Objave

Dan planeta Zemlje – ovoga puta o klimatskim promjenama

Zagreb, 22. travnja 2020.

Dan planeta Zemlje je po prvi puta obilježen na današnji dan 1970. u SAD-u. Naime, nakon prijedloga UNESCO-a da se jedan dan posveti jačanju javne svijesti o važnosti očuvanja okoliša, američki senator Gaylord Nelson se u kongresu izborio da se 22. travnja proglasi Danom planeta Zemlje. Povod tome je bila njegova zgroženost posljedicama izljeva 3 milijuna galona nafte iz platforme Union Oil A uz obalu Kalifornije.
Ovogodišnji Dan planeta Zemlje, 50. po redu, obilježava se u više od 190 država, a tema je klimatska akcija. Kao izazov enormnih razmjera, ali također i neslućenih prilika za čovječanstvo u cjelini, klimatska akcija je prepoznata kao najvažnija tema svih suvremenih zalaganja za održivost kroz očuvanje okoliša. Naime, kao što stalno naglašavamo, klimatske promjene su najveći izazov za čovječanstvo i sustave koji naš planet čine nastanjivim.
Ove godine se Dan planeta Zemlje održava u ozračju globalne pandemije COVID-19, uzrokovanje novim korona virusom SARS-CoV-2. Iz aspekta klimatske akcije, ta je činjenica zanimljiva iz više razloga. Naime, uspješnost odgovora pojedinačnih zemalja na borbu protiv te epidemije je u najdirektnijoj korelaciji mjera s uputama što proizlaze iz najboljih znanstvenih spoznaja iz relevantnih polja. Razmjeri klimatske krize su sami po sebi znatno veći i obuhvatniji u odnosu na aktualnu pandemiju. Razumijevanje i suočavanje s klimatskom krizom je multidisciplinarni i multisektorski problem, koji iziskuje združeno i solidarno djelovanje cijelog čovječanstva, a u tome je ključna hitna implementacija najboljih relevantnih znanstvenih spoznaja iz svih znanstvenih polja i disciplina.
WHO upozorava da su jedna od značajnijih, već sada mjerljivih, posljedica klimatskih promjena izmjene u obrascima širenja zaraznih bolesti. Stoga su nam i na tom specifičnom polju hitno potrebne spoznaje temeljnih kompleksnih kauzalnih veza, kako bismo, upotrebom cjelovitih, bolje utvrđenih i integriranih modela, efikasno predviđali buduće pandemije.
Prije dva dana cijene nafte su na svjetskom tržištu su pale duboko ispod nule, a vodeći analitičari ne predviđaju brz oporavak tržišta. To je indikator dubine gospodarske krize uzrokovane pandemijom COVID-19, ali i indikator osjetljivosti i neodrživosti dominantnog ekonomskog modela. Smatramo da se nalazimo u prijelomnom trenutku povijesti, u trenutku zornog uprizorenja mnogih loših strana naše ovisnosti o fosilnim gorivima. Ovo je trenutak kad se može poduzeti odlučna i dubinska transformacija energetskog sektora prema obnovljivoj i održivoj energetici, što sve glasnije zahtijevaju i građani.
Znanstvenici RH su u siječnju ove godine uručili svoj apel za sustavnu klimatsku akciju, s potpisima više od 550 znanstvenika, institucijama zakonodavne i izvršne vlasti. Apel je u javnosti odjeknuo znatnom medijskom pažnjom čak i izvan granica RH, a koja i dalje ne jenjava, unatoč pandemiji. No, tek konkretnom akcijom poruke Apela dobivaju objektivnu jasnoću i nedvosmislenost. Zato se pridružujemo pozivu, upućenom na službenim stranicama Dana planeta Zemlje, za 24-satnu globalnu digitalnu mobilizaciju, putem širenja vezanih poruka u svim oblicima putem društvenih mreža i drugih internetskih kanala.

/by

Vlada napokon odgovorila na klimatski apel hrvatskih znanstvenika?

Zagreb, 13.03.2020

U dubokoj sjeni zabrinjavajućih događanja vezanih uz pandemiju COVID-19, Vlada je dala suglasnost na ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na sedam istražnih polja te procijenila godišnje prihode od navedenih aktivnosti na cca 22,8 milijuna kuna. Time je pokazala da budućnost vidi u fosilnim izvorima energije, baš kao da ne vidi njihovu povezanost s klimatskim promjenama i ugrožavanjem zdravlja morskog ekosustava s obzirom na to da veći udio nafte čine kancerogeni spojevi. umjesto da se koncentrira na projekte širokog uvođenja obnovljivih izvora energije. Pitamo se, je li time Vlada, i to djelima, a ne riječima, odgovorila na zahtjeve inicijative Znanstvenici RH za klimu (dalje Inicijativa), jasno artikuliranima u Apelu za sustavnu klimatsku akciju, a koji je prije gotovo dva mjeseca uručen institucijama zakonodavne i izvršne vlasti. Je li to smjer djelovanja Republike Hrvatske u odgovoru na sve oštriju klimatsku krizu? Je li to, konačno, odgovor nominalno najodgovornijih institucija za donošenje i provedbu okolišnih politika na sve jasniju potrebu proglašenja klimatske krize?
Pitamo se i je li doista potrebno ovakve odluke, s toliko dalekosežnim posljedicama, donositi pod okriljem mraka, u sveopćoj tjeskobi aktualne epidemije COVID-19. Pokušavaju li time institucije još jednom, na vrlo podmukao način, isključiti mogućnost sudjelovanja javnosti činjenicom da je trenutno sve što je tematski izvan okvira epidemije osuđeno na medijsku nevidljivost?
Inicijativa ne krije nezadovoljstvo ovakvim, rekli bismo, krajnje neodgovornim djelovanjem nominalno najodgovornijih institucija. Osim toga, radi se o eklatantnom primjeru ignoriranja pružene ruke pomoći od strane velikog broja znanstvenika RH, i to iz svih znanstvenih područja. Radi se i o ignoriranju znanstvenih rezultata, radi se i djelovanju u potpunom neskladu s energetskim i dekarbonizacijskim aspektima Europskog zelenog plana. Usprkos izjavama potpore i načelne podrške Inicijativi nakon sastanka s Ministrom zaštite okoliša, pokazuje se da MZOE ne prepoznaje razmjere problema i ne vidi potrebu za proglašavanjem krize i transformacijom dosadašnjeg smjera okolišne politike niti u jednom segmentu, jer ju, ovakvom kakva jest, smatra u potpunosti dostatnom.
Iako smo svjesni da ova će ova vijest ostati u sjeni prethodno spomenute, trenutno aktualnije javnozdravstvene krize, još jednom naglašavamo da teme klime i okoliša nisu i ne smiju biti „treće teme“. Iako pandemija COVID-19 nije direktna posljedica klimatskih promjena, podsjećamo na riječi prof. Đikića da su dramatične promjene u okolišu uzrokovane djelovanjem čovjeka veliki čimbenik nesigurnosti u smislu razvoja novih vrsta virusa i predviđanja njihovih učinaka na čovjeka. Također, među tzv. ekonomskim migranima raste udio klimatskih i na našim će ih granicama u predstojećim godinama biti sve više. Vrlo ozbiljne projekcije pokazuju da su klimatske migracije i perspektiva hrvatskih građana, osobito ako izostane djelovanje ili ako dopustimo ovakav način „suočavanja“ s klimatskom krizom.
Stoga ovim putem ponovno apeliramo na institucije Republike Hrvatske da hitno razviju i implementiraju ambiciozne politike usporavanja i suočavanja s klimatskom krizom. Smjer tih mjera mora biti utemeljen na najboljim raspoloživim rezultatima svih znanstvenih područja, kako bi se što uspješnije mogli nositi sa velikim izazovima koji su već s nama, a postajat će sve veći i zahtjevniji u bliskoj budućnosti. Nedjelovanje i krivo usmjereno djelovanje donosi neprocjenjivu materijalnu, ali i egzistencijalnu štetu.

/by