Objave

Apel Vladi RH za stvaranje otpornosti na klimatsku krizu

Zelena akcija je na svojim stranicama započela s prikupljanjem potpisa na Apel Vladi RH za stvaranje otpornosti na klimatsku krizu. Potpisi će se prikupljati do 1. studenog, nakon čega će, uz prigodnu akciju, biti predani Vladi RH. Ovip putem vas pozivamo da podržite tu akciju!

U nastavku prenosimo cijeli tekst peticije.

Opis

Zbog sve izraženijih vremenskih ekstrema, suša, požara i poplava, tražimo da Vlada hitno donese nacionalni Akcijski plan za provedbu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje 2023.-2027., a koji će sadržavati sljedeće:

  1. konkretne mjere za financiranje otpornosti na klimatske promjene u svim sektorima
  2. godišnji budžet za provedbu mjera i projekata prilagodbe na klimatske promjene
  3. konkretne rokove za njihovu provedbu
  4. kriterij pravednosti i uključivosti za raspodjelu sredstava
  5. provedbeno tijelo za praćenje i vrednovanje provedbe Plana.

Potpisivanje je organizirano u okviru kampanje Zelene akcije naziva “Klimatski otporne zajednice”.

Obrazloženje

  • Zašto?

Hrvatska je jedna od najranjivijih zemalja u Europi po pitanju klimatskih promjena. Prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), Hrvatska spada u skupinu od tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod (BNP). Samo prošle godine, štete u poljoprivredi iznosile su skoro jednu milijardu kuna. A znanstveni izvještaji Međuvladina panela za klimatske promjene (IPCC) predviđaju da će područje Mediterana biti najpogođenije toplinskim valovima, sušom i nestašicom vode, a čak ga opisuje i kao jedno od “žarišta klimatskih promjena”. Zato moramo ozbiljno krenuti planirati i provoditi mjere za ublažavanje ovih posljedica.

  • Što je prilagodba klimatskim promjenama?

Prilagodba klimatskim promjenama podrazumijeva poduzimanje određenog skupa aktivnosti s ciljem smanjenja ranjivosti prirodnih i društvenih sustava na klimatske promjene, povećanja njihove sposobnosti oporavka nakon učinaka klimatskih promjena, ali i iskorištavanja potencijalnih pozitivnih učinaka koji također mogu biti posljedica klimatskih promjena.

Stoga, osim što moramo dekarbonizirati način na koji dobivamo energiju i hranu te način na koji se krećemo, moramo graditi i otpornost na već vidljive te buduće utjecaje klimatskih promjena. One nisu nešto što će se dogoditi u budućnosti i nekome drugome. Štete od promjene klime osjećamo već danas i to svugdje: u poljoprivredi, ribarstvu, okolišu, turizmu, energetici, gospodarstvu, na našem zdravlju. Saznajte više u brošuri.

  • Zašto nam je potreban Akcijski plan?

Vlada RH je još 2020. godine donijela Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama do 2040. te se obvezala na donošenje Akcijskog plana za petogodišnje razdoblje. Nacrt plana bio je kreiran za 2019.-2023., ali nikad nije usvojen!

S obzirom da ovaj Plan – koji nije ugledao svjetlo dana – ističe za godinu dana, tražimo hitno donošenje novog Plana za razdoblje od 2023. do 2027. godine. Ujedno tražimo da nacrt novog plana bude predmet savjetovanja s javnošću.

Akcijski plan bi se trebao sastojati od konkretnih mjera i rokova za financiranje otpornosti naših gospodarskih i drugih sektora, općina, gradova, sela, otoka.

To su mjere poput ulaganja u dodatne kapacitete vatrogasnih službi (kanaderi), a na primjeru mnogobrojnih požara ovog ljeta mogli smo vidjeti da je to neophodno. Zatim, edukacija i podizanje kapaciteta poljoprivrednika_ca kako bi se mogli na vrijeme pripremiti i prilagoditi klimatološkim i vremenskim promjenama, kao i odabir usjeva otpornijih na sušu. Izgradnja tzv. javnih klimatskih skloništa zbog toplinskih valova i javno dostupnih česmi za pitku vodu. Dodatno, sadnja zelenila u gradovima jer ulica sa stablima svojom mikroklimom snižava temperaturu za čak 10 stupnjeva.

Tu spadaju još: procjena i bolje upravljanje rizicima od velikih nesreća i katastrofa u okviru sustava civilne zaštite u RH; učinkovitije korištenje vodnih resursa; prilagođavanje građevinskih propisa i standarda prostornog planiranja budućim klimatskim uvjetima i ekstremnim vremenskim prilikama; izgradnja obrane od poplava; prilagođavanje šumarskih praksi manje osjetljivih na oluje i požare itd.

Podržite Apel i poručite vladajućima da moramo biti spremni na sve izazove te zajedno stvoriti gospodarstvo, sela, gradove, otoke, naše domove, otporne na klimatske promjene.

  • Idući koraci

Nakon prikupljanja potpisa koje traje do 1. studenog 2022., Apel će Zelena akcija, u ime svih potpisnika i potpisnica, predati Vladi RH kako bismo zatražili hitno donošenje Akcijskog plana i pokazali da to građanke i građani ove zemlje žele.

.
/by

Vlada napokon odgovorila na klimatski apel hrvatskih znanstvenika?

Zagreb, 13.03.2020

U dubokoj sjeni zabrinjavajućih događanja vezanih uz pandemiju COVID-19, Vlada je dala suglasnost na ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na sedam istražnih polja te procijenila godišnje prihode od navedenih aktivnosti na cca 22,8 milijuna kuna. Time je pokazala da budućnost vidi u fosilnim izvorima energije, baš kao da ne vidi njihovu povezanost s klimatskim promjenama i ugrožavanjem zdravlja morskog ekosustava s obzirom na to da veći udio nafte čine kancerogeni spojevi. umjesto da se koncentrira na projekte širokog uvođenja obnovljivih izvora energije. Pitamo se, je li time Vlada, i to djelima, a ne riječima, odgovorila na zahtjeve inicijative Znanstvenici RH za klimu (dalje Inicijativa), jasno artikuliranima u Apelu za sustavnu klimatsku akciju, a koji je prije gotovo dva mjeseca uručen institucijama zakonodavne i izvršne vlasti. Je li to smjer djelovanja Republike Hrvatske u odgovoru na sve oštriju klimatsku krizu? Je li to, konačno, odgovor nominalno najodgovornijih institucija za donošenje i provedbu okolišnih politika na sve jasniju potrebu proglašenja klimatske krize?
Pitamo se i je li doista potrebno ovakve odluke, s toliko dalekosežnim posljedicama, donositi pod okriljem mraka, u sveopćoj tjeskobi aktualne epidemije COVID-19. Pokušavaju li time institucije još jednom, na vrlo podmukao način, isključiti mogućnost sudjelovanja javnosti činjenicom da je trenutno sve što je tematski izvan okvira epidemije osuđeno na medijsku nevidljivost?
Inicijativa ne krije nezadovoljstvo ovakvim, rekli bismo, krajnje neodgovornim djelovanjem nominalno najodgovornijih institucija. Osim toga, radi se o eklatantnom primjeru ignoriranja pružene ruke pomoći od strane velikog broja znanstvenika RH, i to iz svih znanstvenih područja. Radi se i o ignoriranju znanstvenih rezultata, radi se i djelovanju u potpunom neskladu s energetskim i dekarbonizacijskim aspektima Europskog zelenog plana. Usprkos izjavama potpore i načelne podrške Inicijativi nakon sastanka s Ministrom zaštite okoliša, pokazuje se da MZOE ne prepoznaje razmjere problema i ne vidi potrebu za proglašavanjem krize i transformacijom dosadašnjeg smjera okolišne politike niti u jednom segmentu, jer ju, ovakvom kakva jest, smatra u potpunosti dostatnom.
Iako smo svjesni da ova će ova vijest ostati u sjeni prethodno spomenute, trenutno aktualnije javnozdravstvene krize, još jednom naglašavamo da teme klime i okoliša nisu i ne smiju biti „treće teme“. Iako pandemija COVID-19 nije direktna posljedica klimatskih promjena, podsjećamo na riječi prof. Đikića da su dramatične promjene u okolišu uzrokovane djelovanjem čovjeka veliki čimbenik nesigurnosti u smislu razvoja novih vrsta virusa i predviđanja njihovih učinaka na čovjeka. Također, među tzv. ekonomskim migranima raste udio klimatskih i na našim će ih granicama u predstojećim godinama biti sve više. Vrlo ozbiljne projekcije pokazuju da su klimatske migracije i perspektiva hrvatskih građana, osobito ako izostane djelovanje ili ako dopustimo ovakav način „suočavanja“ s klimatskom krizom.
Stoga ovim putem ponovno apeliramo na institucije Republike Hrvatske da hitno razviju i implementiraju ambiciozne politike usporavanja i suočavanja s klimatskom krizom. Smjer tih mjera mora biti utemeljen na najboljim raspoloživim rezultatima svih znanstvenih područja, kako bi se što uspješnije mogli nositi sa velikim izazovima koji su već s nama, a postajat će sve veći i zahtjevniji u bliskoj budućnosti. Nedjelovanje i krivo usmjereno djelovanje donosi neprocjenjivu materijalnu, ali i egzistencijalnu štetu.

/by

Predan Apel hrvatskih znanstvenika i znanstvenica za sustavnu klimatsku akciju

Zagreb, 14. siječnja 2020.

Apel za sustavnu klimatsku akciju, kojega potpisuje oko 550 znanstvenika i znanstvenica u Hrvatskoj, danas je predan Predsjedniku RH, Vladi, Saboru i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.
Predstavnici potpisnika Apela održali su danas konferenciju za medije pred zgradom Vlade RH, što je prvi takav istup znanstvene zajednice u Hrvatskoj po pitanju trenutne klimatske krize.
Znanstvena istraživanja, koja se kontinuirano objavljuju u tisućama međunarodno recenziranih znanstvenih publikacija godišnje, redovito kompiliranih u obimnim izvještajima Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), nedvojbeno pokazuju da su antropogeni utjecaji dominantni faktor koji je doveo do aktualnih klimatskih promjena. Te znanstvene činjenice jasno upućuju na vrlo ambicioznu akciju na globalnoj razini, s konkretnim ciljevima: emisije ugljikovog dioksida moraju biti radikalno srezane kako bi već tokom ove godine dosegle svoj vrhunac, da bi se zatim smanjile za 45% do 2030. godine, dok bi se do 2050. emisije trebale potpuno ukinuti.
Znanost, dakle, daje vrlo jasne smjernice, ali ostvarenje tih ciljeva je moguće samo ako se razviju vrlo ambiciozne politike, koje uključuju sva raspoloživa i nadolazeća tehnološka rješenja, hitnu, ali pravednu energetsku tranziciju, kao i dubinsku transformaciju prevladavajuće socio-ekonomske paradigme. U realnosti takvog globalnog izvanrednog stanja, potpuno je razočaravajuća činjenica da su teme vezane uz klimatsku krizu tek marginalno prisutne u javnom diskursu. Uz krizni imperativ globalne transformacije, ni jedna zemlja, pa ni Hrvatska, nema izgovora za neaktivnost ili krivo usmjereno djelovanje.
Stoga, ovaj je Apel poziv tijelima zakonodavne i izvršne vlasti Republike Hrvatske na donošenje i implementaciju ambicioznih politika koje su preduvjet sustavnog suočavanja s klimatskom krizom. Te politike moraju imati uporište u znanstvenim istraživanjima i to od temeljnih prirodnih, koje omogućuju razumijevanje fizikalne osnove klimatskih promjena, preko tehničkih, koje su ključne u razvoju učinkovitih tehnoloških rješenja za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, pa do društveno-humanističkih, koje omogućuju razumijevanje i predviđanje društvenih i ekonomskih implikacija klimatske krize i temelj su za razvoj održivih i pravednih socio-ekonomskih modela.
Znanstvenici i znanstvenice, okupljeni oko ovog Apela, na raspolaganju su svim institucijama Republike Hrvatske i nude svoju pomoć u zajedničkom suočavanju s klimatskim izvanrednim stanjem.

/by