Još jedno policijsko i zaštitarsko nasilje protiv klimatskih aktivista na Krku

Prošle godine smo izvjestili o nasilju protiv klimatskih aktivista, koji su prosvjedovali protiv LNG terminala u Omišlju na otoku Krku. Ove godine je sve ponovljeno u još gorem obliku. Kao izraz bezrezervne podrške aktivistima hrvatske podružnice Extinction Rebelliona, dijelimo njihovo prioćenje medijima u integralnom obliku, uz nekoliko fotografija, koje smo dobili od njih. Video zapisi događaja u Omišlju su dostupni ovdje.

Prošli tjedan tvrtka LNG Hrvatska pokazala je da je spremna ubiti radi svog profita. U petak 23. kolovoza, desetak nenasilnih klimatskih aktivistkinja i aktivista kajacima je blokiralo privezivanje LNG tankera na terminal u Omišlju na Krku, na što je zaštitarska služba tvrtke reagirala s ekstremnim nasiljem i namjerno ugrozila živote aktivistkinja.

Spajanje tankera na terminal i prijenos tona i tona fosilnog plina u plinovod (kako bi se ispunile dekadentne energetske potrebe središnje Europe) blokirani su kao znak izravnog protivljenja rastućoj uporabi fosilnih goriva unatoč klimatskoj katastrofi koja već uzima danak u ljudskim životima diljem svijeta. Direktna akcija bila je čin zauzimanja za pravo na zdrav okoliš i moralne dužnosti koja nalaže zaštitu bioraznolikosti te uvjeta za život na planetu. Suprotstavljanjem LNG industriji aktivisti su protestirali protiv uništenja lokalnih i globalnih ekosustava i zajednica uzrokovanog ekstrakcijom i uporabom fosilnih goriva koja hrane pohlepu kapitalističkog sustava.

Tijekom blokade, zaštitari i policija brutalno su napali aktiviste vodenim topovima i drugim sredstvima fizičkog i psihološkog nasilja. Dok su aktivisti upozoravali zaštitare na licu mjesta povicima: „nemojte to činiti, opasno je“, „ubit ćete me, ubit ćete nas“, zaštitari su nastavili ponavljati „onda umri“, nastavljajući sadističko iživljavanje nad njima.

Prisutna je bila i pomorska policija sa svojim brodovima, koja ne samo da nije ništa poduzela kako bi zaštitila sigurnost i živote ljudi, što bi navodno trebala biti njezina primarna dužnost, već je aktivno podupirala i instruirala nasilje, surađujući s privatnom zaštitarskom službom u opasnim akcijama i prijeteći pucanjem iz oružja i napadom. Također su maltretirali i vrijeđali aktiviste. Jedan od najgorih primjera nebrige i potpunog zanemarivanja sigurnosti osoba bilo je kad su jednu osobu izvukli iz mora u brod pored upaljenog motora, pritom se smijući.

Jedna je osoba nakon što je dovedena na obalu bez svijesti odmah morala biti odvezena kolima hitne pomoći. Naime, zaštitari su joj, dok je visjela u pojasu za penjanje, zavezali noge, što je dovelo do suspenzijske traume. Vukli su joj noge i udarali je po cijelom tijelu, uključujući genitalije, više od sat vremena. Kad su odrezali gurtnu na kojoj je osoba visjela, osoba je pala s dva metra visine u brod. Na kopnu su je policajci vukli po kamenju, trčeći i smijući se. U konačnici je pozvana hitna služba, mada nevoljko, a to su policijske službe popratile vrijeđanjem i komentarima o tome da se osoba pretvara dok je ležala paralizirana.

Dio aktivista odlučio je blokirati pristajanje LNG broda svojim tijelima i popeli su se na gumenu bovu koja se upotrebljava za spajanje broda na terminal. Zaštitarska služba pod svaku ih je cijenu htjela zaustaviti u penjanju, pritom ne slijedeći sigurnosne protokole. Zbog toga su se aktivisti doista bojali za svoje živote. Nekoliko njih zaštitari su kontinuirano gurali o brod, udarali ih i bacali s visina. Potopili su kajake. Kad su ljudi završili u vodi, namjerno su ih opetovano udarali po glavi štapovima koje se koriste za vađenje ljudi iz vode. Kad su se štapovi slomili, zaštitari su počeli koristiti ribarske udice i pritom su jednoj osobi ozlijedili glavu, promašivši joj oko za manje od centimetar, dok su drugoj osobi poderali prsluk za spašavanje i kožu. Srećom, prošla je samo s porezotinom. Vrlo su lako mogli ubiti tu osobu. Nasilje na moru nastavilo se izvan područja poslovanja LNG terminala, gdje je sigurnosno osoblje nastavilo iskorištavati svoj položaj moći i izvan područja svoje nadležnosti.

Aktivisti u kajacima i osobe koje su se popele na terminal neprekidno su gađani vodenim topovima, s time da su zaštitari i policija namjerno gađali njihove glave, znajući da će uzrokovati ozljede glave i vrata. Unatoč tome što su aktivisti imali kacige, silina udarca kasnije je dovela do simptoma traumatskih ozljeda glave, mučnine, povraćanja i ekstremne slabosti.

Nekoliko aktivistkinja zaštitari i policija zamalo su utopili namjernim nalijetanjem na njih brodovima s uključenim motorima, zaustavljajući se jedva na metar udaljenosti od njihovih glava. Također su se koristili brodovima kako bi prikliještili aktivistkinje i zarobili ih, dok su motorima stvarali virove koji su lako mogli uvući plivače. Kad je manja brodica s radnicima koji nisu sudjelovali u divljanju prišla mjestu događaja, nekoliko je radnika počelo snimati nasilje, na što im je višerangirano osoblje LNG-a odmah vikanjem naredilo da prestanu snimati. Kontinuirano su nastojali udaljiti aktiviste koji su pokušavali snimiti nasilje i to su činili vodenim topovima te odguravanjem puno većim brodovima. Djelovalo je kao da se spremaju počiniti ubojstvo bez dokaza.

Nasilje koje vrši zaštitarska služba tvrtke LNG Hrvatska i lokalna policija koja staje na stranu privatnih interesa tvrtke već je prijavljeno prošle godine. Prije godinu dana jedan je od zaštitara tijekom mirne akcije nasilno napao i ozlijedio nekoliko aktivistkinja. Osim istog zaštitara, ove su godine bili prisutni i mnogi drugi koji su se ponašali više nego nesmotreno, odnosno namjerno ubilački. Zaštitari su bili spremni ozlijediti ili čak ubiti ljude radi očuvanja rasta profita svoje tvrtke. Očito je strategija tvrtke zapošljavati takve paravojne snage, uz bezuvjetnu podršku države čiji su represivni organi također bili spremni štititi privatne interese.

Nasilje i dehumanizacija aktivista te kršenje njihovih zakonskih prava nastavilo se tijekom uhićenja i u policijskoj postaji Krk. Nakon što su ljudi izvučeni iz vode s ozljedama i u stanju pothlađenosti te dovedeni na kopno, odbijeno im je pružanje medicinske skrbi i nasilno su odgurnuti od zdravstvenog osoblja koje je bilo prisutno na licu mjesta te su odvučeni u maricu. Policijski službenici nikad nisu objasnili razloge uhićenja niti su obavijestili osobe o njihovim pravima. Nakon višestrukih zahtjeva odbili su dati broj svoje značke i nastavili su se ponašati agresivno.

Po dolasku u policijsku postaju aktivisti i aktivistkinje bili su mokri i tresli su se od hladnoće te su stavljeni u ćelije u kojima je hladan zrak iz ventilacije namjerno puhao u njih. Do osam osoba stavljeno je u ćeliju s jednim krevetom i samo jednom dekom. Nisu ispunjeni osnovni higijenski uvjeti te je rupa u podu bila jedini WC koji je povremeno poplavljivao ćeliju. Jedna od osoba bila je u vrlo lošem zdravstvenom stanju te je imala dijareju, no unatoč tome uskraćena joj je medicinska pomoć, privatnost i dostojanstveni higijenski uvjeti. Pristup vodi bio je neadekvatan i dehumanizirajuć; osobe u ćeliji dobile su samo jednu bocu vode koja se nakon uporabe od strane oboljele osobe nije mogla dijeliti, dok im je većinu vremena odbijen zahtjev za dodatnom vodom. Aktivistima je uskraćena hrana više od devet sati i zatim su dobili minimalnu količinu dvopeka.

Uskraćeno im je zakonom osigurano pravo na telefonski poziv i pravo na odvjetnika. Osobama se kontinuirano lagalo, prijetilo nasiljem, vrijeđalo ih se, sadistički su mučeni i namjerno im nisu osigurani uvjeti za odmor.

Nakon što je odvjetnik aktivista stigao u policijsku postaju i zahtijevao razgovor s uhićenim osobama, policijski službenici također su mu prijetili nasiljem i uhićenjem te mu je odbijen zahtjev za pravnim savjetovanjem sa svojim stankama. Odvjetniku su odbili zahtjev za predočenjem brojeva policijskih znački, čime su očito i svjesno kršili zakon, zloupotrebljavajući svoju moć i odbijajući sudjelovati u zakonom propisanim procedurama.

Sve to razotkriva ekstremne razmjere nasilja od strane de facto privatnih paravojnih snaga i policijskog ugnjetavanja koji eskaliraju služeći privatne interese. Također ističe nesrazmjer moći na dvama stranama – s jedne strane su aktivistkinje u napuhanim kajacima koje se bore za bolju budućnost, dok su s druge veliki brodovi s vodenim topovima na čijoj su palubi naoružane osobe spremne ozlijediti i čak ubiti ljudska bića kako bi zaštitili kontinuirani rast profita tvrtke. Stoga je naivno i uzaludno očekivati pravdu u sustavu koji je inherentno nepravedan. To samo potvrđuje činjenicu da je potrebno radikalno promijeniti način organizacije društva ako želimo postići bilo kakav oblik klimatske ili druge pravde.

Nasilje i represija koji su počinjeni u kolovozu 2024. na Krku neće zaustaviti borbu protiv kapitalizma i njegovih fosilnih lobija. Štoviše, samo će potaknuti još više otpora koji nadilazi granice i nacije jer o tome ovisi budućnost stanovništva Krka, Jadrana i šire.

Moć ljudima!
Fossil Free Adriatic

Opetovano nasilje koje tvrtka LNG Hrvatska provodi protiv klimatskih aktivista pokazuje pravo, demaskirano lice fosilne industrije. Naime, diljem svijeta svjedočimo nasilju na toj relaciji. Dok s jedne strane govori o svom “ozelenjavaju”, fosilna industrija čini sve i ne preza od najgoreg nasilja kako bi nastavila ostvarivati svoj profit, a sve na račun građana cielog svijeta. Doslovno, u njihovom imaginariju ništa i nitko ne smije stati na put svetosti profita.

Sve ostalo je bezočni greenwashing i poricanje znanstvenih činjenica.

(Izvor fotografija: Fossil Free Adriatic)

 

 

/by

Akcija sadnje stabala

S veseljem najavljujemo prvu DOOR-ovu aktivnost u funkciji nacionalnog koordinatora Europskog klimatskog pakta, a radi se o pošumljavanju parka Maksimir.

Molimo vas da zabilježite u kalendaru subotu, 11. studenog, pridružite nam se i pozovite svoje prijatelje kako bismo zajedno posadili stabla u parku Maksimir!

Svi se sjećate da su ovo ljeto naš grad pogodile su nezapamćene oluje. Samo u gradu Zagrebu je srušeno preko 10 000 stabala. Stoga vas pozivamo da nam se pridružite i pomognete našem gradu u njegovom zelenom oporavku.

U sklopu Europskog klimatskog pakta te uz podršku Greenpeace Hrvatska, Znanstvenika za klimu, Čistećih Medvjedića i mreže Metar do bolje klime, sadimo stabla hrasta, javora i trešnje koje čine šumski fond parka Maksimir.

Pozivamo vas na zajedničku akciju koja će učiniti naš grad zelenijim i zdravijim!

Program:

  •   8:00 –  9:00  okupljanje
  •   9:00 –  9:30   edukacija Hrvatskih šuma o sadnji i važnosti pošumljavanja
  •   9:30 – 11:30 sadnja
  • 11:30 – 12:00 kratki predah
  • 12:00 – 14:00 sadnja
  • 14:00 –            ručak i druženje

Ako nikako ne možete doći, možete nas podržati donacijom sredstava za kupnju sadnica stabala, uplatom na račun HR6023600001503214013, a mi ćemo sva prikupljena sredstva utrošiti u kupnju stabala.

Vratimo našem gradu njegov zeleni sjaj i čuvajmo prirodu zajedno!

Možete nas podržati i podjelom poziva i vizuala na svojim društvenim mrežama.

Vidimo se u subotu 11.11. u Maksimiru!

/by
,

Reakcija na višerazinsko nasilje prema aktivistima

verzija na engleskom jeziku

Što se dogodilo?

Ukratko, u okviru Ljetnog klimatskog kampa, aktivistkinje i aktivisti hrvatske podružnice Extinction Rebelliona u Omišlju su 25. i 26. kolovoza 2023. održali dva prosvjeda protiv proširenja LNG terminala. U prvom su aktivisti kajacima pokušali sprječiti uplovljavanje broda u luku. Taj prosvjed je interventna policija prekinula upotrebom jakih vodenih topova.

Drugi prosvjed je bio održan izvan ograde terminala, pod budnim okom zaštitarske službe, kao i interventne policije. Izvan teritorija LNG terminala ograđenog žicom nije bilo nikakvih kontakata prosvjednika sa zaštitarima i interventom policijom. No, manja skupina se izdvojila prije nego dolaska pred ulaz LNG terminala i hodom uz obalu zaobišla žicu te nenasilno ušla na teritorij LNG-a, što su bezuspješno, ali također nenasilno pokušali spriječiti dvoje zaštitara. Pri dolasku te skupine aktivista do ograde ispred glavnog ulaza, gdje se s vanjske strane održavao glavni prosvjed, pojavila su se dva agresivna zaštitara i tu je došlo do nasilja, a ti zaštitari su i nasilno odvodili dio prosvjednika, na što nemaju pravo. Istovremeno, interventna policija privodi 26 aktivistkinja i aktivista. Fotografije i video snimke pokazuju da su neki od policajaca privođenje provodili protivno propisima, vrlo nasilno, u više slučajeva i hvatajući prosvjednice za genitalije. Prosvjednici su privedeni u policijsku stanicu grada Krka. Prema svjedočanstvima, prostorije u koje su privedeni bile su neadekvatne, ispod standarda, a nasilno iživljavanje se i tu nastavilo. Sve je to rezultiralo fizičkim ozljedama, kao i psihičkim posljedicama. Detaljnije možete pročitati ovdje.

Iako je prosvjed popraćen medijskim prilozima, taj odjek je ostao vrlo ograničen, kako brojnošću priloga, tako i jednodnevnom trajnošću vijesti. Nažalost, i na naše priopćenje medijima je odgovoreno urlajućom šutnjom.

Ovaj prosvjed u mnogim detaljima policijskog odgovora neodoljivo podsjeća na vrlo nedavno održan prosvjed aktivista Extinction Rebelliona, koji su pored Den Haaga blokirali autocestu A12, tražeći prekid subvencioniranja fosilnih goriva. Doista je više nego upadljiva sličnost događaja u Omišlju s demonstracijom policijskog nasilja u Nizozemskoj. I tad su, naime, primijenjeni vodeni topovi. I tad je priveden velik broj aktivista, ovoga puta njih oko 2400.

 

Naš komentar

Prije svega, ovim putem jasno i nedvosmisleno izražavamo svoje gnušanje prema nasilju, koje su aktivistkinje i aktivisti Extinction Rebelliona (XR) – Hrvatska pretrpjeli od strane policije, privatnih zaštitara i neidentificirane osobe, tijekom prosvjeda protiv proširenja LNG terminala u Omišlju. Radilo se o klimatskom prosvjedu, koji je sadržavao mnoge elemente zajedničke mnogim drugim klimatskim prosvjedima, potpuno uobičajenim u drugim zemljama Europske Unije, kao i ostatka svijeta. Mi, znanstvenice i znanstvenici, duboko smo uvjereni da u demokratskom društvu svatko ima pravo na prosvjed, a metode policijskog odvraćanja se moraju provoditi unutar zakonom propisanih okvira. Kao Znanstvenici za klimu, uz jasnu osudu nasilja, izražavamo potpunu podršku ovom, kao i drugim klimatskim prosvjedima, koje smatramo integralnim i neizostavnim dijelom društvenog dijaloga o sada već galopirajućoj klimatskoj krizi.

Policija i zaštitari su pokazali svoje potpuno nerazumijevanje karaktera, poruke i ciljeva klimatskog prosvjeda, a u svom su se nesnalaženju ponijeli na krajnje neprihvatljiv način, grubo narušavajući ljudsko dostojanstvo aktivistkinja i aktivista. Nažalost, u zadnje vrijeme svjedočimo sve češćim primjerima upotrebe prekomjerne sile, koja prerasta i u otvoreno policijsko nasilje, kako u svijetu i EU, tako i kod nas. Takvi primjeri indiciraju prerastanje takvog ponašanja u svojevrsni novi standard policijskog postupanja, usmjeren ka gušenju određenih, očito neugodnih tonova u demokratkom dijalogu, čemu se vrlo odlučno suprotstavljamo. U svojoj riječi urednika ljetnom izdanju Green European Journala, Jamie Kendrick ističe:

Nacionalne politike nastavljaju skretanje udesno, pri čemu zelena politika postaje ključna razdjelnica u široj kulturnoj borbi. Klimatske aktiviste sve više ocrnjuju zbog njihovih sve odlučnijih prosvjeda. U tom simboličnom razvoju, novi pokret financiran interesima uzgoja stoke uznemirio je nizozemsku političku scenu u proljeće 2023. Uspješno usmjeravajući ruralno nezadovoljstvo protiv loše vođene politike zaštite okoliša, te silnice sada imaju značajan utjecaj.

Jedan od glavnih zahtjeva sve glasnijih i odlučnijih prosvjeda, utjelotvorenih u širokom spektru organizacija i udruga koje čine globalni klimatski pokret, može se svesti na poruku da su klimatske promjene znanstveno utemeljena činjenica, čime nadilaze sve relativizacije, kojima su toliko skloni donositelji odluka na svim razinama. Zahtjev za donošenjem odlučnih, dobro fokusiranih i koherentnih političkih odluka, koje će se doista i provoditi, imperativ je nametnut klimatskom (i, općenito, okolišnom) krizom. Zahtjev je to i mlade, kao i svih nadolazećih generacija, koje su sve tjeskobnije s obzirom na budućnost, osobito realnost klimatske krize. To je, u krajnjoj liniji, i jedan od ključnih zahtjeva inicijative Znanstvenici za klimu i mi smo odlučni u njegovom zagovaranju, zajedno sa drugima sažeto navedenim u našem Apelu.

No, na ovom mjestu želimo konkretno izraziti svoj prosvjed zbog više razina nasilja, što se odigralo tijekom, ali i nakon konkretnog prosvjeda aktivistkinja i aktivista Extinction Rebelliona u Omišlju, a koje je rezultiralo fizičkim ozlijedama, kao i psihičkim posljedicama kod nekolicine prosvjednika.

Najviša, apstraktna razina jest nasilje inherentno fosilnim gorivima, ono nasilje čije posljedice sve izrazitije osjećamo diljem svijeta, pa i kod nas, osobito u zadnjih nekoliko godina. Patrijarhat, kolonijalizam i kapitalizam, najtemeljniji uzroci klimatske krize, ovdje dolaze do izražaja utjelovljujući se u neposrednim, nižerazinskim manifestacijama nasilja, kako prema okolišu, tako i prema ljudima, u konkretnom slučaju prema aktivistkinjama i aktivistima. Najočitiji je aspekt počinjenog nasilja ono kojim je povrijeđen tjelesni integritet prosvjednika. Upotrebu jakih vodenih topova, agresivno postupanje interventne policije, zaštitara, kao i neidentificirane osobe, možemo smatrati samo demonstracijom prekomjerne sile usmjerene na zastrašivanje prosvjednica i prosvjednika, a što je rezultiralo i fizičkim ozljedama. Zatim svjedočimo i oduzimanju temeljnim načelima demokracije zajamčene slobode mirnog prosvjedovanja, tj. u ovom slučaju mirnog izražavanja protivljenja proširenju kapaciteta LNG terminala. Prosvjed je brutalno prekinut. Prema svjedočanstvima sudionika, dio prosvjednika je priveden u policijsku postaju grada Krka, u neadekvatne prostorije ispod svake civilizacijske razine, pri čemu im je na više načina povrijeđeno ljudsko dostojanstvo. To je još jedna demonstracija prekomjerne sile i prekoračenja ovlasti, koja u ovom slučaju proizlazi iz sprege države s industrijom fosilnih goriva. Ovdje jasno ističemo da to smatramo teškom povredom temeljnih ljudskih prava, kao i ljudskog dostojanstva prosvjednica i prosvjednika. Četvrtu razinu nasilja bismo mogli okarakterizirati kao seksualno i rodno uvjetovano nasilje. Tijekom privođenja su, naime, interventni policajci, protivno zakonom propisanim pravilima policijskog postupanja, neke od aktivista i aktivistkinja iznosili s mjesta prosvjeda zadiranjem u najintimniji prostor, naime hvatajući ih i udarajući u genitalije.

 

Što ćemo učiniti?

Na kraju, više je nego upadljiva slaba pokrivenost događaja u medijima. Iako je sam prosvjed popraćen u nekolicini medijskih priloga, upada u oči njihova malobrojnost. No još je upadljivija kratkotrajnost same vijesti, osobito u usporedbi s nekim drugim recentnim događajima. Smatramo to nedopustivim te ovim putem događaje tijekom i nakon ovog prosvjeda želimo dovesti na dnevni red široke javne rasprave. U svakoj svojoj pojavnosti, nasilje iziskuje najoštriju osudu javnosti, u čemu mediji imaju nezamjenjivu i ključnu ulogu.

Ovim putem mi, znanstvenice i znanstvenici, osuđujemo nasilje počinjeno nad aktivistkinjama i aktivistima Extinction Rebelliona tijekom i nakom prosvjeda na LNG terminalu u Omišlju, na svim razinama i u svim njegovim pojavnostima. U skladu s time, o ovom događaju ne namjeravamo šutiti. Suprotno od toga, bit ćemo vrlo glasni – dat ćemo sve od sebe da ova priča prodre u medije, a obavijestit ćemo i nadležne službe. U krajnjoj liniji, klimatski pokret zahtijeva pretakanje spoznaja najbolje raspoložive znanosti u kvalitetne politike.

Zahtijevamo detaljnu istragu događaja tijekom i nakon prosvjeda te da nadležne institucije detaljno izvjeste javnost o rezultatima istrage.

/by

https://odrast.hr/program/

Konferencija o odrastu u Zagrebu će se održati od 28.8. do 2.9.2023.
Između ekstremnih suša na Mediteranu i poplavljene Srednje Europe, između sjevera koji stari i juga koji migrira, između socijalističkog plana i kapitalističke ekstrakcije kako izgraditi budućnost u koju možemo vjerovati?
Odrast je antiteza potrebi za stalnim ekonomskim rastom koji je u srži ekoloških problema i klimatskih promjena.
Sve informacije na https://odrast.hr/program/.

/by

kolovoza

Extinction Rebellion Zagreb poziva na drugi po redu Jadranski klimatski kamp koji će se održati u kampu Bor na otoku Krku od 23. do 27. kolovoza.

 

/by

Zaključci III. znanstveno-stručnog skupa “Klimatske promjene i očuvanje morskih ekosustava Jadranskog mora” i Apel za sustavnu klimatsku akciju

Znanstveno-stručni skup na temu klimatskih promjena i očuvanja morskih ekosustava Jadranskog mora, održan na otoku Krku od 30. 9. do 2. 10. 2022., okupio je brojne stručnjake, znanstvenike i profesore usmjerene na istraživanje i obrazovanje javnosti o klimatskim promjenama te neizravnim i izravnim učincima i posljedicama ovog globalnog procesa na Jadransko more i Sredozemlje.

Temeljem iznesenih usmenih i posterskih prezentacija, obilježenih multidisciplinarnim pristupom prirodnih znanosti i struke vezanih za morske ekosustave, zajedno sa zaključnom raspravom skupa, doneseni su sljedeći zaključci:

Klimatske promjene globalna su pojava koja zahvaća sve dijelove svijeta, pa tako i Sredozemlje, naročito Jadran kao sastavni dio ovog zatvorenog morskog područja. Prirodni klimatski ciklusi pojačani su ljudskim djelovanjem, pri čemu dolazi do naglih i često destruktivnih promjena na regionalnoj razini. Kratkoročno razmišljanje čovječanstva, pri čemu je glavni motiv profit, vodi morske ekosustave prema kolapsu, pri čemu ljudska populacija ubrzano, ali dugotrajno narušava dostupne morske resurse.

Prema najnovijim studijama Global Climate Forum – Berlin i Sveučilišta Christian Albrechts – Kiel, očekuje se da će krajem 21. stoljeća godišnje štete uslijed poplavljivanja hrvatskog obalnog područja dosizati od 0,9 do 8,9 milijardi dolara.

Ukoliko se emisija stakleničkih plinova nastavi bez ograničenja, očekuje se daljnji porast globalne temperature u rasponu od 2,3 do 4,7 °C do kraja ovog stoljeća. Takvo zagrijavanje pratit će promjene u cijelom klimatskom sustavu, pa se tako do kraja stoljeća očekuje daljnje podizanje globalne morske razine u rasponu od 59 do 97 cm. Uz promjene klimatskih parametara dolazi i do češćih pojava ekstrema.

Smanjivanje emisije stakleničkih plinova ide presporo, a klimatske promjene su sve izraženije i teško zaustavljive. Ipak, čovječanstvo sustavnim promišljanjem i provedivim akcijskim planovima može ublažiti njihov utjecaj te prilagoditi vlastito djelovanje predviđajući potencijalna buduća događanja. Problemu je potrebno pristupiti holistički, pri čemu se treba uključiti znanost, ali i struka koja se bavi primjenom akcijskih planova i strategija na terenu te obrazovni sustav koji priprema buduće generacije na život u vremenu naglih promjena.

Ključ za zaštitu morskih ekosustava i održavanje njihovih funkcija jest primjena koncepta „Upravljanje temeljeno na ekosustavu“ (Ecosystem Based Management) i stvaranje potpuno zaštićenih morskih područja što se još ne provodi na području Jadranskoga i Sredozemnoga mora. Trenutna zaštita Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj je neučinkovita i razdijeljena na upravljanje od strane jedinica lokalne samouprave obalnih županija.

Ujedno, mali broj bogatijih država iskorištava ovu situaciju za nekontroliranu ekstrakciju morskih resursa. Potaknuti tim problemom, Ujedinjeni Narodi pokrenuli su Plan za obnovu prirode pri čemu je obavezno zaštiti 30% površine kopnenih i 30% površine morskih ekosustava do 2030. godine čijim se preporukama obvezala i Republika Hrvatska. Cilj provedbe Plana je smanjenje ljudskog otiska i povratak raspoloživosti prirodnih resursa u ravnotežu.

Primjer dobre prakse koji se može primijeniti i na zaštitu drugih vrsta jest koordinacija Međunarodne komisije za očuvanje i zaštitu atlantskih tuna (ICCAT) koja svake godine donosi obvezujuće preporuke za sve zemlje članice. Preporuke sadrže minimalnu dopuštenu veličinu ribe za ulov, ograničenja veličine ribolovnog napora, dopuštene ulovne i uzgojne kvote, vremenska i prostorna ograničenja ribolova, zajedno s nizom kontrolnih mjera koju svaka država članica provodi. Zahvaljujući koordiniranom naporu tijekom zadnjeg desetljeća, populacije atlantske tune su u oporavku.

Smatramo da je velika potreba za prezentiranjem primjera dobre prakse u Republici Hrvatskoj javnosti, poput inicijative tvrtke Ponikve eko otok Krk d.o.o., koja otok Krk vodi ka prvom otoku bez otpada – „zero waste“ otoku u Sredozemlju. Također, odličan primjer je izrada Obalnog plana Šibensko-kninske županije koji se temelji na Protokolu o integralnom upravljanju obalnim područjima u Sredozemlju. Ovaj plan uključuje analizu ranjivosti obalnog područja (vulnerability analysis), pri čemu se procjenjuje utjecaj klimatskih promjena i varijabilnosti na najvažnije obalne resurse. Cilj ove analize bio je dobivanje informacija koje pomažu društvu pri prilagodbi i smanjenju negativnih posljedica utjecaja naglih promjena. Temeljem ove analize može se provesti adekvatno prostorno planiranje, a sudionici skupa apeliraju na potrebu izrade ovakvog plana za sve obalne županije Republike Hrvatske.

Tijekom skupa, prikazani su izvrsni i inspirativni primjeri dobre prakse koji se primjenjuju u obrazovanju. Postoji veliki interes za obrazovanje mlađih naraštaja od strane mnogih prosvjetara i edukatora, no istaknuti su i problem pri prikupljanju sredstava za realizaciju specijaliziranih kurikuluma, tematskih radionica, laboratorijskog i terenskog rada. Stvorila se potreba za adekvatnim financiranjem takvih inicijativa, ali i umrežavanjem obrazovnih ustanova sa znanstvenicima i strukom vezanom za temu klimatskih promjena.

Nužno je da znanstvenici i dalje istražuju kako bi projekcije utjecaja klimatskih promjena bile što pouzdanije. Treba istraživati i na koje sve načine klimatske promjene djeluju na živi svijet i čovjeka kako bi se ublažili i izbjegli najgori scenariji.

Smatramo da je odgovornost političara na razvijanju politika koje će njihovim državama omogućiti da se prilagode klimatskim promjenama, podržavanju sudjelovanja svojih država u međunarodnim projektima ublažavanja klimatskih promjena te poticanju međunarodne suradnje koja uvažava činjenicu da su klimatskim promjenama najviše pridonijele razvijene države dok će posljedice tih promjena najviše osjetiti države u razvoju.

Apeliramo da javne ustanove koje upravljaju morskim zaštićenim područjima implementiraju bolju regulaciju ljudskih aktivnosti. Dobar primjer prakse koji treba slijediti je Nacionalni Park Kornati, koji kroz projekt SASPAS nastoji zaštiti životne zajednice morskog dna, s naglaskom na morske cvjetnice. Glavni cilj projekta je realizacija „ekoloških“ sidrišta u svih 19 uvala Nacionalnog parka te potpuna zabrana slobodnog sidrenja na ostalom području Parka.

Stihijski razvoj turističke djelatnosti, uz nekontroliranu obalnu izgradnju i prekomjeran komercijalni ribolov, trenutno su najdestruktivnije gospodarske grane, koje je nužno prilagoditi daljnjem razvoju naše države. Obzirom da je turistička djelatnost glavna gospodarska grana Republike Hrvatske, nastala je potreba za implementacijom održivog turizma u akcijski plan, u kojem je ujedno potrebno prikazati primjere dobre prakse i razmijeniti ideje s ciljem prilagodbe ove djelatnosti promjenama nastalim pod utjecajem klime.

Kao pojedinci također možemo i trebamo doprinijeti: smanjiti koliko god je moguće emisiju ugljičnog dioksida smanjenjem upotrebe automobila s benzinskim/dizelskim motorima i avionskog prijevoza, paziti na zagrijavanje/hlađenje domova te štititi zelene površine i u konačnici utjecati na političare. Klimatske promjene su nas već zahvatile, trebamo svi zajedno raditi na tome da im se što bolje prilagodimo i  što više ublažimo njihov utjecaj, smanjimo moguće štete i moguće ljudske žrtve.

 

 

DOPUNA ZAKLJUČAKA

 

  1. Promjene u globalnoj klimi prirodan su proces Zemljinih ciklusa, a klimatski parametri mijenjaju se na vremenskoj skali u rasponu od više tisućljeća, desetljeća, ali i u manjim vremenskim periodima. Međutim, od početka dvadesetog stoljeća, globalna temperatura zraka povisila se za 1 ⁰C, što se usko povezuje s ljudskim djelovanjem na klimu. Predviđa se da će do kraja ovog stoljeća globalna temperatura dodatno porasti za 2.3 – 4.7 ⁰C ukoliko se trend emisije stakleničkih plinova nastavi.

 

  1. Globalno stanje klime ima veliki utjecaj na morske ekosustave te su brojne nagle i poražavajuće promjene u njima izravno vezane za klimatske promjene. Pri procjeni utjecaja klime na mora i oceane, razmatraju se brojni parametri, među kojima je i varijabilnost morske razine. Od početka dvadesetog stoljeća, globalna razina morske vode porasla je za 20 cm. U novije vrijeme je u Sredozemlju i Jadranu zabilježeno ubrzavanje tog procesa. Predviđanje je da će se do kraja ovog stoljeća globalna morska razina dodatno podignuti za 59 – 97 cm, ako se sadašnji trend emisije stakleničkih plinova nastavi. Odličan primjer navedenog problema je grad Venecija, no poplavljivanje obalnih područja sve češće se opaža i diljem hrvatske obale.

 

  1. Šibensko-kninska županija je u svoje prostorno planiranje uvela i procjenu ranjivosti obale, a odnosi se na predviđanje utjecaja klimatskih parametara na sva obalna područja od interesa. Neophodno je uvesti procjenu ranjivosti za sve jedinice lokalne samouprave kako bi se dugoročno planirao daljnji razvoj svake obalne županije sukladno učinku klimatskih promjena.

 

  1. Primjer dobre prakse prikazao je otok Krk koji kroz djelovanje tvrtke Ponikve eko otok Krk d.o.o. gospodari otpadom na održiv način. Tvrtka je prva u RH prema sustavu odvojeno prikupljenog otpada, a glavni cilj je smanjenje emisije stakleničkih plinova. Shodno održivom razvoju otoka, koji uključuje razvoj elektromobilnosti, recikliranje „morske“ plastike i dr., otok Krk se razvija u smjeru prvog otoka bez otpada – „zero waste“ otoka u Sredozemlju.

 

  1. Klimatske promjene uvelike djeluju na dinamiku populacija morskih algi koje imaju važne ekološke uloge; djeluju kao stanište za brojne organizme te učinkovito skladište ugljika iz atmosfere. Populacije crvene koralinske alge (Lithophyllum byssoides), zajedno s makroalgama reda Fucales, samo su dva primjera algnih populacija pred kolapsom zbog podizanja razine mora, povišene površinske temperature, ali i utjecaja sluzavih nakupina koje narušavaju proces fotosinteze.

 

  1. Sluzave nakupine u moru koje u konačnici prekriju bentoske organizme posljedica su masovnog razvoja fitoplanktona. One negativno utječu na respiraciju te ishranu dubokomorskih koralja, a zabilježeno povišenje temperatura mora u dubljim slojevima narušava osnovne metaboličke funkcije ovih dugoživućih, ali iznimno osjetljivih životinja prilagođenih na stabilne okolišne uvjete. Veliki znanstveni napori u pokušaju umnožavanja crvene gorgonije (Paramuricea clavata) u sklopu projekta MERCES nažalost su završili s poražavajućim rezultatima. Naime, stagnacija vodenih masa 2018. godine kod Senja prouzročila je zadržavanje sluzavih nakupina u pokusnom polju što je posljedično zagušilo premještene gorgonije. Dinamika vodenih masa usko je povezana s globalnom klimom, a pojava sluzavih nakupina bilježi se sve češće.

 

  1. Biomasa želatinoznog planktona (režnjaci i rebraši) bilježi veliki porast u Sredozemlju tijekom posljednjeg desetljeća. Pojava invazivnog rebraša, morskog oraha (Mnemiopsis leidyi), koji se hrani zooplanktonom, bilježi se od 2016. godine, i njegove masovne pojave su utjecale na poremećaje u hranidbenoj mreži pelagijala i konačno u ribarstvu. U sjevernom Jadranu učestale su i masovne pojave režnajka, posebice morskih pluća (Rhizostoma pulmo) i mediteranske meduze (Cotylorhiza tuberculata), koje često sprječavaju ili ograničavaju ribolovne aktivnosti. Također, zavičajne vrste režnjaka, poput uhatog klobuka (Aurelia aurita), proživljavaju regionalno izumiranje (preostala je tek u Crnom moru), a njene populacije nadomještaju populacije izgledom gotovo jednake, ali genetski različite tropske vrste meduze – Aurelia solida. Porast srednje temperature mora i recentno osiromašenje Jadrana nutrijentima (oligotrofikacija) potencijalni su uzročnici restrukturiranja čitave zajednice planktona.

 

  1. Tropikalizacija Sredozemlja, pa tako i Jadrana, u sinergiji s lesepsijskim migracijama i antropogenim djelovanjem, glavni je uzročnik dramatične promjene sastava vrsta ihtiofaune. U Sredozemnom moru trenutno živi 188 egzotičnih vrsta riba, a istraživanje migracija pojedinih vrsta (srebrenopruga napuhača – Lagocephalus sceleratus, plavotočkasta trumpetača – Fistularia commersonii, tamna mramornica – Siganus luridus) ukazuje na uspješnu biološku invaziju Jadrana i potencijalnu ugrozu zavičajnih vrsta.

 

  1. Promjene abiotskih čimbenika uslijed klimatskih promjena utječu i na pojavu novih patogenih mikroorganizama u morskim ekosustavima, koji su desetkovali populacije brojnih školjkaša. Posljednja dva desetljeća bilježe se masovni pomori ekološki (plemenita periska – Pinna nobilis) i ekonomski (kunjka – Arca noae) značajnih vrsta. Povišene temperature mora negativno utječu na kondiciju jedinki, čime postaju osjetljivije na zarazu.

 

  1. Antropogeni utjecaj ubrzava učinak klimatskih promjena. Neodržive aktivnosti, poput onečišćenja mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama, masovnog turizma i iracionalnog iskorištavanja mora i obale dovodi u opasnost brojna staništa i vrste. Savjeti znanstvenika za dugoročno održivo gospodarenje biološkim resursima često se kose s kratkoročnim, dugoročno neodrživim nastojanjima za razvoj gospodarskih aktivnosti (npr. turizam uzrokuje povećanu potražnju i potiče pojedince na štetna razmmišljanja poput „dok traje traje“, „kad, ako ne sad“, „ako ne ulovim ja, drugi će“).

 

  1. Podizanje razine mora utječe na eroziju plaža, a uklanjanje naplavina (banketa) morske cvjetnice Posidonia oceanica pospješuje taj izrazito negativan proces. Plaža Sakarun negativan je primjer utjecaja čovjeka na promjenu morfoloških karakteristika plaže koja predstavlja važan turistički resurs. Uklanjanjem banketa godišnje se izgubi približno 37 m3 sedimenta, dok se njegova godišnja proizvodnja procjenjuje na 14 m3. Potrebno je razmotriti primjerene mehanizme upravljanja banketima morskih cvjetnica i rebrendiranje plaže.

 

  1. Iskorištavanje abiotskih i prostornih resursa Jadrana treba pažljivo razmotriti, obzirom da takvi resursi nisu neograničeni. Gospodarske aktivnosti u Jadranu ostavljaju jasan trag na obnovljivim biološkim resursima, poput prekomjernog ribolova i onečišćenja. Migratorni biološki resursi ekosustava Jadrana nisu pod isključivom jurisdikcijom RH, već ih iskorištava veći broj zemalja, što regulaciju aktivnosti čini bitno složenijom. Međunarodne organizacije odgovorne za gospodarenje ovim resursima pri davanju preporuka ne sagledavaju ekosustav u cjelini (Ecosystem Based Management) i ograničavaju se na gospodarenje tek pojedinim vrstama (single-species management). Kratkoročno planiranje, želja za profitom i klimatske promjene ugrožavaju biološku ravnotežu ekosustava mora.

 

  1. Inicijativa „Znanstvenici za klimu“ u Hrvatskoj je prikupila više od 550 potpisa hrvatskih znanstvenika na Apel za sustavnu klimatsku akciju. Apel je rezultirao brojnim kontaktima s institucijama, suradnjom s udrugama civilnog društva te međunarodnoj suradnji sa srodnim organizacijama. Rad u sklopu Inicijative se nastavlja.

 

  1. Sve navedene promjene koje su uočene u zadnjih tridesetak godina imaju negativan utjecaj primarno na glavne gospodarske grane jadranskog područja, kao što su turizam, ribarstvo, pomorstvo, ali i zdravlje ljudi, te posljedično i na cjelokupnu ekonomiju RH. Stoga se provođenje aktivnije zaštite Jadranskog mora nameće kao nužnost i jedino rješenje za daljnji održivi razvoj. Za sve aktivne mjere zaštite potrebno je osigurati sredstva iz proračuna RH i javnih poziva EU, te odlučno uspostaviti program akcijskog plana monitoringa, istraživanja i zaštite Jadrana sa sustavom ekoloških kazni u gospodarstvu i rokom provedbe u razdoblju od 2023. do 2030. godine.

 

SUDIONICI SKUPA

 

  1. Akademik Mirko Orlić, Geofizički zavod „Andrija Mohorovičić“, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
  2. Dejan Kosić, ing.str., Ponikve eko otok Krk
  3. sc. Irena Ciglenečki, Institut Ruđer Bošković, Zavod za istraživanje mora i okoliša, Zagreb
  4. prof. dr. sc. Tatjana Bakran-Petricioli, Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
  5. Donat Petricioli, dipl. ing. biol., D.I.I.V. d.o.o za ekologiju voda, mora i podzemlja, Sali
  6. sc. Ljiljana Iveša, Institut Ruđer Bošković, Centar za istraživanje mora, Rovinj
  7. Andrea Bilajac, mag. oecol. et. prot. nat., Institut Ruđer Bošković, Centar za istraživanje mora, Rovinj
  8. Edi Gljušćić, mag. varst. nar., Institut Ruđer Bošković, Centar za istraživanje mora, Rovinj
  9. prof. dr. sc. Andrej Jaklin, Institut Ruđer Bošković, Centar za istraživanje mora, Rovinj
  10. sc. Davor Lučić, Sveučilište u Dubrovniku
  11. sc. Silvija Kipson, SEAFAN – obrt za znanstvene i stručne usluge, Zagreb
  12. sc. Manja Rogelja, Aquarium Piran, Univerza na Primorskem
  13. sc. Jakov Dulčić, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split
  14. sc. Milena Mičić, Aquarium Pula
  15. Žana Moslavac, univ. bacc. mariscient.
  16. Tamara Sović, mag. varst. nar.
  17. prof. dr. sc. Tomislav Šarić, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu, Sveučilište u Zadru
  18. Ciril Mlinar, Water Cycle Institute, CICFILM PRODUCTION, Slovenija
  19. sc. Ivica Vilibić, Institut Ruđer Bošković, Zavod za istraživanje mora i voda, Zagreb
  20. prof. dr. sc. Petar Kružić, Zoologijski zavod, Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
  21. dr. sc. Kristina Pikelj, Geološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
  22. Matej Čief, Sveučilište Jurja Dobrile, Fakultet prirodnih znanosti u Puli
  23. sc. Ivana Zubak Čižmek, Sveučilište u Zadru, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
  24. sc. Vjekoslav Tičina, Institut za oceanografiju i ribarstvo
  25. Ines Haberle, mag. oecol. et. prot. nat., Institut Ruđer Bošković, Zagreb
  26. sc. Nikola Biliškov, Institut Ruđer Bošković, Zagreb
  27. sc. Maja Novosel, Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
  28. Leo Šamanić, mag. prof. pouč. bio. et. chem., Prva riječka hrvatska gimnazija, Rijeka
  29. Marina Ništ, prof. biol., Agencija za odgoj i obrazovanje Zagreb, Podružnica Osijek
  30. Marica Kučan, prof. matematike i fizike, školski koordinator SEMEP-a, Pomorska škola Bakar
  31. Ivana Josipović Florijan, prof. biol. i kem., Prva sušačka gimnazija u Rijeci, Rijeka
  32. Marija Purgar, mag. prot. nat. et. amb., Institut Ruđer Bošković, Zagreb
  33. Tea Knapič, uni. dipl. biol., Prirodoslovni muzej Slovenije, Ljubljana
  34. Milvana Arko-Pijevac, dipl. ing. biol., Prirodoslovni muzej Rijeka
  35. sc. Robert Hofrichter, MareMundi Institut Krk

 

/by

Apel Vladi RH za stvaranje otpornosti na klimatsku krizu

Zelena akcija je na svojim stranicama započela s prikupljanjem potpisa na Apel Vladi RH za stvaranje otpornosti na klimatsku krizu. Potpisi će se prikupljati do 1. studenog, nakon čega će, uz prigodnu akciju, biti predani Vladi RH. Ovip putem vas pozivamo da podržite tu akciju!

U nastavku prenosimo cijeli tekst peticije.

Opis

Zbog sve izraženijih vremenskih ekstrema, suša, požara i poplava, tražimo da Vlada hitno donese nacionalni Akcijski plan za provedbu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje 2023.-2027., a koji će sadržavati sljedeće:

  1. konkretne mjere za financiranje otpornosti na klimatske promjene u svim sektorima
  2. godišnji budžet za provedbu mjera i projekata prilagodbe na klimatske promjene
  3. konkretne rokove za njihovu provedbu
  4. kriterij pravednosti i uključivosti za raspodjelu sredstava
  5. provedbeno tijelo za praćenje i vrednovanje provedbe Plana.

Potpisivanje je organizirano u okviru kampanje Zelene akcije naziva “Klimatski otporne zajednice”.

Obrazloženje

  • Zašto?

Hrvatska je jedna od najranjivijih zemalja u Europi po pitanju klimatskih promjena. Prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), Hrvatska spada u skupinu od tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod (BNP). Samo prošle godine, štete u poljoprivredi iznosile su skoro jednu milijardu kuna. A znanstveni izvještaji Međuvladina panela za klimatske promjene (IPCC) predviđaju da će područje Mediterana biti najpogođenije toplinskim valovima, sušom i nestašicom vode, a čak ga opisuje i kao jedno od “žarišta klimatskih promjena”. Zato moramo ozbiljno krenuti planirati i provoditi mjere za ublažavanje ovih posljedica.

  • Što je prilagodba klimatskim promjenama?

Prilagodba klimatskim promjenama podrazumijeva poduzimanje određenog skupa aktivnosti s ciljem smanjenja ranjivosti prirodnih i društvenih sustava na klimatske promjene, povećanja njihove sposobnosti oporavka nakon učinaka klimatskih promjena, ali i iskorištavanja potencijalnih pozitivnih učinaka koji također mogu biti posljedica klimatskih promjena.

Stoga, osim što moramo dekarbonizirati način na koji dobivamo energiju i hranu te način na koji se krećemo, moramo graditi i otpornost na već vidljive te buduće utjecaje klimatskih promjena. One nisu nešto što će se dogoditi u budućnosti i nekome drugome. Štete od promjene klime osjećamo već danas i to svugdje: u poljoprivredi, ribarstvu, okolišu, turizmu, energetici, gospodarstvu, na našem zdravlju. Saznajte više u brošuri.

  • Zašto nam je potreban Akcijski plan?

Vlada RH je još 2020. godine donijela Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama do 2040. te se obvezala na donošenje Akcijskog plana za petogodišnje razdoblje. Nacrt plana bio je kreiran za 2019.-2023., ali nikad nije usvojen!

S obzirom da ovaj Plan – koji nije ugledao svjetlo dana – ističe za godinu dana, tražimo hitno donošenje novog Plana za razdoblje od 2023. do 2027. godine. Ujedno tražimo da nacrt novog plana bude predmet savjetovanja s javnošću.

Akcijski plan bi se trebao sastojati od konkretnih mjera i rokova za financiranje otpornosti naših gospodarskih i drugih sektora, općina, gradova, sela, otoka.

To su mjere poput ulaganja u dodatne kapacitete vatrogasnih službi (kanaderi), a na primjeru mnogobrojnih požara ovog ljeta mogli smo vidjeti da je to neophodno. Zatim, edukacija i podizanje kapaciteta poljoprivrednika_ca kako bi se mogli na vrijeme pripremiti i prilagoditi klimatološkim i vremenskim promjenama, kao i odabir usjeva otpornijih na sušu. Izgradnja tzv. javnih klimatskih skloništa zbog toplinskih valova i javno dostupnih česmi za pitku vodu. Dodatno, sadnja zelenila u gradovima jer ulica sa stablima svojom mikroklimom snižava temperaturu za čak 10 stupnjeva.

Tu spadaju još: procjena i bolje upravljanje rizicima od velikih nesreća i katastrofa u okviru sustava civilne zaštite u RH; učinkovitije korištenje vodnih resursa; prilagođavanje građevinskih propisa i standarda prostornog planiranja budućim klimatskim uvjetima i ekstremnim vremenskim prilikama; izgradnja obrane od poplava; prilagođavanje šumarskih praksi manje osjetljivih na oluje i požare itd.

Podržite Apel i poručite vladajućima da moramo biti spremni na sve izazove te zajedno stvoriti gospodarstvo, sela, gradove, otoke, naše domove, otporne na klimatske promjene.

  • Idući koraci

Nakon prikupljanja potpisa koje traje do 1. studenog 2022., Apel će Zelena akcija, u ime svih potpisnika i potpisnica, predati Vladi RH kako bismo zatražili hitno donošenje Akcijskog plana i pokazali da to građanke i građani ove zemlje žele.

.
/by

Govor s klimatskog marša 23. travnja 2022.

Drage građanke i građani,

ispred inicijative Znanstvenici za klimu – Hrvatska, pozdravljam vas iz daleke Kanade. Žao mi je što nisam danas s vama, ali drago mi je što vam se ovim putem mogu obratiti. Inicijativa Znanstvenici za klimu nastala je iz zabrinutosti zbog sve izrazitijih klimatskih promjena. Ta zabrinutost je znanstveno utemeljena, ali odražava se u emocijama.

Znanost je odavno rekla uglavnom sve što je potrebno znati o klimatskim promjenama. Još od pretprošlog stoljeća znamo da porast koncentracije ugljikovog dioksida u atmosferi izaziva porast temperature. Prije 110 godina se u znanstvenim radovima pisalo kako smo civilizacijski spremni za prelazak s fosilnih na obnovljive izvore energije. Više od 3,5 desetljeća znanstvenici, na različitim razinama, upozoravaju na opažen opasan trend porasta razine ugljikovog dioksida u atmosferi, što je nedvojbena posljedica ljudskih aktivnosti, a što dovodi do porasta prosječne globalne temperature, zakiseljavanja oceana, gubitak bioraznolikosti, sve češćih vremenskih ekstrema, otapanja ledenog pokrova i ledenjaka itd. itd.

Prije nekoliko dana je objavljeno kako s trenutno zacrtanim mjerama globalno zatopljenje možemo zadržati na razini ispod +2 °C u odnosu na predindustrijsko doba. No, mjere su jedna stvar, a klimatski sustav reagira samo na konkretne aktivnosti. A prostor za pozitivne promjene usmjerene prema obuzdavanju klimatskih promjena je sad već vrlo uzak.

Zato zahtijevamo odlučnu, fokusiranu klimatsku akciju na svim razinama!

Te aktivnosti moraju biti utemeljene na znanstvenim činjenicama, ali to nije dovoljno. One moraju uvažavati ljudske osjećaje, različitosti i sličnosti među nama, naše želje, potrebe.

Klimatske aktivnosti ne smiju biti utemeljene samo na pravima, nego i na odgovornosti, u najdubljem smislu tog pojma. Ključ klimatske akcije mora biti u međusobnom uvažavanju, solidarnosti, razumijevanju kompleksnosti i sveobuhvatnosti klimatske krize.

U tom se smislu moramo prisjetiti zapostavljenih znanja i praksi, utemeljenih u tradiciji.

Jednostavno, moramo slušati jedni druge i biti dobri jedni prema drugima. I taj zahtjev se odnosi na globalno društvo u cjelini i svoj njegovoj raznolikosti.

Važan dio čine i posjeti prirodi, ali ne samo zbog osobnog užitka, puno je važnije od nje učiti.

Živimo u turbulentnom dobu agresije na Ukrajinu, izbjegličkih kriza, oduzimanja teritorija zbog daljnje ekstrakcije fosilnih goriva. Diljem svijeta se takvi negativni trendovi iskazuju na različite načine, uvijek s posljedicom neodrživosti.

Sve te krize zajedno s klimatskom krizom imaju zajednički uzrok. Taj uzrok ne treba tražiti u ljudskoj prirodi, nego upravo u zanemarivanju prirode ljudskosti.

Prepoznajmo taj uzrok!

/by

112 za klimu

Odgovori ministra Ćorića na 112 pitanja srednjoškolaca povodom COP-a 26

S internetskih stranica udruge Terra Hub prenosimo odgovore Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na 112 pitanja, koja su im uputili srednjoškolci u listopadu 2021., povodom COP-a 26, koji se održao u Glasgowu.

Naime, u listopadu 2021. je u organizaciji Terra Huba održan razgovor mladih s ministrom Tomislavom Ćorićem. Glavna tema razgovora su očekivanja po pitanju klimatskih promjena u razdoblju do 2030. te kako se Hrvatska priprema za COP26 u Glasgowu, koji se održao od 31.10. do 12. 11. 2021. godine. Zatim su zajedno pogledali pretpremijeru dokumentarnog filma “Ja sam Greta” o mladoj švedskoj klimatskoj aktivistici Greti Thunberg.

Prije sastanka su mladi pripremili čak 112 pitanja za ministra Ćorića i njegov tim. Ministarstvo je u pismenom obliku odgovorilo na sva pitanja u siječnju 2022. Pitanja su okvirno tematski grupirana:

  • opća pitanja;
  • utjecaj klimatskih promjena i prilagodba;
  • gospodarstvo – situacija, prioriteti, prilagodba gospodarstva;
  • traženje prilika – pozitivna strana promjena, prednosti klimatski neutralnog društva;
  • hrana i poljoprivreda;
  • što radi Vlada – primjer ostalima;
  • obnovljivi izvori energije i energetika;
  • utjecaj COVID-a i pandemije;
  • financijski instrumenti;
  • gradovi;
  • infrastruktura;
  • otpad;
  • priroda i ekosustavi;
  • ponašanja tvrtki i pojedinaca;
  • zelena infrastruktura;
  • edukacija i UN-ovi ciljevi održivog razvoja.

Sva pitanja i sve odgovore možete pronaći u izvornoj publikaciji, koju su pripremili srednjoškolci.

Raspon pitanja i odgovora na njih odražava složenost problematike klimatskih promjena te našeg nošenja kao društva sa svim uzrocima, posljedicama, izazovima, ali i prilikama zelene i digitalne transformacije. Osnovno je pitanje, koje se provlači kroz svih 112 pitanja: jesmo li društveno i institucionalno spremni?

Niskougljični razvoj kojeg potpuno utemeljeno nazivamo trećom industrijskom revolucijom i koji nema alternative, donosi ogromne promjene koje će se odraziti na tržište rada te koje su izazov za obrazovanje. Nastaju nove tehnologije, novi materijali, neki su od njih high-tech, a drugi su manualni poslovi i ne radi se samo o tehničkim strukama. Znamo da tranzicija ima utjecaj na čitavo društvo, na svakoga od nas. Transformirano društvo treba i sociologe koji će tumačiti promjene koje se događaju i psihologe koji će proučavati kako se nosimo s time. Svi se moramo dodatno educirati. – jedna je od poruka iz odgovora Ministra.

Neki odgovori upućuju i na druge resore, one koji su odgovorni za upravljanje poljoprivredom, prometom i infrastrukturom, prostornim planiranjem i graditeljstvom ili pak obrazovanjem. Bilo bi izvrsno kada bi klimatska kriza kao naš razvojni kontekst i najveći izazov s kojim se suočavamo kao društvo, bila postavljena iznad pojedinačnih resora, na razinu užeg kabineta Vlade te kao takva bila polazna točka svake političke odluke, strateškog razvojnog i provedbenog dokumenta, reforme, plana i proračuna.

Čestitamo srednjoškolcima!

/by

Uloga zdravog tla u borbi protiv klimatskih promjena

Prenosimo vrlo zanimljiv razgovor o ulozi zdravog tla kao ključnog faktora u suočavanju s klimatskim promjenama, koji je početkom siječnja vođen s Dušicom Radojčić u emisiji Eko Rojc pulskog Radija Rojc. Cijeli razgovor možete poslušati na Mixcloudu.

Udruga Zelena Istra jedina je udruga ili organizacija iz Hrvatske koja sudjeluje u projektu Soil 4 Life, koji se od 2018. provodi u tri države članice Europske Unije. Nositeljica projekta poznata je talijanska organizacija Legambiente, koja uz već spomenutu udrugu Zelena Istra i partnere iz Francuske, provodi planirane aktivnosti podizanja svijesti o važnosti održivog gospodarenja tlom. U svjetlu rastućeg problema klimatskih promjena i u vremenu kad najviše spominjemo zagađenje zraka ili ekstremne promjene vremena, najmanje se, barem na visokim zakonodavnim razinama govori o očuvanju tla.

Zdravo tlo je neophodno za proizvodnju hrane i prehranu svjetskog stanovništva, a uloga zdravog tla ključna je u borbi protiv klimatskih promjena. To su temelji na kojima svi partneri u ovom projektu, koji traje do kraja ožujka 2022.g., temelje svoje aktivnosti spram lokalne zajednice, nacionalnih država ali i čelnika Europske Unije, odnosno onih koji donose i provode zakone.

/by