Photo: Maja Bota
Nikola Biliškov:
Prije četiri godine smo istupili s Apelom za sustavnu klimatsku akciju, zahtijevajući konkretne mjere ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama. S potpisima preko 550 hrvatskih znanstvenika svih područja i polja, predali smo ga institucijama zakonodavne i izvršne vlasti.Danas, četiri godine kasnije, konstatiramo da nismo zadovoljni učinjenim. U tom je razdoblju razina ugljikovog dioksida u atmosferi porasla za 10 ppm, a posljedice klimatskih promjena su postale svima vrlo očite, te poprimaju katastrofalne razmjere i uzrokuju velike materijalne štete, ali i ogromnu ljudsku patnju.
Zato, uime mladih i nadolazećih generacija, ali i svih ljudi koji diljem svijeta pate zbog posljedica nedjelovanja, smatramo svojom dužnošću da ponovo istupimo. Na prvi dan proljeća, koji je i Svjetski dan šuma, a uoči Svjetskog dana voda i Svjetskog dana meteorologije, šaljemo naš novi apel, ovoga puta upućen političkim strankama što se pripremaju za nadolazeće izbore.
Napominjem da ovaj naš istup nema veze s djelovanjem bilo koje političke stranke ili grupacije. Naši zahtjevi jesu politički, ali se temelje na najboljim dostupnim znanstvenim činjenicama. Mi, kao znanstvenici, zastupamo znanost.
Jelena Puđak:
I dalje je primjetan nedostatak učinkovitih i sustavnih klimatskih politika sa ciljem i ublažavanja i prilagodbe klimatskoj krizi. Potrebne mjere i instrumenti moraju biti kompleksni, te pozitivno konvergentni, odnosno međusobno usklađeni kroz sve sektore. Oni također moraju sadravati ne samo ograničenja djelovanja i poslovanja već i pozitivne mjere poticanja i prekvalifikacije onih djelatnosti koje doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova.
Međutim, nedostatno i kontraproduktivno je fokus stavljati primarno na smanjenje emisija staklaničkih plinova – društveni odgovor na suvremene ekološke krize mora istovremeno voditi računa o klimatskoj krizi, o krizi bioraznolikosti ali i načelima ekološke pravednosti. Kako bismo na vrijeme ublažili i prilagodili se na klimatske promjene potrebno je razmatrati sustavnu promjenu društvenih i ekonomskih odnosa koji fokus sa rasta konzumerizma i BDPa kao glavnih mjera društvenog razvoja stavljaju na kvalitetu života građana i ekološku održivost.
U tom kontekstu smatramo važnim da donosioci odluka, bilo nosioci vlasti ili oni u oporbi donose konkretne programe klimatske politike i izgradnje otpornosti na ekološku krizu. Ovim apelom stoga tražimo od svih političkih stranaka jasne, konkretne i sveobuhvatne klimatske politike u okviru njihovih političkih programa, temeljene na načelima solidarnosti, međusobnog i međusektorskog razumijevanja te zajedničke ali diferencirane odgovornosti.
Priopćenje medijima
Apel političkim strankama za unošenje klimatskih politika u svoje programe
Nastavno na naš Apel za sustavnu klimatsku akciju, nezadovoljni smo ukupnim političkim odgovorom na klimatsku krizu, kao i nedovoljnom zastupljenošću klimatski relevantnih tema u politikama političkih stranaka. Zato smo, povodom višestrukih izbora koji nam predstoje u 2024. i 2025. godini, odlučili istupiti s novim apelom, koji je ovoga puta usmjeren prema političkim strankama.
Konkretno, obratili smo se političkim strankama, koje se pripremaju za parlamentarne, europske, predsjedničke i lokalne izbore, ukazujući im na znanstveno utemeljene činjenice o ozbiljnosti i zabrinjavajućim trendovima globalne okolišne krize, koja se posebno očituje u klimatskoj krizi, gubitku bioraznolikosti i zagađenju okoliša.
Pritom potcrtavamo činjenicu da razina ugljikovog dioksida u atmosferi i oceanima i dalje raste, što je najobjektivniji indikator neuspjeha klimatskih politika na globalnoj razini. No, svaka zemlja, bez obzira na njenu veličinu ili geopolitički utjecaj, doprinosi ukupnim globalnim emisijama ugljikovog dioksida i ostalih stakleničkih plinova. Stoga zahtjev za zajedničkim djelovanjem isključuje lažne alibije tzv. malih zemalja, prema tome i Hrvatske.
Na temelju tih temeljnih činjenica, iznijeli smo niz specifičnih političkih zahtjeva, za koje, u razrađenijem obliku, očekujemo da budu uključeni u predizborne programe, ali, još važnije, i da se implementiraju u razdoblju nakon izbora.
Uvjereni smo da se malenost naše zemlje može smatrati i njenom velikom prednošću, jer je lakše mijenjati male nego velike sustave. Nadalje, uspješni primjeri malih zemalja mogu biti odličan primjer i poticaj ostalima. Također, s obzirom na svoj geografski položaj, raznolikost i ostale pozitivne parametre, Hrvatska može biti i regionalni vođa pozitivnih promjena. No, za to nam je potrebna visoka razina političke odgovornosti, odlučnosti i međusektorske suradnje.
Inicijativa Znanstvenici za klimu – Hrvatska je prije četiri godine javno istupila s Apelom za sustavnu klimatsku akciju, koji je, s preko 550 potpisa znanstvenika iz svih znanstvenih polja i područja, predan Predsjedniku, Vladi, Saboru i Ministarstvu nadležnom za zaštitu okoliša. Od tada djelujemo kao svojevrsna poveznica akademskog sektora s politikom i civilnim sektorom. Iako su od tada postignuti neki pozitivni pomaci smatramo ih nedovoljno ambicioznima s obzirom na hitnost i opseg klimatske krize.
Zbog zaoštravanja globalne klimatske krize, politike relevantne za to područje igraju sve važniju ulogu u većini razvijenih zemalja, a nerijetko one u značajnoj mjeri odlučuju o ishodu izbora. One su posebno važne mladim i nadolazećim generacijama. Zato očekujemo da naši zahtjevi zažive u politikama svih relevantnih aktera na političkoj sceni. Mi smo spremni za suradnju, ali ćemo i nastaviti aktivno pratiti trendove, te ih komunicirati prema općoj javnosti.
