Nikola Biliškov na televiziji N1 komentira najavu spajanja ministartava zaštite okoliša i gospodarstva.
24. srpnja će u Splitu biti održan 4. Međunarodni energetski forum (INTERENEF). Ovogodišnja tema je Slika Mediterana, koja će biti analizirana u odnosu na energetsku, geopolitičku, ekonomsku, sigurnosnu i klimatsku situaciju, i to kroz tri panela. Zadatak Foruma je skrenuti pozornost na Mediteran kao prostor i makro-regiju svijeta koja obiluje različitim izvorima energije, na „igru razmjene“ i testiranje novih tehnologija u području energetike, s osvrtom na strateška promišljanja u području energetike, klimatskih promjena i obnovljivih izvora energije uključujući energetske strategije Europske unije i Hrvatske.
U prvom panelu, naslovljenom “Energetska i ekonomska kriza 2020.” će panelisti razgovarati o krizi nastaloj zbog pandemije koronavirusom u kojoj se svijet našao pred najvećim izazovom u modernoj povijesti, a zdravstvena kriza izazvala je ekonomsku i energetsku krizu.
Panel “Mediteran i geopolitika energetske sigurnosti” je usmjeren na promjene dinamike moći između država uzrokovane promjenom matrice energetskih odnosa u svijetu zapaljivih političkih tenzija koji obuhvaća Tursku, Grčku, Cipar, Libiju, Izrael te Europsku uniju, Sjedinjene Američke Države i Rusiju.
Panel “Mediteran, klimatske promjene i energetska tranzicija”, kojeg će moderirati naša članica Dunja Mazzocco Drvar, a u kojem će sudjelovati i Nikola Biliškov, obrađuje utjecaj klimatskih promjena na Mediteran te kakvu strategiju u tom smislu primijenjuju Europska unija i Hrvatska u ovoj regiji u kojoj se očekuje sve toplije vrijeme.
Svojim pismima potpore skup su podržali Ured Predsjenika RH, Ministarstvo gospodarstva i Akademija tehničkih znanosti. Anđelko Milardović, direktor Foruma, je rekao: “Mediteran je nadasve kolijevka civilizacija. Francuski povjesničar civilizacija Fernand Braudel Mediteran ponajprije vidi kao zadani fizički prostor (semiotika prostora). U tom su prostoru akteri oblikovali civilizacije, s naglaskom na zapadnu. U povijesti globalizacije, Mediteran je prostor u kojem se odigrala prva globalizacija. To je prostor trgovine i razmjene. Tako nešto potvrđuje Fernand Braudel u knjizi Igra razmjene. Danas je Mediteran, posebice istočni, relevantna geopolitička i energetska točka. Iz toga razloga zanimljiv je globalnim akterima, državama, međunarodnim naftnim i šire energetskim korporacijama u kontekstu uspostave kontrole nad energetskim resursima. Posljedice ideje kontrole su ratni konflikti, dekonstrukcija država i prisilne migracije.”
Od slijedećeg tjedna napokon krećemo sa serijom edukativnih podcasta tematski vezanih uz klimatske promjene i zaštitu okoliša. Započinjemo s osnovama: “Klimatske promjene-fizikalna podloga” (dr.sc. Nikola Biliškov, Institut Ruđer Bošković)) i “Društvene implikacije klimatskih promjena” (dr.sc. Jelena Puđak, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar).
Član Znanstvenika za klimu Hrvatska Nikola Medić je imenovan u utemeljitelje Foruma Youth4Ocean, koji djeluje pod ingerencijom Europske komisije. Cilj Foruma je u naredne dvije godine inovativne istraživačke ideje pretočiti u konkretne akcije za zaštitu oceanskih sustava.
Obuhvaćajući pet glavnih europskih morskih bazena, fokus istraživačkog rada članova Foruma se može svesti na zajedničko pitanje: “Što svatko od nas može učiniti za dobrobit oceana?” Svakako će biti zanimljivo pratiti odgovore Foruma na to poticajno pitanje. Prilikom imemovanja Nikola Medić je izjavio: “Ocean je najveći ekosustav na Zemlji, on je ključni regulator klime i podržava sve životne sustave na našem planetu. Ljude ocean obično asocira na odmor na plaži i uživanje u velikom plavetnilu naseljenom koraljnim grebenima, delfinima, morskim psima i kitovima. Oni rijetko ili nikad ne misle na mikroskopske jednostanične organizme koji nastanjuju svaki kutak oceana i proizvode više od polovice kisika kojega udišemo. To me navelo da shvatim da želim ukazati na važnost tih sitnih fitoplanktonskih bića, stavljajući ih na zasluženo prvo mjesto kad god govorim o oceanima, klimatskim promjenama i životu na Zemlji.”
Nikola Medić je trenutno doktorand iz područja biologije mora na Odjelu za biologiju Sveučilišta u Kopenhagenu. Ovim putem mu čestitamo na imenovanju!
Pozdrav i uvodna riječ Nikole Biliškova o našem podcastu o klimatskoj krizi.
Iz današnjih medijskih napisa o sastavljanju nove Vlade RH smo saznali za najavu objedinjavanja dosadašnjeg Ministarstva zaštite okoliša i energetike s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta. Već i sama najava stvaranja ministarstva koje bi objedinjavalo tolikih važnih resora je uznemirujuća. Zato tu najavu ocjenjujemo korijenski nerazumnom.
Jasno je da su i zaštita okoliša i gospodarstvo dva važna resora, koja moraju sinergijski djelovati prema izgradnji održivog i prosperitetnog društva. No, u mnogim su aspektima ta dva sektora međusobno suprotstavljena te je nezamisliv njihov suživot unutar jednog ministarstva, bez zapostavljanja jednog od njih. Nažalost, mnogi pokazatelji upućuju na to da bi u takvoj organizaciji došlo do daljnjeg zapostavljanja zaštite okoliša, koja je već sada, kroz objedinjavanje s energetikom, uvelike srozana, čemu je doprinijelo i dosadašnje vodstvo ministarstva.
Realnost našeg doba su sve evidentnije klimatske promjene, koje su upravo zbog nedjelovanja ili loše usmjerenog djelovanja na međunarodnom planu, dovele do klimatske krize, na što smo upozorili i u našem Apelu za sustavnu klimatsku akciju. U tom su smislu, a na poziv rastućeg i jačajućeg globalnog klimatskog pokreta, mnoge države već proglasile klimatsko izvanredno stanje. Nedopustivo je da se Republika Hrvatska ponaša kao da nas se to ne tiče, osobito u svjetlu znanstveno utemeljene činjenice da područje Sredozemlja već sada trpi znatno intenzivnije posljedice klimatskih promjena u odnosu na ostatak svijeta, a da se RH ubraja u one europske države koje će biti najjače pogođene klimatskom krizom. Kao što je naglašeno u našem Apelu, klimatska kriza je test zrelosti naše civilizacije u cjelini, poziv za buđenje, ali i jedinstvena prilika za globalnu transformaciju prema održivom društvu. Da bismo postigli te ciljeve, potrebno je zajedničko djelovanje cijelog čovječanstva. To isključuje lažne alibije tzv. malih zemalja te podrazumijeva zajedničko, sinergijsko djelovanje svih ljudskih djelatnosti. Imperativ suočavanja s klimatskom krizom, dakle, na nacionalnoj razini nameće potrebu za fokusiranim djelovanjem uz koordinaciju jednog ministarstva čiji je resor isključivo zaštita okoliša i prirode.
U skladu s time, pozivamo da se još jednom razmotri ova najava te da se u novoj Vladi oformi Ministarstvo zaštite okoliša i prirode s kompetentnim vodstvom.
Priopćenje možete preuzeti ovdje.