Drage građanke i građani,

ispred inicijative Znanstvenici za klimu – Hrvatska, pozdravljam vas iz daleke Kanade. Žao mi je što nisam danas s vama, ali drago mi je što vam se ovim putem mogu obratiti. Inicijativa Znanstvenici za klimu nastala je iz zabrinutosti zbog sve izrazitijih klimatskih promjena. Ta zabrinutost je znanstveno utemeljena, ali odražava se u emocijama.

Znanost je odavno rekla uglavnom sve što je potrebno znati o klimatskim promjenama. Još od pretprošlog stoljeća znamo da porast koncentracije ugljikovog dioksida u atmosferi izaziva porast temperature. Prije 110 godina se u znanstvenim radovima pisalo kako smo civilizacijski spremni za prelazak s fosilnih na obnovljive izvore energije. Više od 3,5 desetljeća znanstvenici, na različitim razinama, upozoravaju na opažen opasan trend porasta razine ugljikovog dioksida u atmosferi, što je nedvojbena posljedica ljudskih aktivnosti, a što dovodi do porasta prosječne globalne temperature, zakiseljavanja oceana, gubitak bioraznolikosti, sve češćih vremenskih ekstrema, otapanja ledenog pokrova i ledenjaka itd. itd.

Prije nekoliko dana je objavljeno kako s trenutno zacrtanim mjerama globalno zatopljenje možemo zadržati na razini ispod +2 °C u odnosu na predindustrijsko doba. No, mjere su jedna stvar, a klimatski sustav reagira samo na konkretne aktivnosti. A prostor za pozitivne promjene usmjerene prema obuzdavanju klimatskih promjena je sad već vrlo uzak.

Zato zahtijevamo odlučnu, fokusiranu klimatsku akciju na svim razinama!

Te aktivnosti moraju biti utemeljene na znanstvenim činjenicama, ali to nije dovoljno. One moraju uvažavati ljudske osjećaje, različitosti i sličnosti među nama, naše želje, potrebe.

Klimatske aktivnosti ne smiju biti utemeljene samo na pravima, nego i na odgovornosti, u najdubljem smislu tog pojma. Ključ klimatske akcije mora biti u međusobnom uvažavanju, solidarnosti, razumijevanju kompleksnosti i sveobuhvatnosti klimatske krize.

U tom se smislu moramo prisjetiti zapostavljenih znanja i praksi, utemeljenih u tradiciji.

Jednostavno, moramo slušati jedni druge i biti dobri jedni prema drugima. I taj zahtjev se odnosi na globalno društvo u cjelini i svoj njegovoj raznolikosti.

Važan dio čine i posjeti prirodi, ali ne samo zbog osobnog užitka, puno je važnije od nje učiti.

Živimo u turbulentnom dobu agresije na Ukrajinu, izbjegličkih kriza, oduzimanja teritorija zbog daljnje ekstrakcije fosilnih goriva. Diljem svijeta se takvi negativni trendovi iskazuju na različite načine, uvijek s posljedicom neodrživosti.

Sve te krize zajedno s klimatskom krizom imaju zajednički uzrok. Taj uzrok ne treba tražiti u ljudskoj prirodi, nego upravo u zanemarivanju prirode ljudskosti.

Prepoznajmo taj uzrok!

Odgovori ministra Ćorića na 112 pitanja srednjoškolaca povodom COP-a 26

S internetskih stranica udruge Terra Hub prenosimo odgovore Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na 112 pitanja, koja su im uputili srednjoškolci u listopadu 2021., povodom COP-a 26, koji se održao u Glasgowu.

Naime, u listopadu 2021. je u organizaciji Terra Huba održan razgovor mladih s ministrom Tomislavom Ćorićem. Glavna tema razgovora su očekivanja po pitanju klimatskih promjena u razdoblju do 2030. te kako se Hrvatska priprema za COP26 u Glasgowu, koji se održao od 31.10. do 12. 11. 2021. godine. Zatim su zajedno pogledali pretpremijeru dokumentarnog filma “Ja sam Greta” o mladoj švedskoj klimatskoj aktivistici Greti Thunberg.

Prije sastanka su mladi pripremili čak 112 pitanja za ministra Ćorića i njegov tim. Ministarstvo je u pismenom obliku odgovorilo na sva pitanja u siječnju 2022. Pitanja su okvirno tematski grupirana:

  • opća pitanja;
  • utjecaj klimatskih promjena i prilagodba;
  • gospodarstvo – situacija, prioriteti, prilagodba gospodarstva;
  • traženje prilika – pozitivna strana promjena, prednosti klimatski neutralnog društva;
  • hrana i poljoprivreda;
  • što radi Vlada – primjer ostalima;
  • obnovljivi izvori energije i energetika;
  • utjecaj COVID-a i pandemije;
  • financijski instrumenti;
  • gradovi;
  • infrastruktura;
  • otpad;
  • priroda i ekosustavi;
  • ponašanja tvrtki i pojedinaca;
  • zelena infrastruktura;
  • edukacija i UN-ovi ciljevi održivog razvoja.

Sva pitanja i sve odgovore možete pronaći u izvornoj publikaciji, koju su pripremili srednjoškolci.

Raspon pitanja i odgovora na njih odražava složenost problematike klimatskih promjena te našeg nošenja kao društva sa svim uzrocima, posljedicama, izazovima, ali i prilikama zelene i digitalne transformacije. Osnovno je pitanje, koje se provlači kroz svih 112 pitanja: jesmo li društveno i institucionalno spremni?

Niskougljični razvoj kojeg potpuno utemeljeno nazivamo trećom industrijskom revolucijom i koji nema alternative, donosi ogromne promjene koje će se odraziti na tržište rada te koje su izazov za obrazovanje. Nastaju nove tehnologije, novi materijali, neki su od njih high-tech, a drugi su manualni poslovi i ne radi se samo o tehničkim strukama. Znamo da tranzicija ima utjecaj na čitavo društvo, na svakoga od nas. Transformirano društvo treba i sociologe koji će tumačiti promjene koje se događaju i psihologe koji će proučavati kako se nosimo s time. Svi se moramo dodatno educirati. – jedna je od poruka iz odgovora Ministra.

Neki odgovori upućuju i na druge resore, one koji su odgovorni za upravljanje poljoprivredom, prometom i infrastrukturom, prostornim planiranjem i graditeljstvom ili pak obrazovanjem. Bilo bi izvrsno kada bi klimatska kriza kao naš razvojni kontekst i najveći izazov s kojim se suočavamo kao društvo, bila postavljena iznad pojedinačnih resora, na razinu užeg kabineta Vlade te kao takva bila polazna točka svake političke odluke, strateškog razvojnog i provedbenog dokumenta, reforme, plana i proračuna.

Čestitamo srednjoškolcima!

Prenosimo vrlo zanimljiv razgovor o ulozi zdravog tla kao ključnog faktora u suočavanju s klimatskim promjenama, koji je početkom siječnja vođen s Dušicom Radojčić u emisiji Eko Rojc pulskog Radija Rojc. Cijeli razgovor možete poslušati na Mixcloudu.

Udruga Zelena Istra jedina je udruga ili organizacija iz Hrvatske koja sudjeluje u projektu Soil 4 Life, koji se od 2018. provodi u tri države članice Europske Unije. Nositeljica projekta poznata je talijanska organizacija Legambiente, koja uz već spomenutu udrugu Zelena Istra i partnere iz Francuske, provodi planirane aktivnosti podizanja svijesti o važnosti održivog gospodarenja tlom. U svjetlu rastućeg problema klimatskih promjena i u vremenu kad najviše spominjemo zagađenje zraka ili ekstremne promjene vremena, najmanje se, barem na visokim zakonodavnim razinama govori o očuvanju tla.

Zdravo tlo je neophodno za proizvodnju hrane i prehranu svjetskog stanovništva, a uloga zdravog tla ključna je u borbi protiv klimatskih promjena. To su temelji na kojima svi partneri u ovom projektu, koji traje do kraja ožujka 2022.g., temelje svoje aktivnosti spram lokalne zajednice, nacionalnih država ali i čelnika Europske Unije, odnosno onih koji donose i provode zakone.

Laureati Nagrade “Krunoslav Sukić” povodom Svjetskog dana mira 1. siječnja 2022.
Povodom Svjetskog dana mira izražavamo uznemirenost zbog rastućih nasilnih sadržaja u javno izgovorenim riječima, što generira netrpeljivost, podijeljenost i mržnju. Tome svjedočimo kako u nas tako i globalno.
Ovo je naš glas razuma i vjere što ga upućujemo građanima, osobama od utjecaja u društvu i izabranim političkim dužnosnicima.
Rastuće nepovjerenje prema institucijama vlasti te kidanje društvene povezanosti do gotovo ekstremnih podjela odražava se u strepnji kakva nas budućnost očekuje.
Posebno brine što nasilni diskurs u javnom prostoru zasjenjuje razumnu i mudru riječ. Ona proizlazi iz razumijevanja te pomaže usmjeravati prema oslobađanju od nasilne prošlosti, razotkrivanju korupcije, unapređivanju odnosa i ispravljanju nejednakosti. Vodi nas prema razvoju koji neće ići na štetu ni drugoga niti prirode, prema solidarnim i razumnim odgovorima na pandemiju. Nedostaje konstruktivan politički doprinos suzbijanju krizne situacije. Umjesto bavljenja problemima, svjedočimo napadanju osoba, a vrijednosti i vizije ostaju nejasne.
Protivimo se govoru koji razumijemo kao borbu za nadmoć, govoru koji reciklira neprijateljstva, koji vrijeđa, nipodaštava osobe i suradnju među ljudima te koji se, naposljetku, poigrava i s mogućnošću rata.
Graditi mir u polariziranom društvu zahtijeva razmišljanje i djelovanje izvan okvira u koje smo zarobljeni, traži ljude koji će znati i imati hrabrosti transformirati sukobe konstruktivno i uključivo, bez perpetuiranja nasilja.
Treba nam suradnja, i to više nego ikad, treba nam blaga riječ, ljubaznost, ona vrsta vjere kakva poštuje sve ljude, ponajviše one slabije, susjede i Zemlju, naš zajednički dom.
Upornost kojom tražimo mir je dugog daha, duljeg od govora netrpeljivosti i huškanja. U našem građanskom nastojanju izgradnje suradnje i dijaloga nismo jedini, i to nas raduje.

𝗟𝗮𝘂𝗿𝗲𝗮𝘁𝗶 𝗡𝗮𝗴𝗿𝗮𝗱𝗲 𝗶 𝗽𝗿𝗶𝘇𝗻𝗮𝗻𝗷𝗮 𝘇𝗮 𝗽𝗿𝗼𝗺𝗶𝗰𝗮𝗻𝗷𝗲 𝗺𝗶𝗿𝗼𝘁𝘃𝗼𝗿𝘀𝘁𝘃𝗮, 𝗻𝗲𝗻𝗮𝘀𝗶𝗹𝗷𝗮 (𝟮𝟬𝟬𝟵. – 𝟮𝟬𝟮𝟭.)
Amalija Krstanović
Ana Raffai
Ana Kvesić
Ante Lešaja
Ana Matijević
Barbara Matejčić
Božica Ciboci
Centar za mirovne studije
Clive Fowle
Dana Budisavljević
Danka Derifaj
Dejan Jović
Djuro Capor
Dijana Antunović Lazić
Dinko Telećan
Elvis Bošnjak
Igor Čoko
Ivana Bodrožić
Jadranka Brnčić
Jasminka Lisac
Kampanja Moje mjesto pod suncem
Ksenija Jovičić
Ladislav Bognar
Lejla Šehić Relić
Lina Budak
Lora Vidović
Luka Oman
Marijan Gubina
Mirjana Bilopavlović
Miroslav Volf
Mirovni inštitut Ljubljana
Mladi ujedinjeni u miru – YUPeace: Udruženje Prijateljice Tuzla, Centar za razvoj zajednice Link Sombor, Sara Srebrenica, Omladinski centar Gornji Vakuf-Uskoplje, Europski dom Vukovar
Nada Glad
Nataša Vibiral
Nebojša Zelić
Nikola Biliškov
Marijan Gubina
Ornela Malogorski
Otto Raffai
Prince Wale Soniyiki
Rajko Grlić
Roditelji u akciji –RODA
Slaven Rašković
Snježana Prijić – Samaržija
Zoran Grozdanov
Valerija Forgić
Veljko Vičević
Veselinka Kastratović
Vesna Janković
Vesna Zovkić
Vlasta Marković
I. gimnazija Zagreb, Dunja Marušić Brezetić
Islamska gimnazije dr. Ahmeda Smajlovića, Mevludi Arslani
Srednja škola Glina, Marija Margušić-Novosel
Oš Eugen Kumičić Rijeka
Oš I.B. Mažuranić Ogulin, Anđelka Salopek
OŠ Vladimir Nazor Potpićan, Nada Perišić

𝗢𝗱𝗯𝗼𝗿 𝗡𝗮𝗴𝗿𝗮𝗱𝗲:
Goran Božičević
Katarina Kruhonja

Greenpeace Hrvatska nas je zamolio za pomoć u prikupljanju potpisa za peticiju protiv oglašavanja fosilnih goriva pa dijelimo njihovo obrazloženje.

Riječ je o europskoj građanskoj inicijativi koja, osim Greenpeacea, uključuje još tridesetak europskih udruga. Naš je cilj u EU zakonski onemogućiti oglašavanje i sponzorstva industrije fosilnih goriva te automobilskih, zrakoplovnih i pomorskih kompanija koje koriste fosilna goriva.

Nadamo se da ćemo time u konačnici spriječiti širenje lažnih informacija o klimatskim promjenama zbog kojih se odgađa djelovanje po pitanju klime. Pritom će se smanjiti i utjecaj fosilnih kompanija i osnažiti borba za sprečavanje najtežih posljedica klimatske krize.

Velike fosilne kompanije već desetljećima znaju kakvu štetu nanose njihove poslovne prakse. Slično kao što duhanske kompanije znaju kakvu štetu uzrokuju njihovi proizvodi. I jedni i drugi su koristili velike marketinške budžete kako bi mogli neometano nastaviti svoj business as usual. S tim da fosilne kompanije to smiju i dan danas, unatoč svim znanstvenim dokazima da je spaljivanje fosilnih goriva prijetnja našem zdravlju i zdravlju planeta.

Budući da se radi o zahtjevnoj peticiji, koja traži i OIB radi verifikacije potpisa, puno bi nam pomoglo kad biste:

  • peticiju potpisali vi i ostali zaposlenici i članovi udruge

  • podijelili na svojim društvenim mrežama

  • uključili u svoje newslettere.

Kako bismo vam olakšali dijeljenje na mrežama, u ovoj se mapi nalazi nekoliko vizuala koji bi mogli privući pažnju i nekoliko draftova teksta posta koji bi mogao ići uz njih. S tim da možete jednostavno podijeliti i poveznicu peticije koja već ima uključen vizual.

Europske građanske inicijative su poseban oblik peticija koje Europska komisija mora uzeti u obzir, ako u godini dana prikupe najmanje milijun potpisa na razini EU te prijeđu prag u barem sedam zemalja. Za Hrvatsku prag iznosi 8460 ljudi. Trenutni broj potpisa nam je oko 3 tisuće. Sigurni smo da s vašom pomoći možemo mnogo više!

Ako želite, možete se i službeno priključiti inicijativi, jači smo što nas je više!

12. studenog 2021. je u organizaciji Fridays for Future – Croatia i Extinction Rebellion – Zagreb održan Klimatski marš za opstanak. Ovdje je govor kojega je održao Nikola Biliškov.

 

Pozdrav svima, ja sam Nikola Biliškov i predstavnik sam inicijative Znanstvenici za klimu.

Klimatske promjene nisu apstraktne ni u prostoru, ni u vremenu, kao što nisu ni znanstveni kuriozitet.

Klimatske promjene nisu stvar neke neodređene budućnosti i nisu stvar nekih dalekih, nama nepoznatih prostora. One su tu, s nama, vrlo su konkretne i evidentne.

Njihove posljedice već jako osjećamo, mi, ovdje u Hrvatskoj i Europi, kao i ljudi diljem svijeta.

Klimatske promjene su detaljno dokumentirane, njihovi mehanizmi su dubinski istraženi. Znamo sve što trebamo znati – znamo uzroke, znamo posljedice, a imamo i vrlo pouzdane prognoze bliske budućnosti.

Najbolja raspoloživa znanost danas upućuje vrlo jasne poruke o problemu klimatskih promjena i odavno je na političarima da, na temelju znanstvenih spoznaja, krenu u akciju.

Ali te akcije nema ili je ona u najboljem slučaju blaga, puno blaža od one koja nam je, s obzirom na situaciju, potrebna. Cijela međunarodna javnost, cijelo čovječanstvo, zahtijeva tu akciju koje nema. Uronjeni smo u beskrajno more upozorenja, a iz njega su upućene beskrajne rijeke obećanja, uglavnom ispraznih riječi.

Prisiljeni smo i dalje ponavljati poruke znanosti, poruke koje nitko od donositelja odluka ne shvaća dovoljno ozbiljno. Čini se da su važniji ustupci poslovnom sektoru, bez obzira na sva upozorenja.

Najveći klimatolozi su nas nedavno upozorili da smo već sad značajno načeli većinu klimatskih i okolišnih prijelomnih točaka te da je kolaps civilizacije sve izgledniji ishod.

Mi smo, izgleda, za šaku novčanica spremni odbaciti sva prelijepa dostignuća civilizacije.

Zbog te šake novčanica smo spremni i dalje emitirati ogromne količine CO2 u našu atmosferu.

Zbog te šake novčanica nestaje briga za porast razine CO2, nestaje briga za porast globalne temperature, gubi se i briga za otapanje ledenjaka, podizanje razine mora.

Novac u rukama je i dalje puno važniji od cijelog oceana raspoloživih znanstvenih činjenica. No, znanost je i tu jasna – u zoni iza prijelomnih točaka novčanice gube svaku vrijednost. To je konac civilizacije i početak borbe za golo preživljavanje.

Nažalost, vijesti s COP-a govore da ne skrećemo s puta koji nas vodi u tu katastrofu.

Za klimatske promjene sam prvi put čuo 1986. godine, kad sam, kao 12-godišnje dijete, užasnut slušao o porastu razine CO2 i, s time povezanim, porastu temperature, što je sve, već je tada bilo jasno, posljedica ljudskog djelovanja. “Pa dobro, zašto nitko ništa ne čini?!” pitao sam se tada.

U međuvremenu je moja generacija stasala i zauzela društvene pozicije, a dolazi nova generacija, generacija kojoj je zbog nedjelovanja i krivo usmjerenog djelovanja doslovno oduzeta budućnost, generacija koja poručuje: “Slušajte znanost!”. Danas, eto, nakon 35 godina stojim pred vama i pitam se: “zašto se i dalje tako malo čini?”. I dodajem: “Jesam li ja učinio dovoljno?”

 

(Fotografirao Anto Magzan)

(Preneseno s portala civilnodruštvo.hr)

Klimatski marš za opstanak održat će se u petak 12. studenog 2021. u Zagrebu s početkom u 18 sati kod HNK, a organiziraju ga inicijative Fridays For Future Hrvatska (FFF) i Extinction Rebellion Zagreb (XR), navodi se u priopćenju FFF i XR koje prenosimo u cijelosti:

Povodom zadnjeg dana konferencije COP26 u Glasgowu, na kojoj će države svijeta odlučivati o svojim klimatskim politikama kojima će odrediti daljnji tijek globalne klimatske krize, u petak 12. studenog 2021., inicijative Fridays For Future Hrvatska (FFF Hrvatska) i Extinction Rebellion Zagreb (XR) organiziraju klimatski marš za opstanak u Zagrebu s početkom u 18 sati kod Hrvatskog narodnog kazališta.

Mi, Extinction Rebellion Zagreb i FFF, vidimo klimatsku krizu kao goruće pitanje. Ovim maršem, kao mnogim prethodnim akcijama i aktivnostima, želimo pokazati da mnogo nas brine i želi vidjeti klimatsku pravdu, te hitne, konkretne i ozbiljne korake prema njezinom postizanju na globalnoj i lokalnoj razini koji su dosad izostali.

Nadamo se da ćemo uspjeti ujediniti ne samo brojne građanske inicijative i ekološke udruge koje su već toliko dale ovome gradu, nego i druge srodne organizacije, jer vidimo da je klimatska kriza isprepletena s mnogim drugim krizama i stoga rješenja moramo tražiti zajedno. Zalažemo se za solidarno, mirno, permakulturno, energetski nerasipno i pravedno te uopće demokratsko društvo, kao i klimatski što stabilniju, sigurniju budućnost za sva živa bića.

Stoga smo se odlučili boriti!

Jedini način da pokrenemo promjenu je da se uključe svi – učenici, studenti, odgajatelji i profesori, roditelji, umirovljenici, sindikati, radnici i svi ostali kojima je stalo do vlastite budućnosti i one svoje djece, jer globalno zatopljenje ne čeka.

Pozivamo vas da se priključite samome maršu i podržite ga u skladu sa svojim mogućnostima, tj. da ga podijelite putem svojih komunikacijskih kanala. Također se veselimo vašim prijedlozima i za druge oblike suradnje te promocije našeg marša i važnosti tematike. Više informacija o točnoj ruti marša, najavi govornika, izjavama za medije te sigurnosnim i COVID mjerama objavit ćemo naknadno.

U petak 24. rujna, u trajanju od 10 do 18 h, u prostorijama Zelene akcije u Zagrebu održat će se interaktivni jednodnevni trening “Laboratorij za kreativni aktivizam”, kojim će organizatori nastojati produbiti, osuvremeniti i osmisliti nove i inovativne načine zagovaranja i osvješćivanja o klimatskoj krizi.

Cilj je ove edukacije ojačati kapacitete organizacija civilnog društva, lokalnih inicijativa i zainteresiranih građana o metodama javnog zagovaranja na temu klimatskih promjena te osmisliti nove metode i zagovaračke prakse. Naglasak rujanskog laboratorija su umjetničke metode, sudionici će kroz interaktivne igre istraživati mogućnosti kreiranja kreativnih kampanja koristeći umjetničke prakse. Laboratoriji će osim sudjelovanja u procesu osmišljavanja novih metoda biti i mjesta umrežavanja raznih organizacija i inicijativa koje se bave temom klimatskih promjena.

Ovaj je laboratorij za aktivističke inovacije, organiziran u sklopu projekta “JEKA! Jačanje eko-aktivizma za hitnu klimatsku akciju“. Ovim, drugim u nizu od tri laboratorija, krenut ćemo u daljnje istraživanje aktivističkih praksi. Završni, pravni laboratorij nas očekuje kroz 2 tjedna od završetka ovoga.

Na ovu zanimljivu radionicu se možete prijaviti putem obrasca.