je radikalna akcija na svim razinama. To ne bi bilo ništa novo kad ne bi bilo potkrijepljeno ogromnom količinom znanstvenih podataka i, uostalom, kad ne bi dolazilo od strane tradicionalno preopreznog IPCC-a. Središnja IPCC-ova poruka je da klimatske promjene već sada uzrokuju velike štete i gubitke, i to ne samo prirodnim sustavime, nego i ljudskom društvu. Trendovi i simulacije pokazuju da će se te negativne posljedice zaoštriti. Izvještaj potcrtava i vrlo neugodnu činjenicu da, čak i ako odmah poduzmemo radikalne rezove emisija ugljikovog dioksida i ostalih stakleničkih plinova, klimatske promjene će uzrokovati velike štete. Doista, ovaj izvještaj nije lagano štivo, osobito ne štivo prije spavanja, i to najmanje zbog velikog volumena. No, kao što klimatska znanstvenica Katherine Hayhoe ističe: “Bez toliko visoke razine rigorozne istorazinske recenzije i sveobuhvatne sinteze, kako bismo mogli očekivati od donositelja odluka da razumiju što je sve dovedeno u pitanje te da reagiraju hitnim političkim mjerama, donesene kroz rasprave koje nadilaze stranačke razlike?”

Ipak, izvještaj pokazuje da i dalje imamo prostora za akciju, koja može dovesti do pozitivnih ishoda. Iz njega je jasno da nije vrijeme za defetističko napuštanje nade. No, nada sama po sebi nije jamstvo bolje budućnosti. Bolja budućnost se gradi na temelju shvaćanja da su važna naša djela. Nalazimo se u trenutku kad je to shvaćanje važnije nego ikad. Od načina na koji proizvodimo našu hranu i planiramo naše gradove, sve do načina na koji štitimo naše najvrjednije ekosustave i osiguravamo prava najranjivijih sastavnica društva, ali i domorodačkih naroda i lokalnih zajednica, IPCC u ovom izvještaju jasno ukazuje na potencijal za prilagodbu naših gospodarstava i društava i njihovo povećanje otpornosti na te prijetnje koje su već tu ili se pojavljuju. To se ne može postići tek nastojanjem smanjenja emisija, nego i radom u suradnji s prirodom i svim sastavnicama globalnog društva, na svim razinama i kroz solidarnost.