U sklopu priprema za nadolazeći COP 26 u Glasgowu iduće godine, Ambasada Velike Britanije u Hrvatskoj organizira online panel raspravu inspiriranu novim dokumentarnim filmom Sir Davida Attenborougha “A Life on Our Planet“. Posredstvom platforme zoom, panel će biti održan 10. prosinca s početkom u 16 h. Govornici na panelu su:

  • Andrew Dalgleish, veleposlanik Velike Britanije
  • Gaël Veyssière, veleposlanik Francuske
  • Pierfrancesco Sacco, veleposlanik Italije
  • Dunja Mazzocco Drvar, udruga DOOR
  • Višnja Grgasović, načelnica Sektora za klimatsku politiku, MZOE
  • Ivana Kordić, udruga Zlarin bez plastike
  • Dinko Pešić, udruga Zeleni Osijek
  • Laura Skala, studentica i aktivistica School Strike for Climate
  • Saša Ceci, Institut Ruđer Bošković

Prijavite se ovdje i sudjelujte u diskusiji.

Odabrani termin panela je 2 dana prije 5. obljetnice donošenja Pariškog sporazuma.

U organizaciji Ureda pučke pravobraniteljice u utorak 24. studenog 2020. od 10 do 12 h će biti održan panel “Zaštita okoliša i klimatske promjene” u ciklusu Kava za ljudska prava. Panel će biti održan posredstvom aplikacije ZOOM. Svi zainteresirani za sudjelovanje mogu se prijaviti mailom najkasnije 23. studenoga 2020. Ovo je treća do sada organizirana Kava za ljudska prava, a prve dvije bile su posvećene mladima i utjecaju koronavirusa na socijalna prava. Svrha tih druženja je otvaranje prostora za okupljanje građanima, stručnjacima i nadležnim institucijama, kako bi kroz otvoren, konstruktivan i uključiv način razgovarali o problemima vezanima uz ljudska prava i načinima njihova rješavanja.

Klimatske promjene su prepoznate kao jedan od najvećih izazova s kojima se čovječanstvo danas susreće. Nešto se rijeđe probematizira njihov odraz i na ljudska prava. Ujedinjeni narodi proteklih su godina ukazivali na povećani rizik od pojave epidemija, u svjetlu čega pandemiju COVID-19 možemo promatrati i kao svojevrsnu manifestaciju tih prognoza. Povećana učestalost epidemija se može izravno povezati s ljudskim aktivnostima, poput uništavanja staništa mnogih vrsta te narušavanja bioraznolikosti uslijed intenzivnog krčenja šuma i prenamjena zemljišta. Očuvanje prirode predstavlja i samu srž ciljeva programa održivog razvoja do 2030., a i Europska unija se usvajanjem Zelenog plana obvezala na postizanje klimatske neutralnosti do 2050.

Kad je u pitanju Hrvatska, Ured pučke pravobraniteljice sve češće prima pritužbe na ostvarivanje prava na zdrav život, a one su i temelj preporuke za njegovu snažniju zaštitu, o čemu Ured jednom godišnje izvještava Hrvatski sabor. Pritužbe se najčešće odnose na održivo gospodarenje otpadom, unapređenje zaštite voda, zraka i tla, kao i ostale probleme građana povezane s negativnim utjecajima iz okoliša na zdravlje, odnosno s ugrožavanjem njihovog prava na zdrav život.

Program Kave za ljudska prava je:

10:00 – 10:20 Uvodna obraćanja
Lora Vidović, pučka pravobraniteljica
predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja
Sandra Benčić, predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskog sabora

10:20 – 11:00 Okoliš i klimatske promjene – perspektiva iz RH
Davorka Simčić, pritužiteljica
Gordana Lalić, direktorica poduzeća grada Poreča Parentium d.o.o.
Hana Matović, Fridays for Future
Nikola Bliškov, Inicijativa Znanstvenici za klimu
Luka Tomac, Zelena akcija
Maja Hasanbašić, savjetnica pučke pravobraniteljice

11:00 – 11:50 Rasprava

11:50 – 12:00 Završna riječ
Lora Vidović, pučka pravobraniteljica

Druga znanstvena tribina ovogodišnjeg ciklusa Eppur si muove, koji se odvija u organizaciji Knjižnica grada Zagreba, posvećena je diskusiji o aktualnoj klimatskoj krizi. Tribina će se održati u srijedu, 28. listopada 2020. u 19 sati u virtualnom prostoru posredstvom aplikacije Zoom.

Tribinu će moderirati Ivan Güttler, znanstveni suradnik u Državnom hidrometeorološkom zavodu i voditelj Odjela za klimatsko modeliranje. Sudionici su Ankica Kovač s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu te Mladen Domazet iz Instituta za političku ekologiju.

Fokus tribine je diskusija o aktualnoj klimatskoj krizi. Kakvo je aktualno stanje u klimatskom sustavu te koje su očekivane promjene u bliskoj budućnosti? Kako postojećim i novim tehnološkim rješenjima možemo bitno smanjiti emisije stakleničkih plinova te postoji li prilika za hrvatsko gospodarstvo? Kojim društvenim promjenama možemo pravedno raspodijeliti preostalu kvotu emisija između svjetskih regija i Hrvatske? Koliko je moguć uspjeh aktivnosti na polju prilagodbe i ublažavanja posljedica klimatskih promjena bez sustavnih poboljšanja društvenih razvojnih ciljeva? Kroz spomenuta pitanja pokušat će se dati pregled trenutačnog stanja, kao i mogući razvoj u narednim godinama.

U četvrtak 29. listopada u 17 h će Nikola Biliškov održati predavanje “Poricanje znanstvenih činjenica: Tko zna sve i tko ne zna (gotovo) ništa?”, koje će se moći pratiti online na platformi Big Blue Button. Predavanje organizira Društvo bibliotekara Istre i Fakultet ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković”, a održava se u sklopu projekta Zelena knjižnica.

Više o predavanju možete naći ovdje. Vidimo se!

Lokacija: ZOOM room – link dostupan nakon prijave e-mailom na antun@sdewes.org

http://h-alter.org/vijesti/hrvatska-energetska-tranzicija-ndash-integrirane-fotonaponske-elektrane?fbclid=IwAR2lROCN1aDdB101TXWmC44qNcZdZf3T4AqIm5NzHoPWWH7gRN5FzGaPRjA

“Klimatske promjene su, zbog nedjelovanja ili krivo usmjerenog djelovanja, dovele do klimatske krize, koja prožima sve aspekte postojanja čovječanstva i civilizacije.
Kao građani, ali i kao roditelji, osjećamo se dužnima prema nadolazećim generacijama. No, kao znanstvenici u rukama imamo znanje i vještine potrebne za efikasno suočavanje s klimatskom krizom. Svoju ulogu prepoznajemo u tom kontekstu” To su riječi kojima se inicijativa Znanstvenici za klimu Hrvatska predstavlja općoj javnosti.

No, pitali ste se tko su zapravo ti Znanstvenici za klimu Hrvatska?

Sigurno ste se pitali i što oni zapravo žele te kako im je palo napamet uputiti Apel za sustavnu klimatsku akciju institucijama zakonodavne i izvršne vlasti RH. Čuli ste nešto o njima, susreli ste ih u medijima, ali i dalje ne znate što su do sada učinili, a još su vam manje jasni njihovi planovi za budućnost.

Svrha ovog webinara je javno predstavljanje te inicijative, kojoj je cilj pružiti potporu postojećem i rastućem klimatskom pokretu u Hrvatskoj. Pod dirigentskom palicom moderatorice Ivone Grgurinović će vam se zato obratiti Jelena Puđak, Dubravka Vitali Čepo, Lea Rupčić, Nikola Medić, Vedran kojić i Nikola Biliškov, koji će ispričati što je učinjeno do sada i kakvi su planovi inicijative za budućnost, ali osvrnut će se i na probleme s kojima se susreću u svoj djelovanju.

Webinar će biti održan u ponedjeljak 14. rujna 2020. u 19 h s direktnim prijenosom na Youtubeu. Posredstvom tog servisa će svi zainteresirani moći slati komentare i postavljati pitanja.

Okvirna agenda webinara je:

  1. Predstavljanje sudionika
  2. Općenito o inicijativizašto Apel i kratko predstavljanje Apela
    formiranje core skupine i širenje djelovanja kratko predstavljanje CEF projekta +poziv svima na sudjelovanje
  3. Dosadašnje aktivnosti inicijative Znanstvenici za klimu
    gostovanja u medijima nakon predaje Apela
    gostovanja kod političara (ministarstvo ZE, predjednik Milanović, min Divjak, veleposlanica u Danskoj)
    naša istupanja u medije (klim sučeljavanja, spajanje ministarstava, opaska EU komisije, dan planeta zemlje)
  4. Planovi za budućnost
    poticanje aktivnosti znanstvneika u drugim gradovima: naši znanstvneici u Danskoj-predstavljanje
    pokretanje v-loga na Youtubeu
    nastavak serije podcasta i webinara
    nastavak i važnost suradnje s NGO i institucionalnim sektorom

Webinar će se prenositi uživo posredstvom Youtubea.

U okviru godišnjeg programa MIO-ECSDE i Mediteranskog akcijskog dana 2020 EKo-Kvarner organizira Znanstveno-stručni skup
“PROŠIRENJE EKOLOŠKE MREŽE NATURA 2000 NA MORSKA PODRUČJA (SJEVEROZAPADNA OBALA OTOKA KRKA, RIJEČKI ZALJEV) S CILJEM OČUVANJA STANIŠTA PLEMENITE PERISKE Pinna nobilis, Linneaus, 1758.”
Detaljni program možete preuzeti ovdje: https://easyupload.io/txlw23
____________________
Mjesto održavanja:
Petak, 11. rujna:
Znanstveno-srtučni skup – Gradska vijećnica, Grad Krk, Trg bana Josipa Jelačića 2, Krk
Subota, 12. rujna:
Eko akcija i bilježenje periski – akvatorije oko otoka Krka

24. srpnja će u Splitu biti održan 4. Međunarodni energetski forum (INTERENEF). Ovogodišnja tema je Slika Mediterana, koja će biti analizirana u odnosu na energetsku, geopolitičku, ekonomsku, sigurnosnu i klimatsku situaciju, i to kroz tri panela. Zadatak Foruma je skrenuti pozornost na Mediteran kao prostor i makro-regiju svijeta koja obiluje različitim izvorima energije, na „igru razmjene“ i testiranje novih tehnologija u području energetike, s osvrtom na strateška promišljanja u području energetike, klimatskih promjena i obnovljivih izvora energije uključujući energetske strategije Europske unije i Hrvatske.

U prvom panelu, naslovljenom “Energetska i ekonomska kriza 2020.” će panelisti razgovarati o krizi nastaloj zbog pandemije koronavirusom u kojoj se svijet našao pred najvećim izazovom u modernoj povijesti, a zdravstvena kriza izazvala je ekonomsku i energetsku krizu.

Panel “Mediteran i geopolitika energetske sigurnosti” je usmjeren na promjene dinamike moći između država uzrokovane promjenom matrice energetskih odnosa u svijetu zapaljivih političkih tenzija koji obuhvaća Tursku, Grčku, Cipar, Libiju, Izrael te Europsku uniju, Sjedinjene Američke Države i Rusiju.

Panel “Mediteran, klimatske promjene i energetska tranzicija”, kojeg će moderirati naša članica Dunja Mazzocco Drvar, a u kojem će sudjelovati i Nikola Biliškov, obrađuje utjecaj klimatskih promjena na Mediteran te kakvu strategiju u tom smislu primijenjuju Europska unija i Hrvatska u ovoj regiji u kojoj se očekuje sve toplije vrijeme.

Svojim pismima potpore skup su podržali Ured Predsjenika RH, Ministarstvo gospodarstva i Akademija tehničkih znanosti. Anđelko Milardović, direktor Foruma, je rekao: “Mediteran je nadasve kolijevka civilizacija. Francuski povjesničar civilizacija Fernand Braudel Mediteran ponajprije vidi kao zadani fizički prostor (semiotika prostora). U tom su prostoru akteri oblikovali civilizacije, s naglaskom na zapadnu. U povijesti globalizacije, Mediteran je prostor u kojem se odigrala prva globalizacija. To je prostor trgovine i razmjene. Tako nešto potvrđuje Fernand Braudel u knjizi Igra razmjene. Danas je Mediteran, posebice istočni, relevantna geopolitička i energetska točka. Iz toga razloga zanimljiv je globalnim akterima, državama, međunarodnim naftnim i šire energetskim korporacijama u kontekstu uspostave kontrole nad energetskim resursima. Posljedice ideje kontrole su ratni konflikti, dekonstrukcija država i prisilne migracije.”