Objave

Povijesni dogovor o bioraznolikosti

U dubokoj sjeni Svjetskog prvenstva u nogometu, u Montrealu (Kanada) se od 7. do 19. prosinca održavala UN-ova konferencija stranaka o bioraznolikosti COP15. Kao zaključak te konferencije, nakon dvotjednih pregovora, u ranim jutarnjim satima 19. prosinca donesen je povijesni globalni dogovor o obnovi i očuvanju bioraznolikosti.

Naime, delegacije oko 190 zemalja su podržale sveobuhvatni sporazum Ujedinjenih naroda, koji će ostati zapamćen kao Kunming-Montrealski okvirni sporazum o bioraznolikosti. Sporazumom se predviđa zaštita 30 % kopna i oceana planeta do 2030. te poduzimanje niza drugih mjera protiv gubitka bioraznolikosti. Konkretno, Sporazum definira 23 okolišna cilja, a najprominentnija je tzv. 30×30, koja je usmjerena na zaštitu 30 % kopna i 30 % mora. Trenutno je zaštićeno oko 17 % kopnenih i 8 % oceanskih površina, što podrazumijeva restrikcije na aktivnosti kao što su ribarenje, poljoprivreda i rudarenje. Ostale odredbe koje treba istaknuti su:

  • Održavanje, poboljšanje i obnova ekosustava, uključujući zaustavljanje izumiranja vrsta i održavanje genetske raznolikosti;
  • “Održivo korištenje” bioraznolikosti – radi se o osiguravanju da vrste i staništa mogu i dalje pružati usluge koje pružaju čovječanstvu, kao što su hrana i čista voda;
  • Osiguravanje pravedne i ravnopravne podjele dobrobiti resursa iz prirode, poput ljekovitih tvari biljnog porijekla, te zaštite prava autohtonih naroda;
  • Plaćanje i ulaganje resursa u biološku raznolikost te siguravanje da financijska sredstva i napori za očuvanje dođu tamo gdje su potrebni.

Zemlje su se također složile da će s preostalih 70 % površine planeta upravljati kako bi izbjegle gubitak područja koja su od velike važnosti za biološku raznolikost i kako bi osigurale da velika poduzeća pravovremeno otkriju rizike vlastitih aktivnosti u odnosu na biološku raznolikost.

Mediji, koji su izvijestili o sporazumu, nazivaju ga Pariškim sporazumom o bioraznolikosti, a Glavni tajnik UN-a Antonio Gueterres ga je pozdravio riječima: “Konačno smo započeli sklapati mirovni sporazum s prirodom.”

Iako ponešto ispod radara opće javnosti, rastuća kriza bioraznolikosti je već do 2016. dovela do gubitka oko 69 % populacije biljaka i životinja na Zemlji u odnosu na 1970. godinu. Ako se ne kontrolira, ta kriza, isprepletena uzročno-posljedičnim vezama s klimatskom krizom, ugrožava zalihe hrane i vode na planetu, kao i postojanje nebrojenih vrsta širom svijeta.

Bez obzira na nesavršenosti sporazuma, pozdravljamo njegovo donošenje. Naravno, sad je pitanje hoće li se postavljeni visoki ciljevi doista i ostvariti, a u tom će segmentu važnu ulogu odigrati civilno društvo u interakciji s donositeljima odluka.

/by

Globalni dan prekoračenja planetarnih resursa

U ovoj godini nam je preostalo još 155 dana, a već sada smo globalno prekoračili resurse koji su nam na planetarnom raspolaganju, a koje naš planet Zemlja može obnoviti. Konkretno, 29. srpnja je obilježen globalni dan prekoračenja Zemlje ili Earth Overshoot Day. Drugim riječima, globalni nam je prosjek potrošnja 1,7 planeta. Time nastavljamo višedesetljetni trend pomicanja tog dana prema sve nižim datumima. Mala iznimka se dogodila 2020. godine, što se pripisuje utjecaju pandemije COVID-19. Nažalost, pokazalo se da je taj pozitivni pomak samo trenutačni poremećaj te da i dalje ne odstupamo od ponašanja prema obrascu business as usual. Unatoč svim spoznajama o klimatskim promjenama i njihovim uzrocima te krizi bioraznolikosti, unatoč svim nastojanjima globalnog klimatskog pokreta, i to u svim sektorima, od građanskih inicijativa, preko nevladinih organizacija pa sve do međuvladinog panela za klimatske promjene, brojke neumoljivo ukukazuju na razočaravajuću činjenicu da i dalje ne odstupamo od srljanja u propast. Globalna zdravstvena kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 je donijela na vidjelo mnoge probleme, ali su se u suočavanju s njom stvorila i brojna rješenja, koja su ulijevala nadu u skretanje na novi, održiviji kolosijek. Nažalost, sve se to pokazalo kao lažna nada i to je bjelodano iz ovogodišnjeg datuma prekoračenja globalnih resursa. 

 

Zanimljivo je pogledati kako s prekoračenjem globalnih resursa stoje pojedinačne zemlje. Dan prekoračenja planetarnih resursa prvi je dosegao Katar, i to 9. veljače. Slijede mnoge zemlje koje su veliki proizvođači fosilnih goriva, među kojima možemo izdvojiti Sjedinjene američke države i Kanadu (14. ožujka). S druge strane, zemlje tzv. globalnog juga bilježe dan prekoračenja u prosincu ili za njih taj datum čak nije ni primijenjiv. Što se Hrvatske tiče, dan prekoračenja resursa Zemlje, s našim ekološkim otiskom od 3,92, nastupio je 6. lipnja. Zanimljivo je da to našu zemlju čini za 1 dan lošijom od Kine, koju obično smatramo vrlo neodrživom zemljom – njen dan prekoračenja resursa je bio 7. lipnja. Ti podaci nas navode da podsjetimo na jedan od naglasaka našeg Apela: “To je zahtjev koji isključuje lažne alibije tzv. malih zemalja.” Ni jedna zemlja nije isključena iz globalnih nastojanja, potrebnih za uspješan izlazak iz klimatske krize. Nažalost, mnogi potezi koje poduzimamo i dalje su vrlo udaljeni od poželjne klimatske akcije. Jedan od primjera je i upravo danas otvoren natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za nabavku kondenzacijskih bojlera i kotlova – to ocijenjujemo kao potpuno krivi smjer, protivan zahtjevima Zelenog plana, a i trendovima prekida korištenja takvih plinskih uređaja u rastućem broju zemalja.

Globalni dan prekoračenja Zemlje je uspostavila Global Footprint Network, istraživačka organizacija, koja se bavi razvojem mjerila održivosti. Određuje se dijeljenjem globalnog biokapaciteta (količine prirodnih resursa koje Zemlja stvara određene godine) sa svjetskim ili nacionalnim ekološkim otiskom (antropogenom potrošnjom prirodnih resursa u godini) te množenjem tog kvocijenta s 365 (ili 366 u prijestupnim godinama).

/by

Krizni izazovi 2021.

Mnogi danas stalno ponavljaju kako 2020. godina konačno prolazi, nadajući se da sve nedaće odlaze zajedno s njom. Naravno, činjenica da će Zemlja u ponoć zatvoriti puni krug (zapravo elipsu) oko matične nam zvijezde Sunca u odnosu na 1. siječanj 2020. ne znači da će sva zla iz tog proteklog ciklusa nestati sama po sebi.

Nažalost, ne ide to tako.

U ponoć možemo ritualno zamijeniti kalendare, naravno da ćemo svi jedni drugima poželjeti sretnu novu godinu, bolju od protekle, naravno da se svi nadamo da će 2021. biti dosadnija i manje izazovna od 2020. I doista, 2020. godina je obilovala katastrofama i krizama, kakve smo mogli zamišljati samo u crnom humoru ili u scenarijima jako loših filmova katastrofe. Sigurno je da ćemo svi pamtiti tu nesretnu 2020., vjerojatno ćemo pričama o njoj i dosađivati našim unucima.

Ipak, ne smijemo zaboraviti ni dobre stvari koje su nastale kao odgovor na sve te krize. Neke od tih stvari su tek načete i najiskrenije se nadam da ćemo ih dalje razvijati, kako bismo se efikasnije suočavali sa znatno većim krizama u koje smo duboko uronjeni. Izazovi pandemije su ponovo ujedinili mnoge znanstvenike, sada fokusirane na njeno efikasno suzbijanje. Danas su nam na raspolaganju takva znanja, vještine i oprema da smo uspjeli u svega nekoliko mjeseci riješiti važne detalje strukture virusa SARS-CoV-2 te na temelju toga razviti i nekoliko cjepiva. S druge strane, očekujući to moćno oružje, pribjegli smo klasičnim epidemiološkim mjerama, koje se nisu mijenjale već nekoliko stoljeća. No, za efikasnost svih tih mjera je ključna solidarnost i duboka svijest da svi zajedno činimo zajednicu, da nismo atomizirani pojedinci, nego međusobno ovisni dijelovi društva. U tom smislu, pandemiju trebamo smatrati globalnom i sveprožimajućom porukom, koja nas poziva na obnovu tih, pomalo zatomljenih vrijednosti.

Iako je znanost na prvoj liniji borbe protiv pandemije, društvo u cjelini mora biti spremno prihvatiti znanstvene spoznaje i dostignuća te shvaćati opću dobrobit, koja je sadržana u znanosti. Naprosto, pandemija je bolest cijelog društva i samo kao jedinstveno društvo je možemo suzbiti.

Težak je to zadatak i to je jedan od većih izazova u godinama u kojima trenutno živimo.

Sretna nam nova 2021. godina!

/by

WWF objavio izvještaj o stanju živućeg planeta

Danas je Svjetski fond za prirodu (WWF) objavio svoj 13. Izvještaj o stanju živućeg planeta. Njegov glavni zaključak je alarmantni, osobito s obzirom na trend rapidnog smanjenja bioraznolikosti: u razdoblju od 1970. do 2016. godine se brojnost populacija životinjskih vrsta u prosjeku smanjila za 68 %. To se odnosi na skoro 21000 populacija više od 4000 vrsta kralješnjaka, koje su obuhvaćene studijom. Još je alarmantnija situacija s bioraznolikošću u slatkovodnim ekosustavima, gdje je zabilježen pad od čak 84 %.

Taj katastrofalni pad je uzrokovan raznolikim aspektima uništenja okoliša, kao što su deforestacija, klimatske promjene, neodržive poljoprivredne prakse, protuzakonita trgovina vrstama itd. Izvještaj naglašava da taj trend smanjenja bioraznolikosti izrazito doprinosi pojavi novih zaraznih bolesti i epidemija, s pandamijskim potencijalom. Aktualni primjer je COVID-19. Osim toga, zabilježeni pad bioraznolikosti izravno utječe na prehranu, sigurnost hrane i egzistenciju milijardi ljudi.

“Ne možemo ignorirati evidentne činjenice. Ovako ozbiljan pad populacija divljih vrsta je indikator poziva prirode i planeta na uzbunu zbog našeg pogrešnog sustava u kojem djelujemo”, komentirao je Marco Lambertini, glavni direktor WWF-a, dodajući: “usred globalne pandemije, sad je još važnije nego ikad da krenemo u koordiniranu globalnu akciju bez presedana, kako bismo do kraja ovog desetljeća zaustavili i obrnuli trend globalnog gubitka bioraznolikosti i divljih populacija te kako bismo zaštitili naše zdravlje i životne resurse u budućnosti. Naš vlastiti opstanak sve više ovisi o toj akciji.”

U skladu s time, Izvještaj poziva na hitne mjere kako bi se do 2030. obrnuo negativni trend. Konkretne mjere obuhvaćaju zaustavljanje uništenja prirodnih staništa te sveobuhvatnu reformu našeg sustava proizvodnje i trgovine hrane, prema efikasnijim i ekološki održivijim modelima sa znatno smanjenom proizvodnjom otpada, kao i poticanje ekološki prihvatljivijih prehrambenih navika. Ne provedemo li takve hitne i odlučne mjere, globalna biološka raznolikost će se nastaviti smanjivati, brojnost populacija će i dalje opadati, a divlje će životinje ostajati bez staništa, što je prijetnja opstanku, i to ne samo prirodnih ekosustava, nego posljedično i nas samih.

Izvještaj je objavljen uoči 75. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, na kojoj se očekuje da će čelnici razmotriti napredak postignut u postizanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja, Pariškog sporazuma i Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD). Glavni očekivani cilj tog zasjedanja je donošenje post-2020. okvirnog akcijskog plana za globalnu bioraznolikost, što bi bio temelj hitno potrebnog dogovora pod radnim nazivom New Deal for Nature and People.

Naravno, s velikim zanimanjem pratimo sva ta zbivanja.

/by

S Nevenom Trgovčić u emisiji Prostor radija Rojc

Nikola Medić i Nikola Biliškov su 17. kolovoza 2020., u emisiji Prostor pulskog radija Rojc, razgovarali s Nevenom Trgovčić o klimatskoj krizi i aktivnostima Znanstvenika za klimu.

/by