Objave

Drage građanke i građani,

ispred inicijative Znanstvenici za klimu – Hrvatska, pozdravljam vas iz daleke Kanade. Žao mi je što nisam danas s vama, ali drago mi je što vam se ovim putem mogu obratiti. Inicijativa Znanstvenici za klimu nastala je iz zabrinutosti zbog sve izrazitijih klimatskih promjena. Ta zabrinutost je znanstveno utemeljena, ali odražava se u emocijama.

Znanost je odavno rekla uglavnom sve što je potrebno znati o klimatskim promjenama. Još od pretprošlog stoljeća znamo da porast koncentracije ugljikovog dioksida u atmosferi izaziva porast temperature. Prije 110 godina se u znanstvenim radovima pisalo kako smo civilizacijski spremni za prelazak s fosilnih na obnovljive izvore energije. Više od 3,5 desetljeća znanstvenici, na različitim razinama, upozoravaju na opažen opasan trend porasta razine ugljikovog dioksida u atmosferi, što je nedvojbena posljedica ljudskih aktivnosti, a što dovodi do porasta prosječne globalne temperature, zakiseljavanja oceana, gubitak bioraznolikosti, sve češćih vremenskih ekstrema, otapanja ledenog pokrova i ledenjaka itd. itd.

Prije nekoliko dana je objavljeno kako s trenutno zacrtanim mjerama globalno zatopljenje možemo zadržati na razini ispod +2 °C u odnosu na predindustrijsko doba. No, mjere su jedna stvar, a klimatski sustav reagira samo na konkretne aktivnosti. A prostor za pozitivne promjene usmjerene prema obuzdavanju klimatskih promjena je sad već vrlo uzak.

Zato zahtijevamo odlučnu, fokusiranu klimatsku akciju na svim razinama!

Te aktivnosti moraju biti utemeljene na znanstvenim činjenicama, ali to nije dovoljno. One moraju uvažavati ljudske osjećaje, različitosti i sličnosti među nama, naše želje, potrebe.

Klimatske aktivnosti ne smiju biti utemeljene samo na pravima, nego i na odgovornosti, u najdubljem smislu tog pojma. Ključ klimatske akcije mora biti u međusobnom uvažavanju, solidarnosti, razumijevanju kompleksnosti i sveobuhvatnosti klimatske krize.

U tom se smislu moramo prisjetiti zapostavljenih znanja i praksi, utemeljenih u tradiciji.

Jednostavno, moramo slušati jedni druge i biti dobri jedni prema drugima. I taj zahtjev se odnosi na globalno društvo u cjelini i svoj njegovoj raznolikosti.

Važan dio čine i posjeti prirodi, ali ne samo zbog osobnog užitka, puno je važnije od nje učiti.

Živimo u turbulentnom dobu agresije na Ukrajinu, izbjegličkih kriza, oduzimanja teritorija zbog daljnje ekstrakcije fosilnih goriva. Diljem svijeta se takvi negativni trendovi iskazuju na različite načine, uvijek s posljedicom neodrživosti.

Sve te krize zajedno s klimatskom krizom imaju zajednički uzrok. Taj uzrok ne treba tražiti u ljudskoj prirodi, nego upravo u zanemarivanju prirode ljudskosti.

Prepoznajmo taj uzrok!