Objave

Greenpeace Hrvatska nas je zamolio za pomoć u prikupljanju potpisa za peticiju protiv oglašavanja fosilnih goriva pa dijelimo njihovo obrazloženje.

Riječ je o europskoj građanskoj inicijativi koja, osim Greenpeacea, uključuje još tridesetak europskih udruga. Naš je cilj u EU zakonski onemogućiti oglašavanje i sponzorstva industrije fosilnih goriva te automobilskih, zrakoplovnih i pomorskih kompanija koje koriste fosilna goriva.

Nadamo se da ćemo time u konačnici spriječiti širenje lažnih informacija o klimatskim promjenama zbog kojih se odgađa djelovanje po pitanju klime. Pritom će se smanjiti i utjecaj fosilnih kompanija i osnažiti borba za sprečavanje najtežih posljedica klimatske krize.

Velike fosilne kompanije već desetljećima znaju kakvu štetu nanose njihove poslovne prakse. Slično kao što duhanske kompanije znaju kakvu štetu uzrokuju njihovi proizvodi. I jedni i drugi su koristili velike marketinške budžete kako bi mogli neometano nastaviti svoj business as usual. S tim da fosilne kompanije to smiju i dan danas, unatoč svim znanstvenim dokazima da je spaljivanje fosilnih goriva prijetnja našem zdravlju i zdravlju planeta.

Budući da se radi o zahtjevnoj peticiji, koja traži i OIB radi verifikacije potpisa, puno bi nam pomoglo kad biste:

  • peticiju potpisali vi i ostali zaposlenici i članovi udruge

  • podijelili na svojim društvenim mrežama

  • uključili u svoje newslettere.

Kako bismo vam olakšali dijeljenje na mrežama, u ovoj se mapi nalazi nekoliko vizuala koji bi mogli privući pažnju i nekoliko draftova teksta posta koji bi mogao ići uz njih. S tim da možete jednostavno podijeliti i poveznicu peticije koja već ima uključen vizual.

Europske građanske inicijative su poseban oblik peticija koje Europska komisija mora uzeti u obzir, ako u godini dana prikupe najmanje milijun potpisa na razini EU te prijeđu prag u barem sedam zemalja. Za Hrvatsku prag iznosi 8460 ljudi. Trenutni broj potpisa nam je oko 3 tisuće. Sigurni smo da s vašom pomoći možemo mnogo više!

Ako želite, možete se i službeno priključiti inicijativi, jači smo što nas je više!

Globalna gospodarska kriza, prouzročena pandemijom COVID-19, predstavlja jedinstvenu priliku za novi početak te za ublažavanje još veće, klimatske krize. Na okruglom stolu, održanom 29. listopada 2020. u Novinarskom domu, svi sudionici su bili složni u osnovnom stavu da hrvatsko gospodarstvo, vođeno pametnim politikama, može i mora iskoristiti tu priliku te se konačno odmaknuti od dosadašnjih neodrživih praksi. No, također su se svi složili da se u to moramo uključiti svi, što je uostalom najbolje formulirano u samom naslovu: “Zajedno za zeleni oporavak i razvoj”.

Okrugli stol su organizirali Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Greenpeace u Hrvatskoj, Zelena akcija i Zelena energetska zadruga (ZEZ). Panelisti su bili pomoćnica ministra regionalnog razvoja i fondova EU, mr. sc. Ana Odak, direktorica tvrtke Avelant d.o.o., Ariana Vela, Gordana Mikulčić Krnjaja, pročelnica Upravnog odjela za urbanizam i zaštitu okoliša grada Velike Gorice, redoviti profesor na FER-u i voditelj dislociranog studija energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora, dr. sc. Marko Delimar te izvršna direktorica DOOR-a, mr. sc. Slavica Robić. Razgovor je moderirala Dunja Mazzocco Drvar. Uvod u razgovor je iznjeo posebni savjetnik Predsjednika Republike za energiju i klimu, dr. sc. Julije Domac, a Zahtjev za hrvatski zeleni oporavak u ime organizatora predstavit će predsjednik Zelene akcije, Luka Tomac.

Na okruglom stolu su vrlo detaljno izesene mogućnosti zelenog oporavka od krize, a u tom se smislu razgovaralo o programiranju raspoloživih nam sredstava EU za tranziciju u niskougljično gospodarstvo. Jedan od zaključaka je i da nam, osim često apostrofiranih administrativnih barijera, na putu uspješnog prijavljivanja projekata ponekad nedostaje i zdrava doza hrabrosti kroz prepoznavanje naših komparativnih prednosti i pravilno adresiranje problema. Dat je i osvrt na strateške dokumente Republike Hrvatske te procedure i investiranje u energetsku tranziciju, što je potkrijepljeno i primjerima iz prakse, među kojima ističemo nastojanja ZEZ-a usmjerena prema energetskoj tranziciji. Također je istaknuto i da se u osmišljavanju energetske transformacije prema obnovljivoj energetici vrlo često potpuno neopravdano zanemaruju potrebe zaštite prirode i bioraznolikosti. Glavna poruka koja je odaslana s ovog okruglog stola je da Vlada RH mora prioritizirati zeleni i pravedni oporavak te u tu svrhu ostvariti dijalog s nevladinim organizacijama, akademskom zajednicom i zainteresiranim građanima.