Objave

Prijevod otvorenog pisma “International Scholars Warning on Societal Disruption and Collapse

Kao znanstvenici i visokoobrazovane osobe iz cijelog svijeta, pozivamo političare i donositelje odluka da se otvoreno suoče s rizikom značajnih poremećaja, pa čak i kolapsa našeg društvenog sustava. Nakon pet godina neuspjeha u smanjenju emisija ugljikovog dioksida u skladu s odredbama Pariškog sporazuma[1] moramo se suočiti s posljedicama.

Iako znamo da su odvažne i pravedne mjere usmjerene ka smanjenju i prirodnom odljevu emisija ključni, istraživači iz mnogih znanstvenih područja danas razmatraju kolaps kao izgledan ishod ovog stoljeća.[2]

Čitav je niz pogleda na mjesto, opseg, vrijeme, trajnost i uzrok takvih poremećaja, no svi ti pogledi slažu se sa stavom da je u njihovom temelju način na koji moderna društva iskorištavaju ljude i prirodu.[3]

Preduvjet početka priprema zajednica i nacija za prijeteći kolaps je pokretanje ozbiljne diskusije te prijetnje na razini donositelja odluka. Takvo ozbiljno suočavanje smanjilo bi vjerojatnost kolapsa ali i brzine poremećaja, kao i njihove ozbiljnosti te štete koju bi pretrpila priroda i najranjivije društvene zajednice.

Neke oružane snage kolaps već razmatraju kao važan scenarij koji zahtijeva planiranje.[4] Ankete pokazuju da i mnogi ljudi anticipiraju društveni kolaps.[5] Nažalost, njega su već iskusila i u memoriji je mnogih društava globalnog juga.[6] Ipak, ta tema nije dobro pokrivena u medijima, a uglavnom je odsutna iz diskursa građanskog društva i politike.

U medijskim sadržajima o potencijalnom kolapsu prostor je uglavnom rezerviran za one koji osuđuju i samu raspravu o toj temi. Neupućena nagađanja, poput onih o inozemnim kampanjama dezinformiranja ili o utjecaju na mentalno zdravlje i motivaciju, zasigurno ne doprinose ozbiljnoj raspravi.[7] Štoviše, takvi sadržaji obeshrabruju tisuće aktivista i političara, koje predviđanje kolapsa, između ostalog, motivira na pokretanje promjena u klimatskim i ekološkim politikama, kao i onima koje se odnose na društvenu pravdu.

Ljudi koji se bave okolišnim i humanitarnim temama ne bi smjeli odustati od rasprave o rizicima koje nose društveni poremećaji i kolaps. To može dovesti do toga da se tim temama bave oni kojima te teme nisu važne.

Neki od nas vjeruju da je tranzicija prema novom društvenom uređenju moguća. To podrazumijeva hrabre akcije prema smanjenju štete za klimu, prirodu i ljude, uključujući i pripreme za velike poremećaje u svakodnevnom životu. Jedinstveni smo u stajalištu da nikako ne smijemo dopustiti suzbijanje rasprave o kolapsu. To suzbijanje vidimo kao prepreku mogućnosti te tranzicije.

Vidjeli smo koliki emocionalni izazov predstavlja prepoznavanje nanesene štete, zajedno s rastućom prijetnjom našem načinu života. Također znamo kakav osjećaj zajedništva to prepoznavanje i diskusija može izgraditi.[8] Vrijeme je da jedni druge pozovemo na teške razgovore, kako bismo zajednički smanjili svoje sudjelovanje u šteti i kako bismo kreativnim zajedničkim snagama najbolje iskoristili turbulentnu budućnost.[9]

 

Potpisnici: Professor Gesa Weyhenmeyer, Uppsala University; Professor Will Steffen, Australian National University; Professor Kai Chan, Lead Author, Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services; Professor Marjolein Visser, Université Libre de Bruxelles; Professor Olivier De Schutter, UN Special Rapporteur on Extreme Poverty and Human Rights; Professor Yin Paradies, Deakin University; Professor Saskia Sassen, Columbia University; Dr Ye Tao, Harvard University; Professor Aled Jones, Anglia Ruskin University; Professor Joy Carter, Winchester University; Professor Bobby Banerjee, University of London; Professor Lummina Horlings, University of Groningen; Professor Pritam Singh, University of Oxford; Professor Rupert Read, University of East Anglia; Dr. Peter Kalmus, Climate Scientist; Dr. Malika Virah-Sawmy, Humboldt Universitat zu Berlin; Dr. Yves Cochet, Former Minister of the Environment (France); Dr. Marie-Claire Pierret, University of Strasbourg; Dr. Wolfgang Knorr, Lund University; The Very Reverend Dr. Frances Ward, St Michael’s Church; Dr. Alessia Lo Porto-Lefebure, School of Public Health (France); Dr. Emmanuel Prados, INRIA; Dr. Pablo Servigne, Author; Dr. Gail Bradbrook, Extinction Rebellion.

 

Literaturni izvori

[1] Jackson, R B, P Friedlingstein, R M Andrew, J G Canadell, C Le Quéré and G P Peters (2019), Persistent fossil fuel growth threatens the Paris Agreement and planetary health, Environ. Res. Lett. 14 (2019)

[2] (a) Science Alert (2020) Scientists Warn Multiple Overlapping Crises Could Trigger ‘Global Systemic Collapse’ (sciencealert.com); (b) Kalmus, P. (2020) With global heating, expect inferno seasons in the American West, https://www.latimes.com/opinion/story/2020-09-12/climate-change-wildfires-california-oregon-heat

[3] (a) Servigne, P. and R. Stevens (2020) “How Everything can collapse. A Manual for our Times, Polity Books, London; (b) Andreotti V. et al (2020) Preparing for the end of the world as we know it | openDemocracy

[4] Vice (2020) British Military Prepares for Climate-Fueled Resource Shortages (vice.com); Vox (2020) How the Pentagon plans for climate change – Vox

[5] Cassely, J.-L. and Fourquet, J. (2020). La France : Patrie de la collapsologie ?. [online] Fondation Jean Jaures. Available at: https://bit.ly/37jzvOv .For a press dispatch in English, see https://bit.ly/2XKNWaU

[6] The Guardian (2020) Climate crisis leaving 2 million people a week needing aid – Red Cross | Environment | The Guardian

[7] The Guardian (2020), Meet the doomers: why some young US voters have given up hope on climate | Environment | The Guardian

[8] Bendell, J. and D. Cave (2020) Does anticipating societal collapse motivate pro-social behaviours? (iflas.blogspot.com)

[9] Carr, K. and J. Bendell (2020) Facilitation for Deep Adaptation: enabling loving conversations about our predicament – Insight (cumbria.ac.uk)