Kao što smo najavili u našem zadnjem apelu, kojega smo uputili političkim strankama što se pripremaju za izbore, pregledali smo njihove programe, kako bismo utvrdili u kolikoj su mjeri i koliko kvalitetno u njima zastupljene klimatske politike. Koncentrirali smo se na programe stranaka koje imaju najveće izglede da osvoje dovoljno glasova za ulazak u Sabor. Treba reći da smo u programima još još nekoliko manjih stranaka zamijetili veću zastupljenost klimatskih politika, a tu se ističu Centar i Radnička fronta. Ovdje donosimo relevantne isječke iz njihovih programa. Širi komentar tih politika je izašao na Klimatskom portalu.

Hrvatska demokratska zajednica

HDZ-ove najave klimatskih politika prepune su općih mjesta i zapravo se sve svodi na nabrajanje vrlo općenitih tvrdnji o klimatskim promjenama, ublažavanju i prilagodbi, uz obaveznu ogradu „Europska unija donijela je ambiciozne ciljeve (…) Zato niskougljični razvoj Hrvatske postaje naša strateška odrednica.“ Uz izostanak sadržaja, njihov klimatski program obiluje i potpuno nejasnom terminologijom, koja dozvoljava vrlo veliku širinu (ne)djelovanja.

Iz programa:

Ciljanim istraživanjima omogućit ćemo rješavanje društvenih izazova (klimatske promjene, okoliš, zdravlje i sl.). Pokrenuto je projektno financiranje ciljanih istraživanja u području klimatskih promjena ukupne vrijednosti 17 milijuna kuna.

Povećana potreba za kapacitetima kao posljedica većeg udjela sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije također uvjetuje nužnost modernizacije električne mreže.

Maksimalno ćemo iskoristiti domaće izvore energije, uključujući konvencionalna i nekonvencionalna fosilna goriva s nižom razinom emisije i obnovljive izvore energije i smanjiti nepotrebna regulatorna opterećenja za subjekte koji su spremni uložiti u ta područja. Ona goriva ili tehnologije koji doprinose energetskoj sigurnosti i klimatskim ciljevima posebnim mjerama ćemo poticati i promovirati. Omogućit ćemo funkcionalno energetsko tržište kojim se dostavlja sigurna, konkurentna i održiva energija.

Ojačat ćemo energetsku učinkovitost uz pomoć kogeneracijskih proizvodnih kapaciteta, modernizaciju centraliziranih toplinskih sustava, veću upotrebu čistijeg javnog prijevoza i energetsku obnovu zgrada. Uspostavit ćemo najbolju kombinaciju politika i tehnologija pomoću kojih ćemo ostvariti ciljeve u vezi s dekarbonizacijom i nacionalne ciljeve u vezi s klimatskim promjenama.

Prioritet nam je smanjenje troškova manje razvijenih tehnologija s niskom razinom emisije ugljika, osobito onih koje će vjerojatno biti ključne u globalnoj dekarbonizaciji, kao i razvoj sustava skladištenje električne energije.

Europska unija donijela je ambiciozne ciljeve u pogledu smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. godine. Zato niskougljični razvoj Hrvatske postaje naša strateška odrednica. Stvorit ćemo pretpostavke za okretanje našeg gospodarstva prema čistijim tehnologijama, energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije. Na taj će način naši građani ostvariti značajne uštede, a gospodarstvo će biti pojačano i novim zelenim radnim mjestima. Stoga ćemo prije svega prilagoditi zakonodavni okvir kako bismo integrirali klimatske promjene u zakonske propise i na taj način omogućili razradu nužnih modela financiranja i osiguranja.

Svakako, smanjenje emisija stakleničkih plinova više nije dovoljno za izbjegavanje  klimatskih promjena i njihov utjecaj. Klimatski modeli i za Hrvatsku pokazuju značajan porast temperature i to čak do 4°C do 2070. Hrvatska je stoga izrazito ranjiva na utjecaj klimatskih promjena koji se već sad može primijetiti u određenim sektorima. Gotovo četvrtina hrvatskog gospodarstva temelji se na sektorima potencijalno ranjivima na klimatske promjene zato ćemo u njima uvesti mjere prilagodbe. One su nužne kako bismo smanjili moguće štete u budućnosti, a time i vezane troškove, ali i iskoristili sve prednosti i mogućnosti koje se mogu pojaviti zbog novih klimatskih uvjeta. Mjere za čije ćemo provođenje osigurati pretpostavke odnosit će se prije svega na poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo (diversifikacija usjeva, uzgoj vrsta otpornih na nove klimatske uvjete i slično), na vodno gospodarstvo (upravljanje sustavom vodoopskrbe za rizike vezane od suše te obnova prirodnih retencijskih potencijala kako bi se smanjio rizik od poplava), kao i prilagodbu infrastrukture (u priobalju s obzirom na utjecaj podizanja razine mora, ojačavanje obrane od poplava i slično).

 

Opaske:

1. Ostaje potpuno nejasno što se smatra “konvencionalnim i nekonvencionalnim fosilnim gorivima.
2. U kontekstu odlomka, tzv. “nepotrebna regulatorna ograničenja” odnose se jednako na obnovljive izvore energije kao i na fosilna goriva.
3. Prioriteti o kojima govore su vrlo neodređeni i ne zna se o čemu je konkretno riječ. Sve je jako generalno i neodređeno.
4. Na način kako je izrečeno, čini se da se sve radi samo zbog EU. Iz dosadašnje prakse je jasno da se HDZ i dalje namjerava jako oslanjati na fosilni plin, kojega oni nazivaju “prirodnim”.

 

Socijaldemokratska partija

Što se SDP-a tiče, njihov program je izrazito štur po pitanju klimstakih politika. Najave klimatskih politika koje nalazimo u tom programu su tek neznatno određenije u odnosu na njihove glavne političke suparnike, osobito u pogledu energetike. Pozitivna je najava uspostave indeksa razvijenosti, temeljenog na nizu parametara koji određuju kvalitetu života, a ne samo ekonomske pokazatelje.

Iz programa:

Predlažemo i daljnje poboljšanje (…) podršku i aktivnu suradnju s organizacijama civilnog društva – posebno s onima (…) koje se bave klimatskim promjenama.

Sudjelovanjem u globalnim radnim tijelima doprinijet će i razvoju politika usmjerenih na prepoznavanje i ublažavanje posljedica klimatskih promjena i pandemijskih opasnosti. Osigurat ćemo i kontinuitet sudjelovanja u međunarodnim organizacijama na važnim temama poput klimatskih promjena.

Kako bi se postigao realniji i pravedniji indeks razvijenosti, potrebno je napraviti detaljnu analizu i uvrstiti dodatne pokazatelje u izračun poput: nagiba i broja kilometara nerazvrstanih cesta, teških uvjeta gospodarenja u brdovitim područjima, izloženosti prirodnim nepogodama uslijed klimatskih promjena, izgrađenosti komunalne, kulturne i sportske infrastrukture te broja zaposlenih osoba.

Također, u nestabilnom okruženju energetskih tržišta i klimatskih promjena treba naglasiti korištenje domaćih obnovljivih izvora energije radi osiguravanja energetske sigurnosti.

Treba povećati iskoristivost financijskih sredstava za prilagodbu klimatskim promjenama i ulagati u obnovljive izvore energije poput geotermalnih izvora i bioplinskih postrojenja radi ostvarenja energetske samodostatnosti. Važno je i uspostaviti trajni nadzor nad poljoprivrednim zemljištem radi smanjenja degradacije tla, poticanja ekološke proizvodnje i očuvanja prirodnih resursa.

SDP-ove mjere suočavanja s klimatskim promjenama se oslanjaju na tehnološkim inovacijama, tzv. zelenim tehnologijama, što je, kako smo puno obrazlagali, problematično jer se temelji na pretjeranoj simplifikaciji klimatskih promjena njihovim svođenjem na tehnički problem. Ipak, oni dosta govore o prometnim politikama, održivom turizmu, zelenoj javnoj nabavi, radno-pravnim aspektima, a problematiziraju i energetsko siromaštvo i slično.

 

Možemo!

Nakon početnog razočaranja uzrokovanog objavom tzv. „13 hrabrih poteza“, u kojima su potpuno izostale klimatske politike, moramo reći da nas je program platforme Možemo! ipak ugodno razuvjerio. Klimatske politike, kojima oni odgovaraju na klimatske promjene kao „jedan od najvećih izazova današnjice“ su tu vrlo zastupljene i razrađene. Nakon proučavanja programa, možemo reći da je ova platforma opravdala svoju identitetsku odrednicu zelene ljevice.

Iz programa:

Mi smo zelena ljevica koja nudi viziju Hrvatske kao zemlje dobrog života u kojoj država brine za sve svoje građane i štiti ih. Zemlje u kojoj je ekonomija usmjerena na ostvarenje dostojanstvenih plaća i uvjeta rada, energetske i prehrambene samodostatnosti, zelene tranzicije i povezivanja znanja, istraživanja i razvoja s gospodarstvom koje stvara robe i usluge potrebne za suočavanje s najvećim izazovima današnjice poput klimatske krize.

Hrvatska mora postati energetski, prehrambeno i prometno održiva čuvajući pritom jedinstvenu raznovrstnost svojih ekosustava i biološku raznolikost pred izazovima klimatskih promjena. Što prije treba fosilna goriva zamijeniti obnovljivim izvorima energije i ubrzati energetsku tranziciju kako bi u skladu sa zajedničkim ciljevima EU-a smanjila emisije stakleničkih plinova za 55 % do 2030. i postala klimatski neutralna do 2050. Energetska obnova, obnovljivi izvori energije, kružna ekonomija, kvalitetan javni prijevoz i zdrava, lokalno proizvedena hrana prilika su za novi gospodarski zamah, manje troškove života i veću kvalitetu životne sredine.

Naša vizija razvoja gospodarstva temelji se na stvaranju ekonomskog modela prema kojemu nastaju dobra i usluge potrebne za zelenu transformaciju društva i postizanje klimatske neutralnosti, prema kojemu se stvara ekonomska jednakost i raspodjeljuju koristi tako da oni koji žive od rada imaju visoku kvalitetu života uz poželjne i ravnomjerno raspoređene ekonomske i društvene učinke u svim dijelovima Hrvatske.

Smatramo i da je generacijski zadatak zelene transformacije i postizanja klimatske neutralnosti hrvatski new deal koji će omogućiti zelenu reindustrijalizaciju Hrvatske u ključnim strateškim sektorima kako bismo osigurali poželjne društvene učinke gospodarstva.

U svjetlu provedbe Europskog zelenog plana, prilagodbe na klimatske promjene, razvoja otpornosti i zelene transformacije, zaštita okoliša i prirode nije samo pitanje zaštićenih područja, ekosustava i vrsta, nego razvoja turizma, bioekonomije i kružnog gospodarstva.

Strateška područja zelene reindustrijalizacije vidimo naročito u područjima energetike, proizvodnje hrane, razvoja održivog prometa, obnove stambenog fonda, proizvodnje građevnog materijala, razvoja novih materijala temeljenih na prirodnim rješenjima, zdravstva i farmacije, informacijsko-komunikacijskih tehnologija te adaptacijskih mehanizama za klimatske promjene.

Na sreću, geografski položaj Hrvatske i klimatski uvjeti u njoj u velikoj joj mjeri omogućuju korištenje obnovljivih izvora energije, a time i smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima koja su predmet globalne geopolitike. Međutim, Hrvatska nažalost ne koristi potencijal obnovljivih izvora energije. Cilj je naše energetske politike znatno povećati razinu energetske samodostatnosti i sigurnosti, osigurati građankama priuštivu energiju iz obnovljivih izvora energije i omogućiti im da ulažu u obnovljive izvore energije te istodobno smanjiti emisije stakleničkih plinova.

Podrška gospodarstvu očitovat će se ponajprije u aktivnoj industrijskoj politici usmjerenoj prema ciljevima zelene reindustrijalizacije i postizanja klimatske neutralnosti uz definiranje dugoročnih razvojnih i gospodarskih ciljeva što će gospodarstvenicama omogućiti planiranje razvoja i investicija.

Hrvatsko društvo u 21. stoljeću treba poljoprivredu i ribarstvo koji će biti otporni na klimatske promjene i nositelji potrebnih promjena u tome kako proizvodimo hranu, otkud nam hrana dolazi i kako se od poljoprivrede živi.

Poticanjem javnog prijevoza i elektrifikacije prometa, podrškom pri zamjeni neadekvatnih izvora grijanja u kućanstvima, podrškom kućanstvima u energetskom siromaštvu i konačnim uvođenjem reda u sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj sustavno ćemo smanjivati emisije lebdećih čestica i stakleničkih plinova. Poticat ćemo ciljanu regulaciju lokalne klime unapređenjem urbanističkih strategija i primjenom rješenja temeljenih na prirodi, kao što su sadnja stabala uz prometnice, zelenih krovova i zidova te uspostava urbanih šuma.

Dugoročno ćemo raditi na prelasku s dominantnog sustava upravljanja vodnim tokovima kanaliziranjem, koje smanjuje bioraznolikost i retencijski kapacitet, prema naplavnim sustavima i renatularizaciji koji bolje mogu odgovoriti na izazove klimatskih promjena i velikih fluktuacija između sušnih i kišnih razdoblja. Podizat ćemo svijesti građana o zaštiti voda u krškim područjima od otpada i septičkih jama. Tijekom perioda suše i potencijalnih nestašica poticat ćemo racionalno korištenje vode i ukidanje prakse prioritiziranja turističkih sadržaja poput golf terena ili bazena naspram potreba stanovnika i potreba lokalne poljoprivrede.

(…) ali šumama je potrebno savjesno upravljati u skladu s načelima zaštite, pošumljavanja, zelene ekonomije i posebice ususret izazovima koje donose klimatske promjene. Uvest ćemo multidisciplinarni pristup zaštiti i gospodarenju šumama (…) i druge prijetnje koje su u porastu zbog klimatskih promjena.

(…) turističkim odredištima osigurati podršku u provedbi transformacija koje će ih učiniti otpornijima na posljedice klimatskih promjena (…)

Osuvremenit ćemo protokole zaštite na radu uzimajući u obzir posljedice klimatskih promjena kao što je primjerice rad na visokim temperaturama.

Zelene odgojno-obrazovne ustanove

Profesionalni razvoj akademskog osoblja usmjeravat ćemo na podizanje svijesti o klimatskoj krizi i naporima da se ona umanji te financiranje znanstvenih i stručnih projekata usmjerenih na različite dimenzije klimatskih promjena.

Ulagat ćemo u širenje javnog vlasništva nad koridorima predviđenim za izgradnju zelene infrastrukture i zelenih površina, parkova i igrališta te objekata javne namjene (…) Ovakvim savjesnim djelovanjem prema općim i javnim dobrima gradit ćemo temelje pravednog društva, društva koje ima povjerenje u institucije i zajednicu koja je otporna na klimatske promjene.

Stavit ćemo naglasak na klimatsku i energetsku otpornost, uvažavajući prostorne i ambijentalne kvalitete pojedinih sredina. Pokrenut ćemo proces izrade prostornih standarda i normativa za sve tipove javnih i zelenih prostora te procedura koje uključuju participaciju građana. Donijet ćemo zasebne smjernice za ruralne sredine, prilagođene klimatskim i tradicijsko-kulturnim obilježjima svake regije.

Poglavlje: Ravnopravnost, ljudska sigurnost i otpornost na klimatske promjene

Shvaćajući da ugroze za sigurnost građanki i građana u budućnosti u većoj mjeri dolaze od klimatskih promjena i prirodnih nepogoda, smatramo da je nužno okrenuti se drugačijem promišljanju koncepta sigurnosti koje sigurnost ne percipira kao djelovanje represivnog aparata već shvaćanju da se sigurnost, ali i zdravlje ljudi, osigurava kroz sinergijsko djelovanje institucija, izgradnju društvene i infrastrukturne otpornosti, sustava civilne zaštite i solidarnog doprinosa građana i građanki. Na istim ovim temeljima gradit ćemo i našu aktivnu vanjsku politiku: partnerstvima za jačanje ljudskih prava i klimatske pravde, mirovnom diplomacijom, razvojnom suradnjom te podrškom zemljama susjedstva.

Međunarodni angažman oko izgradnje mira te ulaganje u društvene institucije i infrastrukturu manje razvijenih zemalja temeljni su preduvjeti koje valja zadovoljiti kako bi ta društva bila stabilnija, otpornija na posljedice klimatskih promjena te kako bi njihovi građani stekli veću egzistencijalnu i ekonomsku sigurnost. Stoga ćemo samostalno, i u sklopu EU-a, intenzivnije raditi na diplomaciji za mir, politici međunarodne razvojne suradnje i izgradnje otpornosti te na međunarodnoj pomoći u slučaju prirodnih katastrofa.

Poglavlje 4.4 Pravedna prilagodba i otpornost na klimatske promjene.

Ukratko, suočavanje s klimatskim promjenama zahtijeva tehnološke i društvene inovacije. U skladu s time, program platforme Možemo! u cjelini prožet klimatskim promjenama, koje se horizontalno provlače kroz sve politike.

 

Most

Most je dobro poznat kao stranka čiji mnogi članovi njeguju poricanje znanosti na različitim područjima. Time se čak i naveliko hvale, stalno spominjući kako su oni ti koji su se “odlučno pobunili protiv suludih COVID mjera”. Kod njih se klimatske promjene spominju tek u tragovima, te za otkrivanje klimatskih politika treba upotrijebiti i malo mašte. Zato ovdje pomalo iznenađuje najava uvrštenja prava okoliša u kaznenu legislativu, no to je u okviru njihovog općeg pseudoantiglobalizma. Usput najavljuju otvaranje novih plinskih elektrana.

Iz programa:

Predloženim izmjenama i dopunama Kaznenog zakona osigurat će se kontinuitet i međusobno usklađivanje ciljeva Republike Hrvatske, odnosno njezinih strateških interesa u zaštiti okoliša i davanja što učinkovitijih odgovora na klimatske promjene uvođenjem odredbe koja ima za cilj zaštititi okoliš kao pravno dobro, i to tako da obuhvaća, za potrebe primjene bića kaznenog djela ekocida – zemlju, njenu biosferu, kriosferu, litosferu, hidrosferu i atmosferu, kao i svemir. Ovakvom se odredbom slijedi i Rezolucija Europskog parlamenta od 19. svibnja 2021. o učincima klimatskih promjena na ljudska prava i ulozi boraca za zaštitu okoliša u vezi s tim pitanjem (2020/2134(INI)) kao i prijedlog Nezavisnog međunarodnog panela stručnjaka.

bolje upravljanje poljoprivrednim zemljištem, vodama, šumama, bioraznolikosti i obnovljivim izvorima energije. Cilj izgradnje ovih inovativnih termoelektrana i proširenja kapaciteta/revitalizacije postojećih hidroakumulacijskih postrojenja jest osiguranje rezervnog kapaciteta za pokrivanje vršnih opterećenja i kompenzaciju fluktuacija u proizvodnji iz obnovljivih izvora.

Poticat ćemo izgradnju novih plinskih elektrana visoke učinkovitosti, što se može postići s TE Rijeka i to na način implementacije nove tehnologije miješanja plina i vodika. Ova inovacija ne samo da će omogućiti smanjenje emisija CO2, već će i osigurati veću fleksibilnost i efikasnost u proizvodnji energije.

Inače, na jednom od sučeljavanja smo od jednog člana mladeži Mosta saznali da “susrećemo se s klimatskim promjenama”. Iako nije pojasnio gdje se oni to susreću s njima, oni govore o energetskim planovima, koji se svode na hidroelektrane, ali i geotermalnu energiju u Panonskoj nizini. No, tu je i plin…

 

Domovinski pokret

Domovinski pokret je još jedna stranka koja je vrlo aktivna u poricanju znanstvenih činjenica, o čemu smo već i mi pisali. Oni tvrde da „Hrvatska ne utječe na globalne trendove“, dodajući da „ih može provedbom suverenističke gospodarske politike, bolje iskoristiti za vlastiti razvoj“, usput se, kao pravovjerni i višestruko dokazani poricatelji znanstvenih činjenica, ograđujući „ako postoje, umanjiti njihove negativne efekte.“

Iz programa:

Doprinos Hrvatske ublažavanju i prilagodbi na klimatske promjene je održiva proizvodnja i potrošnja lokalne hrane.

Potrebno je: pomiriti specifičnosti hrvatskog gospodarstva s ciljevima održivog razvoja UN-a i Zelenog plana EU; reindustrijalizacija umjesto deindustrijalizacije, ali uz najveću razinu zaštite okoliša; odrediti i zaštititi strateške sektore hrvatskog gospodarstva (poljoprivreda, ribarstvo, prehrambeno prerađivačka industrija, drvna industrija, prometna infrastruktura, itd.); Hrvatska ne utječe na globalne trendove, ali ih može provedbom suverenističke gospodarske politike, bolje iskoristiti za vlastiti razvoj, odnosno, ako postoje, umanjiti njihove negativne efekte.

Danas su na snazi brojne međunarodne strategije i protokoli kojima se pokušava umanjiti utjecaj klimatskih promjena tj. zaštititi i ojačati prirodne sustave poput šuma i mora. Na žalost, provedbe su uglavnom deklarativnog karaktera, posve neučinkovite. Jedna od zemalja koja ne mari previše za sadržaje potpisanih dokumenata je i Hrvatska.

Na jednom od sučeljavanja smo od jednog njihovog člana čuli i da oni ne razmišljaju baš puno o klimatskim promjenama, nakon čega je govorio o mjerama obrane od tuče. To je uglavnom sve što oni smatraju klimatskim politikama. Izgleda da se nisu imali potrebe informirati o razlici vremena i klime. Poučio nas je on i da je “ekologija ono čime se bave kemičari i biolozi, dok je politička ekologija ono čime se bavi Tomašević”. Zatim je nešto govorio o tome kako aktualna gradska vlast Zagreba treba pokupiti stabla koja od srpnja prošle godine leže na Dubravkinom putu.

Zatim je manifestno uskliknuo “nema ozbiljne energetike bez fosilnih goriva!” i poručio da se DP protivi “energetskoj ideologizaciji”, što god to značilo.