Danas je Svjetski fond za prirodu (WWF) objavio svoj 13. Izvještaj o stanju živućeg planeta. Njegov glavni zaključak je alarmantni, osobito s obzirom na trend rapidnog smanjenja bioraznolikosti: u razdoblju od 1970. do 2016. godine se brojnost populacija životinjskih vrsta u prosjeku smanjila za 68 %. To se odnosi na skoro 21000 populacija više od 4000 vrsta kralješnjaka, koje su obuhvaćene studijom. Još je alarmantnija situacija s bioraznolikošću u slatkovodnim ekosustavima, gdje je zabilježen pad od čak 84 %.
Taj katastrofalni pad je uzrokovan raznolikim aspektima uništenja okoliša, kao što su deforestacija, klimatske promjene, neodržive poljoprivredne prakse, protuzakonita trgovina vrstama itd. Izvještaj naglašava da taj trend smanjenja bioraznolikosti izrazito doprinosi pojavi novih zaraznih bolesti i epidemija, s pandamijskim potencijalom. Aktualni primjer je COVID-19. Osim toga, zabilježeni pad bioraznolikosti izravno utječe na prehranu, sigurnost hrane i egzistenciju milijardi ljudi.
“Ne možemo ignorirati evidentne činjenice. Ovako ozbiljan pad populacija divljih vrsta je indikator poziva prirode i planeta na uzbunu zbog našeg pogrešnog sustava u kojem djelujemo”, komentirao je Marco Lambertini, glavni direktor WWF-a, dodajući: “usred globalne pandemije, sad je još važnije nego ikad da krenemo u koordiniranu globalnu akciju bez presedana, kako bismo do kraja ovog desetljeća zaustavili i obrnuli trend globalnog gubitka bioraznolikosti i divljih populacija te kako bismo zaštitili naše zdravlje i životne resurse u budućnosti. Naš vlastiti opstanak sve više ovisi o toj akciji.”
U skladu s time, Izvještaj poziva na hitne mjere kako bi se do 2030. obrnuo negativni trend. Konkretne mjere obuhvaćaju zaustavljanje uništenja prirodnih staništa te sveobuhvatnu reformu našeg sustava proizvodnje i trgovine hrane, prema efikasnijim i ekološki održivijim modelima sa znatno smanjenom proizvodnjom otpada, kao i poticanje ekološki prihvatljivijih prehrambenih navika. Ne provedemo li takve hitne i odlučne mjere, globalna biološka raznolikost će se nastaviti smanjivati, brojnost populacija će i dalje opadati, a divlje će životinje ostajati bez staništa, što je prijetnja opstanku, i to ne samo prirodnih ekosustava, nego posljedično i nas samih.
Izvještaj je objavljen uoči 75. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, na kojoj se očekuje da će čelnici razmotriti napredak postignut u postizanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja, Pariškog sporazuma i Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD). Glavni očekivani cilj tog zasjedanja je donošenje post-2020. okvirnog akcijskog plana za globalnu bioraznolikost, što bi bio temelj hitno potrebnog dogovora pod radnim nazivom New Deal for Nature and People.
Naravno, s velikim zanimanjem pratimo sva ta zbivanja.
