Priopćenje medijima
Međunarodna energetska agencija (IEA) je 18. svibnja poručila da već ove (2021.) godine moraju biti zaustavljeni svi projekti istraživanja i razvoja novih naftnih i plinskih polja te da se ne smiju graditi nove termoelektrane na ugljen, ukoliko svijet želi postići teško dostižan, ali imperativni cilj – dostizanje nultih emisija ugljikovog dioksida do 2050, a sve kako bismo globalno zagrijavanje zadržali na razini +1,5 °C do 2100. godine u odnosu na predindustrijsko doba. To je samo jedan od vrlo ozbiljnih naglasaka opsežnog izvještaja „Net Zero by 2050 – a Roadmap for the Global Energy Sector“.
U izvještaju su naglašeni i razrađeni specifični ciljevi, s prijedlozima mjera koje vode postizanju tih ciljeva. Među tim ciljevima se jasno ističe potreba intenzivne implementacije ambicioznih ugljično-neutralnih energetskih projekata te rapidno napuštanje iskorištavanja svih oblika fosilnih goriva. To uključuje i plin, kojega, prema IEA, nikako ne možemo smatrati tranzicijskim gorivom. Naime, jasno je istaknuto da politike moraju ograničiti ili odbiti poticaje za upotrebu određenih goriva i tehnologija, i to ne samo planiranih elektrana na ugljen, nego i plinskih kotlova i konvencionalnih vozila s unutarnjim izgaranjem. Vlade pojedninačnih država moraju biti predvodnici u planiranju i poticanju velikih ulaganja u infrastrukturu, uključujući pametne prijenosne i distribucijske mreže. U tom smislu IEA poziva na intenzivno ulaganje u istraživanja i razvoj te implementaciju novih energetskih tehnologija, koje bi omogućile takvu energetsku transformaciju.
Formalno gledajući, Hrvatska nije članica IEA pa je ne obvezuju njene odluke i smjernice. No, globalni karakter klimatske krize i njenih posljedica ne poznaje državne granice niti formalna članstva u pojedinim međunarodnim asocijacijama. U tom kontekstu ponovo ističemo jedan od naglasaka našeg Apela za sustavnu klimatsku akciju: klimatska kriza jest test zrelosti naše civilizacije u cjelini i jedinstvena prilika za globalnu transformaciju prema održivom društvu. Da bismo postigli te ciljeve, potrebno je zajedničko sustavno djelovanje cijelog čovječanstva u skladu s ozbiljnošću klimatske krize. To je zahtjev koji isključuje lažne alibije tzv. malih zemalja.
Stoga pozivamo sva tijela zakonodavne i izvršne vlasti Republike Hrvatske na najozbiljnije razmatranje izvještaja IEA te na donošenje i provedbu ambicioznih mjera u skladu s njim.
Izvorni dokumenti:
András Huszár, s University of Public Service & Green Policy Center u Budimpešti je održao predavanje “The EU’s Climate Governance System as a Role Model in the Successful Implementation of the Paris Agreement”, koje se oslanja na njegov doktorat. Kroz pregled donesenog i nadolazećeg zakonodavstva se osvrnuo na činjenicu da se provedba Pariškog sporazuma pretežno oslanja na zakonodavstvo pojedinačnih država. Potcrtao je i potrebu za što intenzivnijom interakcijom akademske zajednice s politikom, a u tom smislu naglašava važnost osnivanja znanstvenih savjetodavnih tijela. Naime, iako je to naglašeno i u direktivama EU, i dalje nam je potrebno intenziviranje takvih suradnji.
Davor Vuletić, s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je održao predavanje “The Interaction Between the EU’s Climate Change Objectives and Its State Aid Regulation in the Area of Renewable Energy”. Dao je vrlo iscrpnu analizu zakonodavstva na polju obnovljivih izvora, s vrlo korisnim kronološkim pregledom, s vrlo konkretnim, kvantitativnim podacima. Što se znanosti tiče, on je naglasio tenzije između znanosti i politike.
Zadnje predavanje pod naslovom “Assessing the EU Climate and Energy 2030 Framework Through the Prism of Foreign Investment Protection” održao je Matteo Fermeglia, sa Sveučilišta Hasselt. Njegovo predavanje je bilo usmjereno prema neopravdanosti daljnjih investicija u projekte ekstrakcije i eksploatacije fosilnih goriva. “Moramo sva fosilna goriva ostaviti u zemlji, inače nećemo ništa učiniti. Zaboravite daljnje investicije u fosilna goriva!”, naglasio je u prvom dijelu predavanja, nakon čega je prešao na konkretne primjere iz prakse različitih zemalja EU te na prijedloge za daljnja unapređenja. U jednom trenutku je spomenuo i da Hrvatska, nažalost, spada u one zemlje koje ne planiraju prekid eksploatacije fosilnih goriva.