Objave

Europski dan za žrtve globalne klimatske krize

Europski parlament, Vijeće Europe i Europska komisija su 2023. donijele zajedničku odluku o obilježavanju Dana za žrtve globalne klimatske krize, koji se od tada obilježava 15. srpnja. Naime, 15. srpnja 2021. katastrofalne poplave, koje su pogodile Belgiju i Njemačku, dosegle su svoj vrhunac, kad su klimatske promjene i u srcu Europe pokazale svu svoju razornu snagu.

Na stranicama Europske komisije nalazimo da su, zbog klimatskih promjena, milijuni ljudi diljem svijeta ostali bez svojih domova, sredstava za život pa i same živote. Osim toga, u porastu je s time povezana nesigurnost hrane i vode. Ističe se da su ljudi diljem svijeta izloženi sve većem riziku od ekstremnih vremenskih događaja opasnih po život. Najčešći uzroci katastrofa su poplave i oluje, dok su ekstremne temperature prevladavajući uzrok smrtnih slučajeva povezanih s klimatskim katastrofama. Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je diljem svijeta više od 2 milijarde ljudi pogođeno poplavama od 1998. godine, a procjenjuje se da se 1,81 milijarda ljudi, ili 23% svjetske populacije, suočava sa značajnim rizikom od poplava. Svjetski ekonomski forum dodaje da bi klimatskim promjenama pojačane prirodne katastrofe do 2050. mogle uzrokovati 12,5 bilijuna (1,25·1013) dolara ekonomskih gubitaka i više od dvije milijarde izgubljenih godina zdravog života. 

Prema podacima Copernicusa, u EU je samo 2024. najmanje 413 000 ljudi bilo pogođeno olujama i poplavama, koje su uzrokovale gubitak najmanje 335 ljudskih života, a prema Europskoj okolišnoj agenciji (EEA), samo su toplinski valovi uzrokovali desetke tisuća preuranjenih smrti u Europi od 2000. godine. S klimatskim promjenama povezane katastrofe su u EU uzrokovale imovinske gubitke u iznosu 738 milijardi Eura u razdoblju od 1980. do 2023. Poražavajuće je da je 22% (162 milijarde EUR) tih gubitaka nastalo između 2021. i 2023., a negativni trendovi ne posustaju. 

To su statistički podaci, koji se navode u službenim publikacijama.

Ti statistički podaci su alarmantni, ali su i suhoparne, hladne brojke. Zato je važno osvjestiti da su sve te ogromne brojke sazdane od ljudskih gubitaka, mjerenih u gubitku materijalne imovine, ali i ljudskih života, kao i života drugih vrsta s kojima dijelimo zajednički okoliš. Te brojke sadrže i patnju, beskrajnu tugu, raskid iskonskih veza.

Naravno, razumijevanje klimatskih promjena moguće je samo u okvirima znanosti. No, klimatske promjene izravno djeluju na svakoga od nas, tako da ih svatko od nas doživljava na individualnoj razini, kroz gustu mrežu isprepletenih emocija. Zato je, osim objektivne spoznaje, izuzetno važna i subjektivna dimenzija klimatske krize. Zbog toga razmjeri i posljedice katastrofe u općoj populaciji postaju bjelodani kroz prepričavanje i razmjenu individualnih priča.

Poplave u Belgiji i Njemačkoj su dobar povod za proglašenje Dana za žrtve globalne klimatske krize, upravo zbog činjenice da se radi o katastrofi koja je pogodila samo srce EU. No, iz naše lokalne perspektive taj događaj je udaljen i u našoj lokalnoj kolektivnoj memoriji on neće ostati zabilježen kao posebna katastrofa. Slično je i s klimatskim katastrofama, koje učestalo pogađaju Pakistan i Indiju ili Afriku, otoke u Tihom oceanu, kao i druge udaljene dijelove svijeta. Vidljivost događaja će biti još manja ako se dogodi izvan okvira našeg zapadnjačkog kulturnog kruga. To postaje jasno usporedimo li, primjerice, medijsko praćenje poplava u Texasu s većim i razornijim poplavama u Pakistanu.

No, i kod nas su se zaredali vrlo ozbiljni ekstremni meteorološki događaji povezani s klimatskim promjenama. Spomenimo npr. obilne pljuskove, koji su pogodili središnju Hrvatsku 2020. Sjetimo se svih onih razornih oluja, od kojih je najpoznatija ona koja je protutnjala Zagrebom i Slavonijom 19. srpnja 2023. (na koju smo se i mi osvrnuli), a tu možemo dodati i onu koja se prije nekoliko dana dogodila u Splitu, možemo dodati i sve one manje, ali ipak razorne i, što je klimatološki važno, sve češće i jače oluje koje se događaju uglavnom na obali, ali sada i u unutrašnjosti. Osim toga, sve su češći, dugotrajniji i intenzivniji toplinski valovi, koji su izuzetno opasni, čak i smrtonosni. U svom izvještaju “Prilagodba klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj“, Državni ured za reviziju navodi da šteta od klimatskih promjena u RH iznosi oko 295 milijuna Eura godišnje, uzimajući u obzir samo posljedice ekstremnih vremenskih prilika.

Velika je to materijalna šteta, ali ona nije ništa u usporedbi s ljudskim žrtvama, gubitkom bioraznolikosti i općom degradacijom okoliša.

A žrtve klimatske krize, izravne i neizravne, doista su mnogobrojne i njihova se brojnost mjeri u desecima milijuna, čak i u milijardama.

Izravne žrtve su svi oni ljudi koji su umrli od toplinskog udara i drugih posljedica sve češćih, dugotrajnijih i intenzivnijih toplinskih valova. Samo nedavni toplinski val, koji je početkom srpnja zahvatio i velik dio Europe, uključujući i Hrvatsku, uzrokovao je najmanje 1500 dodatnih smrti, prema analizi Instituta Grantham londonskog Imperijalnog koledža, koja je obuhvatila 12 gradova u razdoblju od 23. lipnja do 2. srpnja. U zaključcima studije stoji da su klimatske promjene uzrokovale 317 procijenjenih smrtnih slučajeva od prekomjerne vrućine u Milanu, 286 u Barceloni, 235 u Parizu, 171 u Londonu, 164 u Rimu, 108 u Madridu, 96 u Ateni, 47 u Budimpešti, 31 u Zagrebu, 21 u Frankfurtu, 21 u Lisabonu i 6 u Sassariju. Sve skupa, oko 1500 od procijenjenih ukupno 2300 smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom, ili 65%, posljedica je klimatskih promjena koje povećavaju toplinu za 1-4°C, što znači da se broj smrtnih slučajeva utrostručio zbog izgaranja fosilnih goriva. 88% smrtnih slučajeva odnosi se na osobe starije od 65 godina, što još jednom potvrđuje kako su osobe s kroničnim zdravstvenim problemima najizloženije riziku od prerane smrti tijekom toplinskih valova. Za usporedbu, broj smrtnih slučajeva zbog ovog toplinskog vala nadmašuje žrtve drugih nedavnih katastrofa u EU, kao što su poplave u Valenciji 2024. (224 smrtna slučaja) i poplave u Belgiji i Njemačkoj 2021. (243 smrtna slučaja). 

Ne smijemo zaboraviti da su toplinski valovi u uskoj vezi sa sušama i ekstremnim oborinama, što dovodi do dodatnih žrtava. Svi ti ekstremi su izravna posljedica rapidnog porasta prosječne globalne temperature, što se vjerojatno najspektakularnije odražava u olujama, koje su također sve češće i sve su intenzivnije, uz evidentnu promjenu obrazaca. I u Hrvatskoj svjedočimo sve češćim, sve teže predvidljivim i sve razornijim olujama. Samo “zagrebačka” oluja 2023. je odnijela 2 života, dok su u “splitskoj” oluji teško ozlijeđene dvije osobe. a samo su srećom izbjegnute i veće žrtve. Mjereći posljadice oluja, moramo uzeti u obzir i one koje se događaju i u udaljenim krajevima. U tom smislu, mi smo posebno izloženi prašini koja nam dolazi iz Sahare, a njena se količina znatno povećava tijekom pješčanih oluja. Osim što nam tih dana sitna pješčana prašina prlja aute, ona disanjem i drugim putevima ulazi u naša tijela. 

U vezi s olujama, još jednom bih spomenuo i Filipinku Joannu Sustento, koja je doslovno ostala bez cijele obitelji tijekom razornog tajfuna Haiyan. Njena sudbina vrlo izravno govori o posljedicama klimatskih promjena na intimnoj razini. I sam je često spominjem, ali ovdje ću istaknuti samo još jednom njenu izjavu za knjigu “Petroleum papers” Geoffa Dembickog:

Da su djelovali na način koji je povoljan za planet, za ljude, da su svoje financijske i tehnološke kapacitete preusmjerili u čišće izvore energije, ne bismo proživljavali klimatsku krizu. Zbog njihovog negiranja klimatskih promjena, zbog tog sjemena laži koje su posijali u naše društvo, mi smo ti koji patimo.

Priča Joanne Sustento nije usamljena. Mnogobrojne su takve tragedije, osobito u zemljama globalnog juga, onima koje najmanje doprinose emisijama stakleničkih plinova.

Već smo dosta pisali o povlačenju ledenjaka, što je jedna od najevidentnijih posljedica klimatskih promjena. Iako prosječni građanin RH nije izravno svjestan postojanja i važnosti ledenjaka, oni su na globalnoj razini najveći spremnik pitke vode. Ledenjaci napajaju velike rijeke, koje su važne žile kucavice civilizacije kakvu znamo. Posljedice povlačenja ledenjaka su zato vrlo kompleksne i teško ih je sve obuhvatiti u jednom članku, koji ne bi smio biti predugačak pa ćemo se zato samo prisjetiti dva recentna i bliska nam slučaja. Masivna lavina uzrokovana kolapsom ledenjaka na Marmoladi u talijanskim Dolomitima u ljetu 2022. odnijela je 7 žrtava. Nadalje, ove godine je cijelo selo Blatten u Švicarskoj doslovno zbrisano u velikom odronu, također uzrokovanom kolapsom ledenjaka. Zbog povlačenja i kolapsa ledenjaka u Andama cijele su zajednice prisiljene napuštati svoje vjekovne teritorije. I sam sam imao priliku iz prve ruke slušati s time povezane priče prepune tuge. Doslovno, cijele zajednice ostaju bez vjekovnih izvora pitke vode i nemaju drugog izbora nego otići. Ljudi napuštaju svoja generacijama stara ognjišta, a time i svoju tradiciju, priče, krajolike u kojima su vijekovima živjeli, a ledenjaci se diljem svijeta ubrzano povlače.

Svi gore nabrojani razlozi, kojima se treba dodati i geopolitičke napetosti uzrokovane žeđi za naftom i plinom,  a u novije vrijeme i drugim mineralima ključnima za proizvodnju rijstkih metala, uzrokuju masovne migracije, pomake stanovništva bez presedana. Gramzivost i pohlepa u temeljima su prevladavajućeg socio-ekonomskog sustava u kojemu živimo i koji nas je zarobio u začaranom krugu. Taj sustav se zove kapitalizam i oslanja se na temeljno kriv narativ o neograničenosti resursa, a pritom se zaboravlja da je planet ograničen. Naš planet je dovoljan za dobar život sviju nas, ali nije dovoljan za zadovoljavanje gramzivosti i nezasitne pohlepe. Ekonomske nejednakosti su veće nego ikad prije u povijesti. Definitivno, nešto suštinski nije u redu sa svijetom u kojem 10% najbogatijih ljudi posjeduje više od polovice svjetskog bogatstva, dok polovica stanovništva skapava u siromaštvu i neimaštini.

Te nejednakosti nikad nije dovoljno isticati. One su u temelju svih velikih kriza s kojima je suočen današnji svijet. Zato svi trenutni veliki ratovi, genocid u Gazi, migracije, klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti imaju zajedničke korijene i uzroke. Na djelu je dubinska višerazinska nekrofilija, koja se očituje kroz ovisnost globalnog sustava o fosilnim gorivima (o ostacima davno uginulih bića), ali i sijanje smrti kroz ratove i druge oblike nasilja, uključujući i ksenofobno nasilje prema migrantima, otimačinu vjekovnih teritorija zbog daljnjeg kopanja i crpljenja ruda i fosilnih goriva. Drill, baby, drill – do smrti svih nas.

Kanadski akademik David Suzuki je nedavno izjavio da smo izgubili bitku s klimatskim promjenama. Poražavajuće je to i depresivno. No, što smo mogli očekivati u svijetu kojim upravljaju notorni likovi poput Donalda Trumpa s njegovom MAGA kapicom, Elona Muska koji mlati motornom pilom u zahtjevu za rezovima i deregulacijom svega mogućeg, Jeffa Bezosa koji bezočno emitira dodatne bespotrebne količine fosilnih goriva zbog svog nebuloznog “vjenčanja iz snova” u Veneciji?

Nažalost, u takvom svijetu žrtvovano je čitavo čovječanstvo, osobito mlade i nadolazeće generacije.

I one će nam suditi zbog nedjelovanja.

/by

Zeleni plan i nezelena taksonomija

Kako bi EU dosegla klimatske i energetske ciljeve za 2030. te ciljeve Europskog zelenog plana, ključno je usmjeriti investicije prema održivim projektima i aktivnostima. Trenutačna pandemija COVID-19 je pojačala potrebu za preusmjeravanjem novca u održive projekte kako bi naša gospodarstva, poduzeća i društva, a posebno zdravstveni sustavi, postali otporniji na klimatske i ekološke šokove.

Kako bi se to postiglo, potrebno je razviti zajednički jezik i jasno definirati što se smatra “održivim”. Zato je za provedbu Akcijskog plana financiranja održivog rasta potrebno donijeti zajednički klasifikacijski sustav održivih ekonomskih aktivnosti, odnosno “EU taksonomiju”.

Tim se riječima na službenim stranicama EU objašnjava čemu služi taksonomija EU za održive aktivnosti. U praksi to znači da je taksonomija klasifikacijski sustav kojim se usmjeravaju milijarde Eura u projekte čiste energetike, a sve kako bi se do 2050. postigao cilj nultih neto emisija. Na sjednici EU parlamenta, održanoj u prvom tjednu ovog mjeseca, je 5. srpnja na dnevni red došlo glasanje o davanju oznake održivosti projektima vezanima uz plin i nuklearnu energiju u taksonomiji. Prije toga su nadležni odbori EU parlamenta za okoliš i za ekonomiju odlučili glasati protiv tog prijedloga, koji je, nakon curenja prdijedloga taksonomije krajem 2021., uznemirio široku javnost. I mnogi članovi Europskog parlamenta su glasno prosvjedovali protiv tog prijedloga, u čemu se posebno istaknuo Michael Bloss, član Alijanse 90/Zeleni. U privatnoj korespondenciji, on upozorava:

U isto vrijeme doživljavamo napad lobija na EU parlament. Koncentrirana lobistička moć automobilskog sektora, industrije i nekih sindikata žele otpiliti brojne prijedloge u takozvanom klimatskom paketu “Fit For 55“. Kraj motora s unutarnjim izgaranjem 2035. godine? pasti će! Besplatni certifikati o zagađenju CO2? Trebalo bi nastaviti! Jake ambicije u smanjenju emisija u trgovanju emisijama? Dolje s tim! U maloj analizi, moj tim i ja smo saželi.

Dramatičnoj raspravi o taksonomiji ništa dobroga nije donjela agresija Rusije na Ukrajinu. Ambasadori Europskog klimatskog pakta su, referirajući se na Ukrajinsku klimatologinju i članicu IPCC-a Svitlanu Krakovsku, 16. svibnja poslali peticiju donositeljima odluka na razini EU. Ovdje donosimo tekst peticije u cjelini:

Petition to end the EU’s energy dependence on Russia for fossil fuels and accelerate its energy transformation towards greenhouse gas neutrality

to:

EU Commission president  and vice presidents
EU Parliament and President of the EU Parliament
President of the EU Council
Prime ministers of the EU member states
European External Action Service
Media

 

The attention of the whole world is focused with fear and consternation on the humanitarian uncivilized and unkind tragedy resulting from the extremely violent Russian aggression on Ukraine and its people.

The European Union is founded on Human dignity, Freedom, Democracy, Equality, Rule of law, Human rights values. All these values have been trampled by the Russian invasion in the young Ukrainian democratic country willing to establish a different set of them, based on the vision of the world belonging only to those who seize power by force and uncontainable violence.

The economic success of the EU was possible and still depends on energy for its industries, cities and life. However, inside the EU the sources of energy are extremely limited. Today energy, in its different forms, gas, oil and more, comes for the most part from Russian sources. The EU and its member states have not yet been able to reach together a stage that allowed to end this dependence.

In the current war, this weakness puts the European Union in an absurd situation because its energy imports from Russian sources is followed by the payment of billions of Euros to finance the Russian invasion and war against Ukraine, making any intervention of the EU in support of peace more difficult.

The statement of the Ukrainian scientist Svitlana Krakovska, a member of the IPCC WG2: “Human-induced climate change and the war on Ukraine have the same roots, fossil fuels, and our dependence on them.” brings the current situation and its challenges right to the painfully precise point.

It is clear to all that the global present and near future for the humanity must be constructive, positive and sustainable. Instead, this war of the Russian autocrats and their conception of relations between nations leads in exactly the opposite direction!

This war, while on the one hand is a tragedy, on the other hand has united us all to stand up for freedom and peace.

We, as European Climate Pact Ambassadors, strongly reaffirm and proclaim that the future of today’s and future generations must be based on a world of respect, freedom and sustainability for all.

We therefore demand the EU member states and the EU Institutions that:

  • All necessary efforts are made at the political, legislative, economic, financial, investment, defense, health, labor and social levels in order to accelerate the achievement of the energy transformation of the European Union to greenhouse gas neutrality in the shortest possible time.
  • The energy dependence on Russia (gas, oil, etc.) is put to an end, while avoiding dependence on fossil fuel supply from other sources as well.
  • The process of integration of domestic energy sources, their purchase, investment and financing is initiated within the EU member states.
  • Part of the resulting profits be reinvested in support of sustainability of the society as a whole.

We invite you to respond together to this historic challenge!

Peticija, nažalost, nije rezultirala značajnijim odgovorima adresanata. No, kako se približavala sjednica EU parlamenta na kojoj se trebalo glasati o taksonomiji, tako se intenzivirala i javna rasprava o njoj te otpor proglašavanju plina i nuklearne energije održivima. U svom pismu, Michael Bloss ističe:

Sadašnji prijedlog taksonomije nije u skladu s temeljnim smislom tog dokumenta, jer Europska Komisija predlaže uključenje projekte vezane uz nuklearnu energiju i fosilni „prirodni“ plin u održive investicije. Ali to ne samo da krši njihova vlastita pravila, već pretvara prijedlog, izvorno planiran kao čist tok financija, u otrovnu zelenu juhu. Greenwashing na račun brze energetske tranzicije značajno će nas usporiti na putu prema klimatskoj neutralnosti. Aktualno istraživanje Greenpeacea također pokazuje: ruske državne tvrtke intenzivno lobiraju za uvrštavanje nuklearne energije i plina u “zelenu” taksonomiju. Prođe li taksonomija kroz parlament prema sadašnjem prijedlogu, Putin će profitirati u milijardama! To se ne smije dopustiti! Ali što je sada s taksonomijom?

Moj tim i ja radimo u Europskom parlamentu kako bismo ovu taksonomiju jasno vratili na kurs obnovljivih izvora energije. Za to mi treba svaki glas i podrška. Vrijedi toga! Jer sprječavanje svake stotinke dodatnog zatopljenja na našem planetu znači manje klimatskih katastrofa i više slobode za sve. U ovom trenutku, to je postao i izraz otpora Putinu. Zajedno možemo!

Ambasadori Klimatskog pakta EU su se podržali ova nastojanja te su poslali video poruku članovima EU parlamenta:

U tom trenutku se činilo da će sporni prijedlog biti odbijen, jer su dva ključna odbora već odlučila glasati protiv njega. No, bili smo svjesni i da druga strana vrlo aktivno lobira za izglasavanje etiketiranja plina i nuklearne energije održivima. Zato je ta sjednica bila popraćena mnogim prosvjedima, akcijama, peticijama, pismima parlamentarcima i drugim pokušajima lobiranja protiv partikularnih, kratkovidnih interesa.

Nažalost, samo je 282 od potrebnih 353 članova EU parlamenta glasalo protiv tog prijedloga, čime je, dakle, EU parlament službeno podržao etiketiranje plina i nuklearne energije održivima u taksonomiji, što bi trebalo stupiti na snagu 1. siječnja 2023. Ipak, još nije sve gotovo, jer mnoge nevladine organizacije, a posebno Greenpeace, najavljuju pravnu borbu protiv Europske komisije, koja je predložila proglašenje plina  nuklearne energije održivima u EU taksonomiji. Jedan od najčešćih komentara je da je time Putinu uručen jako lijep poklon, a u kritici te odluke opet treba istaknuti onu Svitlane Krakovske:

Šokirana sam. Ruska agresija na Ukrajinu je rat plaćen fosilnim gorivima koja zagrijavaju klimu, a Europski parlament je upravo izglasao upumpavanje milijardi Eura za financiranje fosilnog plina iz Rusije. Kako je to, za ime svijeta, u skladu sa službenim stajalištem EU da će zaštititi naš planet i stajati uz Ukrajinu?

Izgleda da je još jednom do izražaja došlo sustavno licemjerje kao jedno od temeljnih stupova funkcioniranja EU. Osim toga, tim opasnim presedanom je poslana devastirajuća poruka investitorima i ostatku svijeta, i to od strane sustava koji sebi voli tepati da je predvodnica globalne zelene tranzicije. Jasno je kako je ovaj ishod još jedan pokazatelj kako su predviđanja nekih energetskih stručnjaka da će rat u Ukrajini ubrzati tranziciju energetike prema obnovljivim izvorima. Iako je od početka bilo nejasno odakle dolaze takva predviđanja, jasno je da su ona potpuno promašena, a usudio bih ih se nazvati i štetnima.

Da budemo jasni, ovakvim ishodom glasanja u EU parlamentu, Zeleni plan EU je natopljen ugljikovodicima. Doista možemo zaključiti da se radi o crnom danu za klimu.

Crni je to dan za klimu, nakon kojega je uslijedio vrlo intenzivan i iscrpljujući toplinski val koji je zahvatio većinu Europe i izazvao velike požare, tisuće smrti i nestašicu vode. To je više nego jasan podsjetnik na dubinu klimatske krize, kao i na potrebu za neodgodivom, vrlo odlučnom i precizno usmjerenom sustavnom klimatskom akcijom na svim razinama.

/by