Pismo kanadskom Ministru okoliša i klimatskih promjena

Dear Minister Guilbeault,

it might be presumptuous of me to address You so directly, and allow me to apologize in advance for taking Your precious time. However, I found Your letter, addressed to residents of the Laurier-Sante-Marie, and I decided to address you as Minister of Environment and Climate Change.

Let me introduce myself. I am chemist from Zagreb, Croatia, and I came to Montreal in early February, to work at the McGill University as a Marie Sklodowska Curie fellow. However, more important to You is that I am also the Ambassador of the EU Climate Pact.

As a scientist and long-term activist in the fields of environmental protection, human rights and peace, in the beginning of 2020 I authored “A Plea for Systematic Climate Action” (attached to this e-mail), which was signed by more than 550 Croatian scientists, and addressed to Croatian state authorities. As a central part, this Plea articulates 11 clear demands, together with a call for better collaboration of state institutions with academic sector. This launched an informal initiative Scientists for Climate – Croatia, which very successfully promoted a stronger involvement of the scientific community in the adoption and implementation of climate-relevant policies. Additionally, the initiative is very active in communication of climate-related topics to the general public. ž

As an Ambassador of the EU Climate Pact, I will continue with these activities. One of very important pledges in this regard is a vivid exchange of knowledge and experience with similar initiatives in Canada. Obviously, such an exchange with Canadian decision makers is more than desirable. So, it would be a great honor for me if You could take some time and give me the opportunity to talk to You about climate issues and to share experiences of the two so different countries. Indeed, Canada and Croatia are environmentally and socio-politically very different countries, experiencing different consequences of climate change. Yet, we together share the same planet, and only through a joint global action we can successfully combat ongoing global climate change.

In the hope of positive response to this request, I cordially express my sincere regards,

Nikola Biliškov, PhD

/by

Dobre prakse komuniciranja klimatske krize-on line predavanje Climate Outreach-a!

Udruga Tatavaka, udruga La Revolution Albatross i inicijativa Znanstvenici za klimu Hrvatska s ponosom najavljuju on–line predavanje “Dobre prakse komuniciranja klimatske krize“ kao dio ciklusa radionica o učinkovitom komuniciranju klimatskih promjena u medijima pod nazivom “Klimatske Promjene sasvim osobno: Stigle smo i ostajemo!” Program je usmjeren na edukaciju o uzrocima i posljedicama klimatskih promjena; prepoznavanje mogućnosti indiviualnih i kolektivnih klimatskih akcija, na klimatske mitove u javnom prostoru, greenwashing te tehnike učinkovitog komuniciranja klimatske krize. Predavač je George Marshall, osnivač organizacije Climate Outreach (UK) i specijalist za komuniciranje klimatskih promjenama. Predavanje će se održati 01.03.2022., 18:00-20:00 putem aplikacije Zoom. Detalji događaja i obrazac za prijavu dostupni su na poveznici.

/by

112 za klimu

Odgovori ministra Ćorića na 112 pitanja srednjoškolaca povodom COP-a 26

S internetskih stranica udruge Terra Hub prenosimo odgovore Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na 112 pitanja, koja su im uputili srednjoškolci u listopadu 2021., povodom COP-a 26, koji se održao u Glasgowu.

Naime, u listopadu 2021. je u organizaciji Terra Huba održan razgovor mladih s ministrom Tomislavom Ćorićem. Glavna tema razgovora su očekivanja po pitanju klimatskih promjena u razdoblju do 2030. te kako se Hrvatska priprema za COP26 u Glasgowu, koji se održao od 31.10. do 12. 11. 2021. godine. Zatim su zajedno pogledali pretpremijeru dokumentarnog filma “Ja sam Greta” o mladoj švedskoj klimatskoj aktivistici Greti Thunberg.

Prije sastanka su mladi pripremili čak 112 pitanja za ministra Ćorića i njegov tim. Ministarstvo je u pismenom obliku odgovorilo na sva pitanja u siječnju 2022. Pitanja su okvirno tematski grupirana:

  • opća pitanja;
  • utjecaj klimatskih promjena i prilagodba;
  • gospodarstvo – situacija, prioriteti, prilagodba gospodarstva;
  • traženje prilika – pozitivna strana promjena, prednosti klimatski neutralnog društva;
  • hrana i poljoprivreda;
  • što radi Vlada – primjer ostalima;
  • obnovljivi izvori energije i energetika;
  • utjecaj COVID-a i pandemije;
  • financijski instrumenti;
  • gradovi;
  • infrastruktura;
  • otpad;
  • priroda i ekosustavi;
  • ponašanja tvrtki i pojedinaca;
  • zelena infrastruktura;
  • edukacija i UN-ovi ciljevi održivog razvoja.

Sva pitanja i sve odgovore možete pronaći u izvornoj publikaciji, koju su pripremili srednjoškolci.

Raspon pitanja i odgovora na njih odražava složenost problematike klimatskih promjena te našeg nošenja kao društva sa svim uzrocima, posljedicama, izazovima, ali i prilikama zelene i digitalne transformacije. Osnovno je pitanje, koje se provlači kroz svih 112 pitanja: jesmo li društveno i institucionalno spremni?

Niskougljični razvoj kojeg potpuno utemeljeno nazivamo trećom industrijskom revolucijom i koji nema alternative, donosi ogromne promjene koje će se odraziti na tržište rada te koje su izazov za obrazovanje. Nastaju nove tehnologije, novi materijali, neki su od njih high-tech, a drugi su manualni poslovi i ne radi se samo o tehničkim strukama. Znamo da tranzicija ima utjecaj na čitavo društvo, na svakoga od nas. Transformirano društvo treba i sociologe koji će tumačiti promjene koje se događaju i psihologe koji će proučavati kako se nosimo s time. Svi se moramo dodatno educirati. – jedna je od poruka iz odgovora Ministra.

Neki odgovori upućuju i na druge resore, one koji su odgovorni za upravljanje poljoprivredom, prometom i infrastrukturom, prostornim planiranjem i graditeljstvom ili pak obrazovanjem. Bilo bi izvrsno kada bi klimatska kriza kao naš razvojni kontekst i najveći izazov s kojim se suočavamo kao društvo, bila postavljena iznad pojedinačnih resora, na razinu užeg kabineta Vlade te kao takva bila polazna točka svake političke odluke, strateškog razvojnog i provedbenog dokumenta, reforme, plana i proračuna.

Čestitamo srednjoškolcima!

/by

Uloga zdravog tla u borbi protiv klimatskih promjena

Prenosimo vrlo zanimljiv razgovor o ulozi zdravog tla kao ključnog faktora u suočavanju s klimatskim promjenama, koji je početkom siječnja vođen s Dušicom Radojčić u emisiji Eko Rojc pulskog Radija Rojc. Cijeli razgovor možete poslušati na Mixcloudu.

Udruga Zelena Istra jedina je udruga ili organizacija iz Hrvatske koja sudjeluje u projektu Soil 4 Life, koji se od 2018. provodi u tri države članice Europske Unije. Nositeljica projekta poznata je talijanska organizacija Legambiente, koja uz već spomenutu udrugu Zelena Istra i partnere iz Francuske, provodi planirane aktivnosti podizanja svijesti o važnosti održivog gospodarenja tlom. U svjetlu rastućeg problema klimatskih promjena i u vremenu kad najviše spominjemo zagađenje zraka ili ekstremne promjene vremena, najmanje se, barem na visokim zakonodavnim razinama govori o očuvanju tla.

Zdravo tlo je neophodno za proizvodnju hrane i prehranu svjetskog stanovništva, a uloga zdravog tla ključna je u borbi protiv klimatskih promjena. To su temelji na kojima svi partneri u ovom projektu, koji traje do kraja ožujka 2022.g., temelje svoje aktivnosti spram lokalne zajednice, nacionalnih država ali i čelnika Europske Unije, odnosno onih koji donose i provode zakone.

/by