„Ublažavanje klimatskih promjena je cilj koji nadilazi političke ambicije i razlike među političkim strankama i grupacijama“, istaknula je Sandra Benčić u svom uvodnom obraćanju na početku temaske sjednice Saborskog odbora za zaštitu okoliša i prirode, koja je pod naslovom „Klima i klimatske promjene – izazovi i ambicije Republike Hrvatske“ održana 9. ožujka 2021. I sam sastav uzvanika na tu sjednicu pokazao je da iza tih riječi stoji vrlo jasan, odlično informiran sadržaj. Naime, bile su tu zastupljene vrlo raznolike grupacije, koje je inače teško okupiti na jednom mjestu, a da se slažemo barem u osnovnom načelu, a to je da su klimatske promjene tu, da ih sve jasnije osjećamo te da zajedno moramo krenuti u odlučnu akciju po tom pitanju. U zaključnom dijelu našeg Apela smo istaknuli sljedeće: „To je zahtjev koji podrazumijeva zajedničko, sinergijsko djelovanje svih ljudskih djelatnosti. Naposljetku, to je zahtjev koji isključuje bilo kakvu diskriminaciju te poziva na solidarnost među generacijama, među rasama, vjerama, državama, svim mogućim opredjeljenjima, kao i solidarnost spram drugih živih bića.“ Dozvolit ću si mrvicu optimizma pa ću podijeliti svoj osjećaj da je upravo ova rasprava utjelovila tu našu poantu na jedan vrlo konstruktivan način. Nekoliko sudionika sjednice su istaknuli kako je upravo takva rasprava, među različitim zainteresiranim stranama, odlična podloga za oblikovanje kvalitetnog javnog dijaloga o ovoj prevažnoj temi.
Klimatski ciljevi zadani znanstvenim činjenicama. Izvor IPCC i Our World in Data.
Stanje klimatskih promjena u Mediteranskom bazenu. Izvor UfM i MedCC
Pozicija Znanstvenika za klimu – Hrvatska se, naravno, temelji na znanstvenim činjenicama. Klimatske promjene su znanstvena činjenica, ali one su se, zbog desetljetnog zanemarivanja, prelile daleko izvan domene same znanosti i zahvatile sve aspekte ljudske djelatnosti. Činjenica je da emisije CO2 i drugih stakleničkih plinova i dalje rastu. S time je povezana i činjenica da raste i globalna prosječna temperatura. To ukazuje na sustavni manjak ambicije u provedbi znanstveno utemeljenih ciljeva, iako nam znanost daje vrlo jasne i nedvosmislene smjernice za kreiranje politika. Znanstveni podaci pokazuju i da svako odgađanje implementacije mjera za ublažavanje klimatskih promjena potrebne mjere čini sve radikalnijima. Zato, ako se oslanjamo na znanost, a smatramo da je po ovom pitanju znanost najbolje oruđe u rukama čovječanstva, onda moramo hitno krenuti u vrlo ambicioznu klimatsku akciju. Hrvatska je možda mala zemlja, čije su emisije u apsolutnim brojkama možda male, ali činjenica je da naše emisije per capita iznose 4,48 t CO2 godišnje (podatak za 2017. g.),[1] što je blizu globalnog prosjeka (4,73 t CO2 godišnje per capita za 2017. g)[2]. Žalosna je realnost i da se u Hrvatskoj i dalje planiraju ili kreću s implementacijom projekti vezani uz iskorištavanje fosilnih goriva, što je u očitom raskoraku sa znanstveno utemeljenim mjerama. Kao primjere navodimo produljenje rada TE Plomin 1,[3] otvaranje LNG terminala na u Omišlju,[4] istraživanje potencijalnih ležišta ugljikovodika u Jadranu i na Dinaridima[5] te, najrecentnije, izgradnja postrojenja za koking u okviru obnove rafinerije u Urinju.[6] Kao znanstvenici, mi u ovim projektima ne vidimo dekarbonizacijski sadržaj. Nikola Biliškov, koji je uime Znanstvenika za klimu sudjelovao na sjednici, istaknuo je ta stajališta, ali i ukazao na nelogičnosti u institucionalnom postupanju. Osim toga, u svojem se izlaganju oslonio na izvještaj o stanju klimatskih promjena i okoliša u Mediteranskom bazenu,[7] kojeg je 2020. izdala organizacija Union for Mediterranean. Osim onoga što je izrečeno na samoj sjednici, ovdje treba istaknuti da je u kontekstu suočavanja s klimatskim promjenama, ali i krizom bioraznolikosti, bitna zabrana korištenja jednokratne plastike. Nikola je istaknuo i naše središnje načelo, a to je da je moralna obaveza znanstvenika upozoravati čovječanstvo na sve prijetnje katastrofama, ali ih i tretirati onakvima kakve jesu. Iz tog načela, uostalom, proizlazi i naš Apel za sustavnu klimatsku akciju.
Jasno je da raspravu održanu na sjednici treba smatrati samo početkom jednog dugog, interdisciplinarnog i intersektorskog dijaloga. Nadamo se da će to doista tako i biti. Tokom rasprave su se čuli mnogi optimistični i poticajni tonovi, ali i vrlo utemeljene kritičke opservacije. U tom kontekstu za kraj treba istaknuti riječi Julija Domca: „Ja volim svoja izlaganja započinjati sa šalom, ali ova tema je preozbiljna pa danas neće biti šale. Mi danas ovdje raspravljamo o ovoj temi upravo onako kako bi trebalo raspravljati. Klimatska ambicija ne smije biti tek domaća zadaća koju smo dobili od EU, nego ona mora biti vizija i razvojna prilika, možda i zadnja, za RH“.
Snimku cijele sjednice Odbora možete pogledati ovdje:
[1] Our World in Data: Croatia CO2 Country Profile, https://ourworldindata.org/co2/country/croatia?country=~HRV
[2] Our World in Data, https://ourworldindata.org/grapher/co-emissions-per-capita?tab=chart&stackMode=absolute&country=AUS~CAN~USA~OWID_WRL®ion=World
[3] Glas Istre, 14. 2. 2019. https://www.glasistre.hr/pula/plomin-1-definitivno-ide-ponovo-u-pogontomic-greenpeace-ako-hep-dobije-dozvolu-tuzit-cemo-ministarstvo-zastite-okolisa-581297
[4] HRT vijesti, 29. 1. 2021. https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/otvoren-lng-terminal-na-krku-360556
[5] Vlada RH, Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, https://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=&ved=2ahUKEwiS4Miw1KXvAhXFwKQKHV87AJQQFjAAegQIARAD&url=https%3A%2F%2Fvlada.gov.hr%2FUserDocsImages%2F2016%2FSjednice%2F2021%2FVelja%25C4%258Da%2F45%2520sjednica%2520VRH%2F45%2520-%25203.docx&usg=AOvVaw3wcEDKcoOxLBq0qtTWsS5p
[6] Novi list, 8. 3. 2021. https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/projekt-od-4-milijarde-kuna-coric-urinj-ce-biti-na-razini-naj/
[7] Mediterranean Experts on Climate and Environmental Change, „Scientific Assessment of Climate and Environmental Changes in the Mediterranean Basin“, svibanj 2020. https://www.medecc.org/
