Entries by Dubravka Vitali Čepo

Krećemo s projektom “Priče o klimi – priče za klimatsku akciju”

Projekt Priče o klimi – priče za klimatsku akciju usmjeren je na poboljšanje kvalitete klimatske komunikacije u dva važna javna sektora: sustavu školstva i javnim medijiima. Projekt zajedničkim snagama provode inicijativa Znanstvenici za klimu, udruga Tatavaka, udruga La Révolution Albatros u suradnji s udrugom Carbon Literacy (UK) uz financijsku potporu British Embassy Zagreb.   Opći […]

,

Tako je hladno! Gdje je to globalno zatopljenje? Činjenice treba sagledati kritično i u realnom kontekstu…

Bez ikakve dvojbe, zadnje godine, osobito one nakon 2015., su, u terminima globalne prosječne temperature, najtoplije godine od početka sustavnih mjerenja.[1] To ne znači da nam tokom tih godina nije moglo biti hladno. To ne znači čak ni da u određenim dijelovima svijeta u tim godinama možda nije bilo neobično hladno. Primjer je i tekuća zima. […]

,

Život na Zemlji i klima

Ovogodišnji izvještaj WWF-a o stanju živućeg planeta donosi doista alarmantne podatke: u razdoblju od 1970. do 2016. godine se brojnost populacija životinjskih vrsta u prosjeku smanjila za 68 %. Taj katastrofalni pad je uzrokovan raznolikim aspektima ubrzanih trendova uništenja okoliša, kao što su deforestacija, klimatske promjene, neodržive poljoprivredne prakse, protuzakonita trgovina vrstama itd. Poremećaji okoliša su naprosto prenagli […]

,

Znanstveni konsenzus o klimatskim promjenama

autor teksta: Nikola Biliškov     scenarij: Vedran Kojić      crtež: Fran Strukan;  Robert Solanović Zamislite da vas je nešto zabolilo i bol se rapidno pojačava. Što činite? Mnogi ljudi sjedaju za kompjuter i pretražuju koja bi bolest mogla uzrokovati njihove simptome, ali, zbog intenziteta boli, vrlo brzo se odlučujete zatražiti liječničku pomoć. Drugim riječima, […]

,

Profesor Pol ep. 3

Uzrok aktualnih klimatskih promjena – čovjek ili priroda? autor teksta: Nikola Biliškov     scenarij: Vedran Kojić      crtež: Fran Strukan;  Robert Solanović   Ljudske emisije ugljikovog dioksida danas značajno nadmašuju sve njihove prirodne izvore. Štoviše, ljudski utjecaj na klimu danas višestruko nadmašuje sve ostale prirodne fakore. Zato s punom sigurnošću tvrdimo da su ljudske […]

,

Profesor Pol, ep. 2

Tko je kriv, vulkani ili čovječanstvo? autor teksta: Nikola Biliškov     scenarij: Vedran Kojić      crtež: Fran Strukan;  Robert Solanović U zadnja dva stoljeća, koja su u odnosu na trajanje geoloških razdoblja tek trenutak, udio ugljikovog dioksida u atmosferi je porastao za više od 46 % u odnosu na predindustrijsko doba, odnosno više od […]

Profesor Pol ep. 1

Može li ugljikov dioksid i u tragovima dovesti do globalnog zatopljenja? autor teksta: Nikola Biliškov     scenarij: Vedran Kojić      crtež: Fran Strukan; Robert Solanović Ugljikov dioksid je općenito poznat kao glavni krivac za globalno zatopljenje. Njegova molekulska struktura ga čini plinom koji vrlo efikasno upija toplinu. No, kao i svaka druga kemijska tvar, […]

PROJEKT CO2go – Priče o klimi

Projekt „CO2GO-priče o klimi“ Znanstvenika za klimu Hrvatska i Udruge Tatavaka napokon kreće! Stvoren je u suradnji s Klimatskim kolažem Hrvatska i udrugom La Revolution Albatros, a financiran kroz Climate Fund British Embassy-ja Zagreb. Unatoč rastućoj svijesti o klimatskim promjenama, javna komunikacija o njihovim uzrocima i posljedicama te o nužnosti poduzimanja hitnih i sveobuhvatnih mjera […]

,

Klimatska kriza i proizvodnja hrane

Kada se u kontekstu klimatske krize spominju poljoprivreda i proizvodnja hrane, najčešće se razmatraju utjecaji porasta globalne temperature i intenziviranja ekstremnih vremenskih događaja (intenzivniji i učestaliji toplinski valovi, suše, poplave, salinizacija itd.) na prinose u poljoprivredi i sigurnost opskrbe hranom. Stoga je i većina inicijativa u tom sektoru usmjerena primarno na razvoj i financiranje adaptacijskih […]

Čemu nas uče eko-sela?

Eko sela  su tradicionalne i namjerne zajednice koje nastoje biti društveno, kulturno, gospodarski i ekološki održive. Nastaju kroz lokalne participativne procese te regeneriraju svoje društveno i prirodno okruženje. Ima li ih u Hrvatskoj, kako je živjeti u njima i zašto su važna u kontekstu zaustavljanja klimatskih promjena i mitgacije ispričala nam je Ana Armano Linta […]