Objave

Klima 2022. godine

Mlazno strujanje i njegov poremećaj. Izvor European Geosciences Union.

U danima poslije Božića 2022. smo u Žminjskoj šumi nabrali dosta rujnica. Evelina Orbanić, odlična poznavateljica i strastvena beračica gljiva, prokomentirala je da nikad u svom dugom životu u ovo doba godine nije našla rujnice. Prelazak iz 2022. u 2023. je u našim krajevima, kao i u glavnini Europe, obilježen vrlo visokim temperaturama. Sjeverna Amerika, kao i Japan, istovremeno su bili izloženi intenzivnoj provali polarne hladnoće, praćene obilnim snijegom, koji je doslovno paralizirao te dijelove svijeta. Radi se o anomaliji izravno povezanom s klimatskim promjenama, koje su, zbog prekomjernog zagrijavanja Arktika, dovele do poremećaja u mlaznom strujanju, što zapravo već nekoliko godina dovodi do vrlo nepredvidljivih vremenskih obrazaca.

Iako nije bila rekordno topla (“tek” peta najtoplija od početka sustavnih mjerenja), 2022. godina je bila prepuna vremenskih događaja, koji su nam najjasnije do sada pokazali da su klimatske promjene realnost u kojoj živimo i u koje smo duboko uronjeni. Obilježili su je ekstremni i brojni toplinski valovi u Europi i s njima povezani katastrofalni požari, obilne poplave u Pakistanu, Nigeriji i mnogim drugim državama, kolapsi brojnih ledenjaka (među kojima je nama najbliži kolaps ledenjaka Marmolade u talijanskim Dolomitima) te brojne druge meteorološke nedaće. Na alpskim skijalištima nema snijega, zbog čega se ta skijališta zatvaraju, a Svjetski skijaški kup se jedva održava umjetnim zasnježivanjem (rekli bismo silovanjem prirode). Kao što smo već puno puta isticali, naravno da se pojedinačni meteorološki događaj ne može izravno pripisati klimatskim promjenama. Naravno da je ekstremnih događaja bilo i u prošlosti. No, brojnost, učestalost i intenzitet tih događaja su se značajno promijenili, što je u izravna posljedica poremećaja globalnog klimatskog sustava. 2022. godina nam je doista vrlo jasno dala do znanja da živimo u svijetu na kakvog nismo navikli, u svijetu u kojem godišnja doba nisu onakva kakvima ih doživljavamo. Koncentracija ugljikovog dioksida u atmosferi i dalje raste i trenutno iznosi oko 417,2 ppm.

2022. godina je godina koju su obilježili i značajni geopolitički poremećaji, osobito oni uzrokovani agresijom Rusije na Ukrajinu. Osim što je uzrokovao velika ljudska stradanja i uništenje infrastrukture u Ukrajini, taj rat je doveo do velikih poremećaja u opskrbi energijom EU, osobito zbog činjenice da oko 40 % plina, kojim se opskrbljuje EU, dolazi iz Rusije. Tu smo se našli na točki račvanja, gdje smo trebali odlučiti hoćemo li “iskoristiti” trenutnu situaciju za radikalnu energetsku tranziciju prema obnovljivim izvorima energije ili ćemo se okrenuti prema novim opskrbnim pravcima. Iako je implementacija projekata obnovljivih izvora energije u stalnom porastu, EU je izlaz iz energetske krize potražila u djelomičnoj (nadamo se kratkotrajnoj) revitalizaciji ugljena, ali fokus je najviše usmjeren prema (tzv. “prirodnom”) plinu iz Sjeverne Amerike, zbog čega se planiraju novi LNG terminali. Osim toga, unatoč značajnim protivljenjima, uključujući i apel ambasadora Klimatskog pakta EU, Europski parlament je izglasao uvrštenje plina i nuklearne energije u taksonomiju održivih investicija. Složena situacija je stvorila mnoge neizvjesnosti i budućnost energetike, a s njom i emisija te, u konačnici i Zelenog plana EU, je vrlo nepredvidljiva.

Na međunarodnom planu, treba istaknuti klimatski COP 27, koji je održan u egipatskom gradu Sharm El-Sheikh. On je okončan s vrlo pozitivnom odlukom da razvijene zemlje Globalnog sjevera moraju isplačivati ekološku odštetu Globalnom jugu. No, taj COP je zasjenjen činjenicom da je na njemu bila prisutna do sada najbrojnija delegacija lobista fosilne industrije, što je dovelo do toga da su fosilna goriva i dalje ostala “neokrznuta”. Osim toga, vrlo je važan i COP15 o bioraznolikosti, održan u Montrealu. Ta konferencija je iznijela povijesni dogovor o zaštiti bioraznolikosti, koji se po svojoj važnosti uspoređuje s Pariškim sporazumom.

Na razini Hrvatske, barem na polju klimatskih politike, nema puno događaja koji bi se mogli istaknuti. Ustvari, gotovo da nema ničega. Iako je ravnateljica Uprave za klimatske promjene Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Dunja Mazzocco Drvar istaknula da je u razdoblju od 1980. do 2020. šteta koju je Hrvatska pretrpjela zbog klimatskih promjena oko 3 milijarde Eura i oko 900 smrti, čini se da vladajućima to i dalje ne predstavlja značajniji problem. No, civilne udruge su i dalje aktivne. Zelena akcija i Greenpeace Hrvatska nastavljaju sa svojim vrlo aktivnim programima suočavanja s klimatskim promjenama. U suradnji s njima, Extinction Rebellion također intenzivira svoje aktivnosti, a klimatski marš je već postao tradicionalan. Aktivnosti skupine vezane uz provođenje klimatskog kolaža su također i dalje vrlo živahne, za što naročito zahvaljujemo Ivani Kordić i Ani Elizabeti Robb.

Znanstvenici za klimu su u 2022. možda bili nešto manje aktivni, djelomično zbog boravka Nikole Biliškova u Kanadi. No, ipak treba istaknuti početak provođenja kolegija Dubravke Vitali Čepo “Klimatske promjene i zdravlje” na Farmaceutko-biotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Sudjelovali smo na više panela (među kojima ističemo “Ne pričaj mi priču o klimatskoj pravdi“), održana su mnoga predavanja (npr. “Klimatska pravda: iza nas i pred nama“) i druge aktivnosti. Također i dalje održavamo visoku razinu prisustva u medijima, što se očituje u mnogim komentarima i intervjuima. Ugodno nas je iznenadila i nominacija za nagradu Žuti okvir. Iako na kraju nismo dobili tu nagradu, laskavo je već i to što smo ušli u uži izbor za nju. Dio Znanstvenika za klimu se angažirao i oko kampanje za referendum građana Pule za Lungomare. Iako sama ta kampanja nema izravne veze s klimatskim promjenama, njen širi kontekst je itekako vezan uz ekološku problematiku, očuvanje okoliša, kvalitete ljudskog života i bioraznolikosti.

Ulazimo u 2023. Po svemu sudeći, bit će to izazovna i zanimljiva godina. U prvim njenim danima put me naveo iza jedne cisterne globalnog naftnog diva Shell, koji je odnedavno prisutan i u Hrvatskoj. Cisterna je izvana blistavo čista, u skladu s općim greenwashingom koji krasi Shell i srodne kompanije. U skladu s time, cisterna u svojoj utrobi nosi svoje prljavo fosilno gorivo, zaprljano emisijama, ali i desetljećima korporativnih laži, koje su velikim dijelom i uzrokovale stanje u kojem se nalazimo. Cisterna odlazi jednom cestom, ja drugom. U tome je sadržana i moja najbolja želja za novu 2023. godinu.

/by

Povijesni dogovor o bioraznolikosti

U dubokoj sjeni Svjetskog prvenstva u nogometu, u Montrealu (Kanada) se od 7. do 19. prosinca održavala UN-ova konferencija stranaka o bioraznolikosti COP15. Kao zaključak te konferencije, nakon dvotjednih pregovora, u ranim jutarnjim satima 19. prosinca donesen je povijesni globalni dogovor o obnovi i očuvanju bioraznolikosti.

Naime, delegacije oko 190 zemalja su podržale sveobuhvatni sporazum Ujedinjenih naroda, koji će ostati zapamćen kao Kunming-Montrealski okvirni sporazum o bioraznolikosti. Sporazumom se predviđa zaštita 30 % kopna i oceana planeta do 2030. te poduzimanje niza drugih mjera protiv gubitka bioraznolikosti. Konkretno, Sporazum definira 23 okolišna cilja, a najprominentnija je tzv. 30×30, koja je usmjerena na zaštitu 30 % kopna i 30 % mora. Trenutno je zaštićeno oko 17 % kopnenih i 8 % oceanskih površina, što podrazumijeva restrikcije na aktivnosti kao što su ribarenje, poljoprivreda i rudarenje. Ostale odredbe koje treba istaknuti su:

  • Održavanje, poboljšanje i obnova ekosustava, uključujući zaustavljanje izumiranja vrsta i održavanje genetske raznolikosti;
  • “Održivo korištenje” bioraznolikosti – radi se o osiguravanju da vrste i staništa mogu i dalje pružati usluge koje pružaju čovječanstvu, kao što su hrana i čista voda;
  • Osiguravanje pravedne i ravnopravne podjele dobrobiti resursa iz prirode, poput ljekovitih tvari biljnog porijekla, te zaštite prava autohtonih naroda;
  • Plaćanje i ulaganje resursa u biološku raznolikost te siguravanje da financijska sredstva i napori za očuvanje dođu tamo gdje su potrebni.

Zemlje su se također složile da će s preostalih 70 % površine planeta upravljati kako bi izbjegle gubitak područja koja su od velike važnosti za biološku raznolikost i kako bi osigurale da velika poduzeća pravovremeno otkriju rizike vlastitih aktivnosti u odnosu na biološku raznolikost.

Mediji, koji su izvijestili o sporazumu, nazivaju ga Pariškim sporazumom o bioraznolikosti, a Glavni tajnik UN-a Antonio Gueterres ga je pozdravio riječima: “Konačno smo započeli sklapati mirovni sporazum s prirodom.”

Iako ponešto ispod radara opće javnosti, rastuća kriza bioraznolikosti je već do 2016. dovela do gubitka oko 69 % populacije biljaka i životinja na Zemlji u odnosu na 1970. godinu. Ako se ne kontrolira, ta kriza, isprepletena uzročno-posljedičnim vezama s klimatskom krizom, ugrožava zalihe hrane i vode na planetu, kao i postojanje nebrojenih vrsta širom svijeta.

Bez obzira na nesavršenosti sporazuma, pozdravljamo njegovo donošenje. Naravno, sad je pitanje hoće li se postavljeni visoki ciljevi doista i ostvariti, a u tom će segmentu važnu ulogu odigrati civilno društvo u interakciji s donositeljima odluka.

/by

Panel diskusija “Ne pričaj mi priču o klimatskoj pravdi”

Na Institutu Ruđer Bošković je u organizaciji Centra za znanstvene informacije (CZI) je 27. listopada 2022. održan panel pod naslovom “Ne pričaj mi priču o klimatskoj pravdi”. Panel je organiziran u okviru Međunarodnog tjedna otvorenog pristupa, kojemu je ove godine tema bila otvorenost za klimatsku pravdu.

Na panelu su sudjelovali:
Moderatorica: Sanja Jurković, CZI, IRB
Jelena Godrijan, IRB
Jelena Puđak, Institut za društvena istraživanja Ivo Pilar / Znanstvenici za klimu
Tomislav Medak, Institut za političku ekologiju / Coventry University (UK)
Nikola Biliškov, IRB / McGill University (Montreal, Quebec, Kanada) / Znanstvanici za klimu
Neda Adamović, Narodna knjižnica “Petar Preradović” Bjelovar
Melinda Grubišić Reiter, Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić” Šibenik
Tihana Lončarić, Narodna knjižnica “Petar Preradović” Bjelovar

Prenosimo snimku cijelog vrlo zanimljivog panela.

 

/by

Zaključci III. znanstveno-stručnog skupa “Klimatske promjene i očuvanje morskih ekosustava Jadranskog mora” i Apel za sustavnu klimatsku akciju

Znanstveno-stručni skup na temu klimatskih promjena i očuvanja morskih ekosustava Jadranskog mora, održan na otoku Krku od 30. 9. do 2. 10. 2022., okupio je brojne stručnjake, znanstvenike i profesore usmjerene na istraživanje i obrazovanje javnosti o klimatskim promjenama te neizravnim i izravnim učincima i posljedicama ovog globalnog procesa na Jadransko more i Sredozemlje.

Temeljem iznesenih usmenih i posterskih prezentacija, obilježenih multidisciplinarnim pristupom prirodnih znanosti i struke vezanih za morske ekosustave, zajedno sa zaključnom raspravom skupa, doneseni su sljedeći zaključci:

Klimatske promjene globalna su pojava koja zahvaća sve dijelove svijeta, pa tako i Sredozemlje, naročito Jadran kao sastavni dio ovog zatvorenog morskog područja. Prirodni klimatski ciklusi pojačani su ljudskim djelovanjem, pri čemu dolazi do naglih i često destruktivnih promjena na regionalnoj razini. Kratkoročno razmišljanje čovječanstva, pri čemu je glavni motiv profit, vodi morske ekosustave prema kolapsu, pri čemu ljudska populacija ubrzano, ali dugotrajno narušava dostupne morske resurse.

Prema najnovijim studijama Global Climate Forum – Berlin i Sveučilišta Christian Albrechts – Kiel, očekuje se da će krajem 21. stoljeća godišnje štete uslijed poplavljivanja hrvatskog obalnog područja dosizati od 0,9 do 8,9 milijardi dolara.

Ukoliko se emisija stakleničkih plinova nastavi bez ograničenja, očekuje se daljnji porast globalne temperature u rasponu od 2,3 do 4,7 °C do kraja ovog stoljeća. Takvo zagrijavanje pratit će promjene u cijelom klimatskom sustavu, pa se tako do kraja stoljeća očekuje daljnje podizanje globalne morske razine u rasponu od 59 do 97 cm. Uz promjene klimatskih parametara dolazi i do češćih pojava ekstrema.

Smanjivanje emisije stakleničkih plinova ide presporo, a klimatske promjene su sve izraženije i teško zaustavljive. Ipak, čovječanstvo sustavnim promišljanjem i provedivim akcijskim planovima može ublažiti njihov utjecaj te prilagoditi vlastito djelovanje predviđajući potencijalna buduća događanja. Problemu je potrebno pristupiti holistički, pri čemu se treba uključiti znanost, ali i struka koja se bavi primjenom akcijskih planova i strategija na terenu te obrazovni sustav koji priprema buduće generacije na život u vremenu naglih promjena.

Ključ za zaštitu morskih ekosustava i održavanje njihovih funkcija jest primjena koncepta „Upravljanje temeljeno na ekosustavu“ (Ecosystem Based Management) i stvaranje potpuno zaštićenih morskih područja što se još ne provodi na području Jadranskoga i Sredozemnoga mora. Trenutna zaštita Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj je neučinkovita i razdijeljena na upravljanje od strane jedinica lokalne samouprave obalnih županija.

Ujedno, mali broj bogatijih država iskorištava ovu situaciju za nekontroliranu ekstrakciju morskih resursa. Potaknuti tim problemom, Ujedinjeni Narodi pokrenuli su Plan za obnovu prirode pri čemu je obavezno zaštiti 30% površine kopnenih i 30% površine morskih ekosustava do 2030. godine čijim se preporukama obvezala i Republika Hrvatska. Cilj provedbe Plana je smanjenje ljudskog otiska i povratak raspoloživosti prirodnih resursa u ravnotežu.

Primjer dobre prakse koji se može primijeniti i na zaštitu drugih vrsta jest koordinacija Međunarodne komisije za očuvanje i zaštitu atlantskih tuna (ICCAT) koja svake godine donosi obvezujuće preporuke za sve zemlje članice. Preporuke sadrže minimalnu dopuštenu veličinu ribe za ulov, ograničenja veličine ribolovnog napora, dopuštene ulovne i uzgojne kvote, vremenska i prostorna ograničenja ribolova, zajedno s nizom kontrolnih mjera koju svaka država članica provodi. Zahvaljujući koordiniranom naporu tijekom zadnjeg desetljeća, populacije atlantske tune su u oporavku.

Smatramo da je velika potreba za prezentiranjem primjera dobre prakse u Republici Hrvatskoj javnosti, poput inicijative tvrtke Ponikve eko otok Krk d.o.o., koja otok Krk vodi ka prvom otoku bez otpada – „zero waste“ otoku u Sredozemlju. Također, odličan primjer je izrada Obalnog plana Šibensko-kninske županije koji se temelji na Protokolu o integralnom upravljanju obalnim područjima u Sredozemlju. Ovaj plan uključuje analizu ranjivosti obalnog područja (vulnerability analysis), pri čemu se procjenjuje utjecaj klimatskih promjena i varijabilnosti na najvažnije obalne resurse. Cilj ove analize bio je dobivanje informacija koje pomažu društvu pri prilagodbi i smanjenju negativnih posljedica utjecaja naglih promjena. Temeljem ove analize može se provesti adekvatno prostorno planiranje, a sudionici skupa apeliraju na potrebu izrade ovakvog plana za sve obalne županije Republike Hrvatske.

Tijekom skupa, prikazani su izvrsni i inspirativni primjeri dobre prakse koji se primjenjuju u obrazovanju. Postoji veliki interes za obrazovanje mlađih naraštaja od strane mnogih prosvjetara i edukatora, no istaknuti su i problem pri prikupljanju sredstava za realizaciju specijaliziranih kurikuluma, tematskih radionica, laboratorijskog i terenskog rada. Stvorila se potreba za adekvatnim financiranjem takvih inicijativa, ali i umrežavanjem obrazovnih ustanova sa znanstvenicima i strukom vezanom za temu klimatskih promjena.

Nužno je da znanstvenici i dalje istražuju kako bi projekcije utjecaja klimatskih promjena bile što pouzdanije. Treba istraživati i na koje sve načine klimatske promjene djeluju na živi svijet i čovjeka kako bi se ublažili i izbjegli najgori scenariji.

Smatramo da je odgovornost političara na razvijanju politika koje će njihovim državama omogućiti da se prilagode klimatskim promjenama, podržavanju sudjelovanja svojih država u međunarodnim projektima ublažavanja klimatskih promjena te poticanju međunarodne suradnje koja uvažava činjenicu da su klimatskim promjenama najviše pridonijele razvijene države dok će posljedice tih promjena najviše osjetiti države u razvoju.

Apeliramo da javne ustanove koje upravljaju morskim zaštićenim područjima implementiraju bolju regulaciju ljudskih aktivnosti. Dobar primjer prakse koji treba slijediti je Nacionalni Park Kornati, koji kroz projekt SASPAS nastoji zaštiti životne zajednice morskog dna, s naglaskom na morske cvjetnice. Glavni cilj projekta je realizacija „ekoloških“ sidrišta u svih 19 uvala Nacionalnog parka te potpuna zabrana slobodnog sidrenja na ostalom području Parka.

Stihijski razvoj turističke djelatnosti, uz nekontroliranu obalnu izgradnju i prekomjeran komercijalni ribolov, trenutno su najdestruktivnije gospodarske grane, koje je nužno prilagoditi daljnjem razvoju naše države. Obzirom da je turistička djelatnost glavna gospodarska grana Republike Hrvatske, nastala je potreba za implementacijom održivog turizma u akcijski plan, u kojem je ujedno potrebno prikazati primjere dobre prakse i razmijeniti ideje s ciljem prilagodbe ove djelatnosti promjenama nastalim pod utjecajem klime.

Kao pojedinci također možemo i trebamo doprinijeti: smanjiti koliko god je moguće emisiju ugljičnog dioksida smanjenjem upotrebe automobila s benzinskim/dizelskim motorima i avionskog prijevoza, paziti na zagrijavanje/hlađenje domova te štititi zelene površine i u konačnici utjecati na političare. Klimatske promjene su nas već zahvatile, trebamo svi zajedno raditi na tome da im se što bolje prilagodimo i  što više ublažimo njihov utjecaj, smanjimo moguće štete i moguće ljudske žrtve.

 

 

DOPUNA ZAKLJUČAKA

 

  1. Promjene u globalnoj klimi prirodan su proces Zemljinih ciklusa, a klimatski parametri mijenjaju se na vremenskoj skali u rasponu od više tisućljeća, desetljeća, ali i u manjim vremenskim periodima. Međutim, od početka dvadesetog stoljeća, globalna temperatura zraka povisila se za 1 ⁰C, što se usko povezuje s ljudskim djelovanjem na klimu. Predviđa se da će do kraja ovog stoljeća globalna temperatura dodatno porasti za 2.3 – 4.7 ⁰C ukoliko se trend emisije stakleničkih plinova nastavi.

 

  1. Globalno stanje klime ima veliki utjecaj na morske ekosustave te su brojne nagle i poražavajuće promjene u njima izravno vezane za klimatske promjene. Pri procjeni utjecaja klime na mora i oceane, razmatraju se brojni parametri, među kojima je i varijabilnost morske razine. Od početka dvadesetog stoljeća, globalna razina morske vode porasla je za 20 cm. U novije vrijeme je u Sredozemlju i Jadranu zabilježeno ubrzavanje tog procesa. Predviđanje je da će se do kraja ovog stoljeća globalna morska razina dodatno podignuti za 59 – 97 cm, ako se sadašnji trend emisije stakleničkih plinova nastavi. Odličan primjer navedenog problema je grad Venecija, no poplavljivanje obalnih područja sve češće se opaža i diljem hrvatske obale.

 

  1. Šibensko-kninska županija je u svoje prostorno planiranje uvela i procjenu ranjivosti obale, a odnosi se na predviđanje utjecaja klimatskih parametara na sva obalna područja od interesa. Neophodno je uvesti procjenu ranjivosti za sve jedinice lokalne samouprave kako bi se dugoročno planirao daljnji razvoj svake obalne županije sukladno učinku klimatskih promjena.

 

  1. Primjer dobre prakse prikazao je otok Krk koji kroz djelovanje tvrtke Ponikve eko otok Krk d.o.o. gospodari otpadom na održiv način. Tvrtka je prva u RH prema sustavu odvojeno prikupljenog otpada, a glavni cilj je smanjenje emisije stakleničkih plinova. Shodno održivom razvoju otoka, koji uključuje razvoj elektromobilnosti, recikliranje „morske“ plastike i dr., otok Krk se razvija u smjeru prvog otoka bez otpada – „zero waste“ otoka u Sredozemlju.

 

  1. Klimatske promjene uvelike djeluju na dinamiku populacija morskih algi koje imaju važne ekološke uloge; djeluju kao stanište za brojne organizme te učinkovito skladište ugljika iz atmosfere. Populacije crvene koralinske alge (Lithophyllum byssoides), zajedno s makroalgama reda Fucales, samo su dva primjera algnih populacija pred kolapsom zbog podizanja razine mora, povišene površinske temperature, ali i utjecaja sluzavih nakupina koje narušavaju proces fotosinteze.

 

  1. Sluzave nakupine u moru koje u konačnici prekriju bentoske organizme posljedica su masovnog razvoja fitoplanktona. One negativno utječu na respiraciju te ishranu dubokomorskih koralja, a zabilježeno povišenje temperatura mora u dubljim slojevima narušava osnovne metaboličke funkcije ovih dugoživućih, ali iznimno osjetljivih životinja prilagođenih na stabilne okolišne uvjete. Veliki znanstveni napori u pokušaju umnožavanja crvene gorgonije (Paramuricea clavata) u sklopu projekta MERCES nažalost su završili s poražavajućim rezultatima. Naime, stagnacija vodenih masa 2018. godine kod Senja prouzročila je zadržavanje sluzavih nakupina u pokusnom polju što je posljedično zagušilo premještene gorgonije. Dinamika vodenih masa usko je povezana s globalnom klimom, a pojava sluzavih nakupina bilježi se sve češće.

 

  1. Biomasa želatinoznog planktona (režnjaci i rebraši) bilježi veliki porast u Sredozemlju tijekom posljednjeg desetljeća. Pojava invazivnog rebraša, morskog oraha (Mnemiopsis leidyi), koji se hrani zooplanktonom, bilježi se od 2016. godine, i njegove masovne pojave su utjecale na poremećaje u hranidbenoj mreži pelagijala i konačno u ribarstvu. U sjevernom Jadranu učestale su i masovne pojave režnajka, posebice morskih pluća (Rhizostoma pulmo) i mediteranske meduze (Cotylorhiza tuberculata), koje često sprječavaju ili ograničavaju ribolovne aktivnosti. Također, zavičajne vrste režnjaka, poput uhatog klobuka (Aurelia aurita), proživljavaju regionalno izumiranje (preostala je tek u Crnom moru), a njene populacije nadomještaju populacije izgledom gotovo jednake, ali genetski različite tropske vrste meduze – Aurelia solida. Porast srednje temperature mora i recentno osiromašenje Jadrana nutrijentima (oligotrofikacija) potencijalni su uzročnici restrukturiranja čitave zajednice planktona.

 

  1. Tropikalizacija Sredozemlja, pa tako i Jadrana, u sinergiji s lesepsijskim migracijama i antropogenim djelovanjem, glavni je uzročnik dramatične promjene sastava vrsta ihtiofaune. U Sredozemnom moru trenutno živi 188 egzotičnih vrsta riba, a istraživanje migracija pojedinih vrsta (srebrenopruga napuhača – Lagocephalus sceleratus, plavotočkasta trumpetača – Fistularia commersonii, tamna mramornica – Siganus luridus) ukazuje na uspješnu biološku invaziju Jadrana i potencijalnu ugrozu zavičajnih vrsta.

 

  1. Promjene abiotskih čimbenika uslijed klimatskih promjena utječu i na pojavu novih patogenih mikroorganizama u morskim ekosustavima, koji su desetkovali populacije brojnih školjkaša. Posljednja dva desetljeća bilježe se masovni pomori ekološki (plemenita periska – Pinna nobilis) i ekonomski (kunjka – Arca noae) značajnih vrsta. Povišene temperature mora negativno utječu na kondiciju jedinki, čime postaju osjetljivije na zarazu.

 

  1. Antropogeni utjecaj ubrzava učinak klimatskih promjena. Neodržive aktivnosti, poput onečišćenja mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama, masovnog turizma i iracionalnog iskorištavanja mora i obale dovodi u opasnost brojna staništa i vrste. Savjeti znanstvenika za dugoročno održivo gospodarenje biološkim resursima često se kose s kratkoročnim, dugoročno neodrživim nastojanjima za razvoj gospodarskih aktivnosti (npr. turizam uzrokuje povećanu potražnju i potiče pojedince na štetna razmmišljanja poput „dok traje traje“, „kad, ako ne sad“, „ako ne ulovim ja, drugi će“).

 

  1. Podizanje razine mora utječe na eroziju plaža, a uklanjanje naplavina (banketa) morske cvjetnice Posidonia oceanica pospješuje taj izrazito negativan proces. Plaža Sakarun negativan je primjer utjecaja čovjeka na promjenu morfoloških karakteristika plaže koja predstavlja važan turistički resurs. Uklanjanjem banketa godišnje se izgubi približno 37 m3 sedimenta, dok se njegova godišnja proizvodnja procjenjuje na 14 m3. Potrebno je razmotriti primjerene mehanizme upravljanja banketima morskih cvjetnica i rebrendiranje plaže.

 

  1. Iskorištavanje abiotskih i prostornih resursa Jadrana treba pažljivo razmotriti, obzirom da takvi resursi nisu neograničeni. Gospodarske aktivnosti u Jadranu ostavljaju jasan trag na obnovljivim biološkim resursima, poput prekomjernog ribolova i onečišćenja. Migratorni biološki resursi ekosustava Jadrana nisu pod isključivom jurisdikcijom RH, već ih iskorištava veći broj zemalja, što regulaciju aktivnosti čini bitno složenijom. Međunarodne organizacije odgovorne za gospodarenje ovim resursima pri davanju preporuka ne sagledavaju ekosustav u cjelini (Ecosystem Based Management) i ograničavaju se na gospodarenje tek pojedinim vrstama (single-species management). Kratkoročno planiranje, želja za profitom i klimatske promjene ugrožavaju biološku ravnotežu ekosustava mora.

 

  1. Inicijativa „Znanstvenici za klimu“ u Hrvatskoj je prikupila više od 550 potpisa hrvatskih znanstvenika na Apel za sustavnu klimatsku akciju. Apel je rezultirao brojnim kontaktima s institucijama, suradnjom s udrugama civilnog društva te međunarodnoj suradnji sa srodnim organizacijama. Rad u sklopu Inicijative se nastavlja.

 

  1. Sve navedene promjene koje su uočene u zadnjih tridesetak godina imaju negativan utjecaj primarno na glavne gospodarske grane jadranskog područja, kao što su turizam, ribarstvo, pomorstvo, ali i zdravlje ljudi, te posljedično i na cjelokupnu ekonomiju RH. Stoga se provođenje aktivnije zaštite Jadranskog mora nameće kao nužnost i jedino rješenje za daljnji održivi razvoj. Za sve aktivne mjere zaštite potrebno je osigurati sredstva iz proračuna RH i javnih poziva EU, te odlučno uspostaviti program akcijskog plana monitoringa, istraživanja i zaštite Jadrana sa sustavom ekoloških kazni u gospodarstvu i rokom provedbe u razdoblju od 2023. do 2030. godine.

 

SUDIONICI SKUPA

 

  1. Akademik Mirko Orlić, Geofizički zavod „Andrija Mohorovičić“, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
  2. Dejan Kosić, ing.str., Ponikve eko otok Krk
  3. sc. Irena Ciglenečki, Institut Ruđer Bošković, Zavod za istraživanje mora i okoliša, Zagreb
  4. prof. dr. sc. Tatjana Bakran-Petricioli, Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
  5. Donat Petricioli, dipl. ing. biol., D.I.I.V. d.o.o za ekologiju voda, mora i podzemlja, Sali
  6. sc. Ljiljana Iveša, Institut Ruđer Bošković, Centar za istraživanje mora, Rovinj
  7. Andrea Bilajac, mag. oecol. et. prot. nat., Institut Ruđer Bošković, Centar za istraživanje mora, Rovinj
  8. Edi Gljušćić, mag. varst. nar., Institut Ruđer Bošković, Centar za istraživanje mora, Rovinj
  9. prof. dr. sc. Andrej Jaklin, Institut Ruđer Bošković, Centar za istraživanje mora, Rovinj
  10. sc. Davor Lučić, Sveučilište u Dubrovniku
  11. sc. Silvija Kipson, SEAFAN – obrt za znanstvene i stručne usluge, Zagreb
  12. sc. Manja Rogelja, Aquarium Piran, Univerza na Primorskem
  13. sc. Jakov Dulčić, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split
  14. sc. Milena Mičić, Aquarium Pula
  15. Žana Moslavac, univ. bacc. mariscient.
  16. Tamara Sović, mag. varst. nar.
  17. prof. dr. sc. Tomislav Šarić, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu, Sveučilište u Zadru
  18. Ciril Mlinar, Water Cycle Institute, CICFILM PRODUCTION, Slovenija
  19. sc. Ivica Vilibić, Institut Ruđer Bošković, Zavod za istraživanje mora i voda, Zagreb
  20. prof. dr. sc. Petar Kružić, Zoologijski zavod, Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
  21. dr. sc. Kristina Pikelj, Geološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
  22. Matej Čief, Sveučilište Jurja Dobrile, Fakultet prirodnih znanosti u Puli
  23. sc. Ivana Zubak Čižmek, Sveučilište u Zadru, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
  24. sc. Vjekoslav Tičina, Institut za oceanografiju i ribarstvo
  25. Ines Haberle, mag. oecol. et. prot. nat., Institut Ruđer Bošković, Zagreb
  26. sc. Nikola Biliškov, Institut Ruđer Bošković, Zagreb
  27. sc. Maja Novosel, Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
  28. Leo Šamanić, mag. prof. pouč. bio. et. chem., Prva riječka hrvatska gimnazija, Rijeka
  29. Marina Ništ, prof. biol., Agencija za odgoj i obrazovanje Zagreb, Podružnica Osijek
  30. Marica Kučan, prof. matematike i fizike, školski koordinator SEMEP-a, Pomorska škola Bakar
  31. Ivana Josipović Florijan, prof. biol. i kem., Prva sušačka gimnazija u Rijeci, Rijeka
  32. Marija Purgar, mag. prot. nat. et. amb., Institut Ruđer Bošković, Zagreb
  33. Tea Knapič, uni. dipl. biol., Prirodoslovni muzej Slovenije, Ljubljana
  34. Milvana Arko-Pijevac, dipl. ing. biol., Prirodoslovni muzej Rijeka
  35. sc. Robert Hofrichter, MareMundi Institut Krk

 

/by

Apel Vladi RH za stvaranje otpornosti na klimatsku krizu

Zelena akcija je na svojim stranicama započela s prikupljanjem potpisa na Apel Vladi RH za stvaranje otpornosti na klimatsku krizu. Potpisi će se prikupljati do 1. studenog, nakon čega će, uz prigodnu akciju, biti predani Vladi RH. Ovip putem vas pozivamo da podržite tu akciju!

U nastavku prenosimo cijeli tekst peticije.

Opis

Zbog sve izraženijih vremenskih ekstrema, suša, požara i poplava, tražimo da Vlada hitno donese nacionalni Akcijski plan za provedbu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje 2023.-2027., a koji će sadržavati sljedeće:

  1. konkretne mjere za financiranje otpornosti na klimatske promjene u svim sektorima
  2. godišnji budžet za provedbu mjera i projekata prilagodbe na klimatske promjene
  3. konkretne rokove za njihovu provedbu
  4. kriterij pravednosti i uključivosti za raspodjelu sredstava
  5. provedbeno tijelo za praćenje i vrednovanje provedbe Plana.

Potpisivanje je organizirano u okviru kampanje Zelene akcije naziva “Klimatski otporne zajednice”.

Obrazloženje

  • Zašto?

Hrvatska je jedna od najranjivijih zemalja u Europi po pitanju klimatskih promjena. Prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), Hrvatska spada u skupinu od tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod (BNP). Samo prošle godine, štete u poljoprivredi iznosile su skoro jednu milijardu kuna. A znanstveni izvještaji Međuvladina panela za klimatske promjene (IPCC) predviđaju da će područje Mediterana biti najpogođenije toplinskim valovima, sušom i nestašicom vode, a čak ga opisuje i kao jedno od “žarišta klimatskih promjena”. Zato moramo ozbiljno krenuti planirati i provoditi mjere za ublažavanje ovih posljedica.

  • Što je prilagodba klimatskim promjenama?

Prilagodba klimatskim promjenama podrazumijeva poduzimanje određenog skupa aktivnosti s ciljem smanjenja ranjivosti prirodnih i društvenih sustava na klimatske promjene, povećanja njihove sposobnosti oporavka nakon učinaka klimatskih promjena, ali i iskorištavanja potencijalnih pozitivnih učinaka koji također mogu biti posljedica klimatskih promjena.

Stoga, osim što moramo dekarbonizirati način na koji dobivamo energiju i hranu te način na koji se krećemo, moramo graditi i otpornost na već vidljive te buduće utjecaje klimatskih promjena. One nisu nešto što će se dogoditi u budućnosti i nekome drugome. Štete od promjene klime osjećamo već danas i to svugdje: u poljoprivredi, ribarstvu, okolišu, turizmu, energetici, gospodarstvu, na našem zdravlju. Saznajte više u brošuri.

  • Zašto nam je potreban Akcijski plan?

Vlada RH je još 2020. godine donijela Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama do 2040. te se obvezala na donošenje Akcijskog plana za petogodišnje razdoblje. Nacrt plana bio je kreiran za 2019.-2023., ali nikad nije usvojen!

S obzirom da ovaj Plan – koji nije ugledao svjetlo dana – ističe za godinu dana, tražimo hitno donošenje novog Plana za razdoblje od 2023. do 2027. godine. Ujedno tražimo da nacrt novog plana bude predmet savjetovanja s javnošću.

Akcijski plan bi se trebao sastojati od konkretnih mjera i rokova za financiranje otpornosti naših gospodarskih i drugih sektora, općina, gradova, sela, otoka.

To su mjere poput ulaganja u dodatne kapacitete vatrogasnih službi (kanaderi), a na primjeru mnogobrojnih požara ovog ljeta mogli smo vidjeti da je to neophodno. Zatim, edukacija i podizanje kapaciteta poljoprivrednika_ca kako bi se mogli na vrijeme pripremiti i prilagoditi klimatološkim i vremenskim promjenama, kao i odabir usjeva otpornijih na sušu. Izgradnja tzv. javnih klimatskih skloništa zbog toplinskih valova i javno dostupnih česmi za pitku vodu. Dodatno, sadnja zelenila u gradovima jer ulica sa stablima svojom mikroklimom snižava temperaturu za čak 10 stupnjeva.

Tu spadaju još: procjena i bolje upravljanje rizicima od velikih nesreća i katastrofa u okviru sustava civilne zaštite u RH; učinkovitije korištenje vodnih resursa; prilagođavanje građevinskih propisa i standarda prostornog planiranja budućim klimatskim uvjetima i ekstremnim vremenskim prilikama; izgradnja obrane od poplava; prilagođavanje šumarskih praksi manje osjetljivih na oluje i požare itd.

Podržite Apel i poručite vladajućima da moramo biti spremni na sve izazove te zajedno stvoriti gospodarstvo, sela, gradove, otoke, naše domove, otporne na klimatske promjene.

  • Idući koraci

Nakon prikupljanja potpisa koje traje do 1. studenog 2022., Apel će Zelena akcija, u ime svih potpisnika i potpisnica, predati Vladi RH kako bismo zatražili hitno donošenje Akcijskog plana i pokazali da to građanke i građani ove zemlje žele.

.
/by

Taksonomija EU: prljava politika lažno zelene energije

Članak je preveden na hrvatski jezik s izvornika objavljenog 13. srpnja 2022. u Green European Journal,
autor izvornika: Seden Adlar

Nakon odobrenja Europskog parlamenta, Europska komisija nastavlja sa svojim planovima klasifikacije fosilnog plina i nuklearne energije kao “zelene” energije. Posljedice tog katastrofalnog poteza će se u nadolazećim godinama odraziti na širok raspon problema, od rata u Ukrajini do klimatske krize. Seden Anlar razmatra dosadašnje odvijanje kontroverze te njen utjecaj na jedinstvo EU-a, klimatsko vodstvo i geopolitičku strategiju.

6. srpnja 2022. članovi Europskog parlamenta izglasali su podršku prijedlogu taksonomije od strane Europske komisije, čime su dali zeleno svjetlo označavanju fosilnog plina i nuklearne energije “zelenim” energentima, što se odnosi i na aktivnosti vezane uz njih. Bio je to katastrofalan ishod koji znači, jednostavno i u praksi, da će Europska unija od 1. siječnja 2023. ulaganja u fosilni plin i nuklearnu energiju smatrati zelenima.

U pozadini svog dosadnog naslova, Uredbom o taksonomiji EU-a se uspostavlja sustav klasifikacije, čija je svrha da tvrtkama, ulagačima i donositeljima političkih odluka pruži smjernice o održivim financijskim proizvodima i energetskim resursima. Glavni cilj zakona je usmjeriti kapital prema aktivnostima koje Komisija smatra ekološki održivima. Drugim riječima, taksonomija je osmišljena kako bi spriječila zeleno pranje (greenwashing) identificiranjem održivih ekonomskih aktivnosti, kao i uvođenjem obveza izvješćivanja za tvrtke i sudionike na financijskim tržištima.

Glavni dio Uredbe o taksonomiji kojom je utvrđeno šest ciljeva je stupio na snagu 12. srpnja 2020. No, Komisija je tada najavila da će popis ekološki održivih aktivnosti donijeti kasnije putem „delegiranih akata”. Tu su odluku žestoko kritizirali zastupnici EU-a, jer su delegirani akti po prirodi sekundarno zakonodavni akti i stoga nisu podložni istoj razini ministarskog i parlamentarnog nadzora kao sama uredba.

Europska komisija je u travnju 2021. objavila pravila koja reguliraju taksonomiju, ali je odgodila odluku o uključenju fosilnog plina i nuklearne energije na popis održivih gospodarskih aktivnosti. Mjesecima kasnije, nekoliko trenutaka prije ponoći u novogodišnjoj noći 2021., Komisija je objavila nacrt prijedloga koji te energente označava kao “zelene” izvore. Taj potez je proglašen “jednom od najvećih kontroverzi” dosadašnjeg mandata predsjednice Komisije Ursule von der Leyen.

Podijeljena Unija

Tijekom jeseni 2021. Komisija je započela konzultacije s državama članicama o nacrtu prijedloga, što je izazvalo višemjesečne žestoke rasprave i pregovore. Nastale su dvije neformalne skupine sa suprotnim stajalištima o tome treba li EU označiti fosilni plin i nuklearnu energiju zelenom, a predvode ih dva glavna aktera: Francuska i Njemačka, čime su naglašene velike razlike među državama kad su u pitanju energetski ciljevi.

Francuska, koja oko 70 % svoje energije dobiva iz nuklearnih elektrana, uz potporu država članica iz istočne i središnje Europe poput Poljske, je htjela da von der Leyen uključi nuklearnu energiju u taksonomiju. S druge strane, Njemačka, koja je tri od svojih šest nuklearnih elektrana zatvorila 2021., a ostatak namjerava zatvoriti do kraja 2022., je lobirala protiv uključivanja nuklearne elektrane i predložila dodavanje fosilnog plina kao alternative. Međutim, vlada sačinjena od „semafor koalicije“ je podijeljena je po tom pitanju, pri čemu se Socijaldemokratska partija (SPD) zalaže za fosilni plin, čemu se protive Zeleni. Štoviše, tijekom tog procesa, antinuklearne države poput Austrije i Luksemburga su pokazale svoje zube prijeteći mogućim tužbama bude li nuklearna energija označena zelenom. Na kraju, Njemačka i Francuska su se “složile da se ne slažu” i čak su zanijekale bilo kakav sukob. Naknadna odluka Komisije o uključenju fosilnog plina i nuklearne energije u taksonomiju, službeno objavljena u Dopunskom delegiranom aktu o klimi, jasno pokazuje znatan utjecaj država članica na institucije EU-a u procesima donošenja odluka.

I tako je obećavajuća inicijativa s potencijalom da doprinese klimatskim ciljevima EU-a postala još jedna razblažena komponenta Europskog zelenog dogovora i alat koji će doprinijeti upravo onome čemu se trebao suprotstaviti: greenwashingu.

Izostanak oporbe

I prije glasanja u Europskom parlamentu u srpnju 2022., zastupnici su mogli reagirati na prijedlog Komisije. Čini se da je delegirani akt pretrpio veliki udarac u lipnju 2022. kad su dva najznačajnija odbora Europskog parlamenta, Odbor za gospodarstvo i Odbor za okoliš, odlučila da će ga blokirati, tražeći od Komisije da iznese novi prijedlog. Takve odluke su obično pouzdan pokazatelj smjera u kojem će ići plenarno glasanje, no ovoga puta to nije bilo tako.

Naravno, protivljenje toj odluci nije izostalo. Čim je Komisija objavila kontroverzni prijedlog za uključivanje fosilnog plina i nuklearne energije u Uredbu o taksonomiji, međustranački i transnacionalni savez zastupnika u Europskom parlamentu se okupio protiv prijedloga – što je rijetka pojava. Kad je održano glavno plenarno glasanje, 278 zastupnika u Europskom parlamentu iz svih stranačkih linija glasali su za blokiranje prijedloga, 75 manje od 353 glasa potrebna za osiguranje potrebne apsolutne većine. No, s obzirom na to da je bila potrebna apsolutna većina od 353 glasa, oporba je izostala.

Većina zastupnika u Europskom parlamentu koji su odobrili predloženu taksonomiju dolaze iz redova Europske pučke stranke desnog centra, dok su Zeleni/EFA bili jedina stranka koja je jednoglasno glasala za blokiranje prijedloga (uz jedan suzdržan glas).

 

Manjkavi dizajn

U binarnoj klasifikacijiji, koja razlikuje dobru “zelenu” energiju od svih drugih izvora, nedopustiv je nijansirani tranzicijski pristup koji bi bio i ambiciozan i realan.

Kao što je stručna skupina Europske platforme za održivo financiranje navela u svom konačnom izvještaju, taj pristup zanemaruje međuaktivnosti koje bi se mogle provoditi u određenom vremenskom razdoblju tijekom tranzicijskog procesa. Štoviše, taksonomija ostavlja neklasificiranim širok raspon resursa koji nemaju značajan utjecaj na okoliš, što bi moglo dovesti do toga da ih investitori smatraju “neodrživima”. S obzirom na to da su europske tvrtke obavezne izvještavati o održivosti svojih ulaganja, to bi vjerojatno dovelo do toga da će se svaka aktivnost koja nije na „zelenom popisu” smatrati neusklađenom s klimatskim ciljevima EU-a, što može presušiti kapital koji bi mogao biti usmjeren prema tim aktivnostima.

Daleko od znanstvene utemeljenosti, kakva je klasifikacija trebala biti, taksonomija pati od simptoma potpunog zanemarivanja smjernica znanstvene zajednice kako bi se globalno zagrijavanje zadržalo na razini ispod +1,5 °C u odnosu na predindustrijsko doba. Uzimajući u obzir činjenicu da su odluke donesene samo nekoliko mjeseci nakon upozorenja IPCC-a da bi planet mogao biti na putu povišenja prosječne globalne temperature i do dva puta više od granice postavljene Pariškim sporazumom, postupci Europske komisije i Parlamenta nisu ništa drugo nego sramotni. Štoviše, takva taksonomija također odbacuje zahtjeve klimatskih aktivista i nevladinih organizacija, koji su pozvali EU da poduzme ozbiljne korake kako bi ispunila svoje klimatske ciljeve. To je još jedan dokaz da, kad se upletu partikularni interesi, posao dolazi na prvo mjesto.

Većina kritika proširenja taksonomije s pravom je usmjerena na plin. Dok dužnosnici EU-a impliciraju da plin nije tako loš kao ugljen – što nije najuvjerljiviji argument u diskusiji usred klimatske krize – nova ulaganja u fosilne aktivnosti poput elektrana na plin jednostavno nisu u skladu s klimatskim ciljevima EU-a. Plin možda jest čišći od ugljena, ali nije dovoljno čist da bi zaslužio nastavak ulaganja u plinsku infrastrukturu. To je nedavno potvrdila Međunarodna agencija za energiju u svojoj izjavi da bi ulaganja u fosilna goriva morala biti hitno zaustavljena, s početkom 2022., kako bi se globalno zagrijavanje zadržalo ispod +1,5 °C.

Stvari postaju kompliciranije kad je u pitanju nuklearna energija. Iako se, za razliku od fosilnog plina, može smatrati gorivom bez emisija, životni ciklus nuklearnih elektrana, uključujući izgradnju, ekstrakciju urana, transport i preradu rude, značajni su izvori emisija CO2. Štoviše, izgradnja je vrlo skupa i svakako prespora da bi nuklearne elektrane doprinijele kratkoročnom smanjenju emisija i klimatskim ciljevima do 2030. godine koje je postavila EU. Iako Francuska snažno podupire nuklearnu energiju kao svoj omiljeni izvor električne energije, čak ni financijski savjet francuske vlade nuklearnu energiju ne smatra održivim ulaganjem. Zanimljivo, i Frans Timmermans, potpredsjednik Europske komisije odgovoran za Europski zeleni dogovor, izjavio je da se nuklearna energija ne može klasificirati kao zelena. Konačno, značajni prigovori proizlaze iz zabrinutosti struke da bi uključivanje nuklearne energije među zelene aktivnosti moglo odvratiti kapital od ulaganja u obnovljive izvore, unatoč tome što su obnovljivi izvori energije jeftiniji od nuklearne energije i plina, a to bi u konačnici usporilo energetsku tranziciju.

Međunarodna agencija za energiju je izjavila da bi ulaganja u fosilna goriva morala biti hitno zaustavljena, s početkom 2022.

Investitori su mi kritizirali prijedlog

Nije iznenađujuće da su neki ulagači pozdravili uključivanje fosilnog plina i nuklearne energije u taksonomiju. Generalni direktor njemačke udruge lokalnih javnih poduzeća VKU nazvao je to “važnim prepoznavanjem uloge prirodnog plina kao mosta za postizanje klimatskih ciljeva”. Međutim, neočekivano mnogo kritika prema proširenju taksonomije zapravo je došla od samih investitora i drugih dionika u energetskoj i financijskoj industriji, koji su izrazili svoju zabrinutost oko vjerodostojnosti i upotrebljivosti trenutne verzije proširene taksonomije – signalizirajući da bi odluku trebalo uzimati s oprezom ili čak bojkotirati nove zelene oznake.

Na primjer, Net Zero Alliance, grupa od 73 institucionalna ulagača, izjavila je da bi uključivanje plina “bilo u suprotnosti s visokim razinama okvirnih ambicija taksonomije EU-a općenito.” Stephan Kippe, voditelj istraživanja ESG-a u Komercijalnoj banci AG je zaključio da odobrenje prijedloga Komisije “ne čini borbu protiv greenwashinga nimalo lakšom”. Hugo Gallagher, viši savjetnik za politiku pri Europskom održivom investicijskom forumu (Eurosif) također je izrazio protivljenje prijedlogu rekavši: “Dvojbeno je ispunjavaju li plin i nuklearna energija uvjete da budu kvalificirani kao tranzicijske aktivnosti”, te dodao da mnogi industrijski akteri ne žele ulagati u plin ili nuklearnu energiju.

Fosilni pogon Putinovog rata

Aktivisti su bili vrlo jasni da će, osim pogoršanja klimatske krize, ovakvo proširenje taksonomije EU imati presudan utjecaj na rat u Ukrajini. Dopuštanje većeg ulaganja u plin i nuklearnu energiju Europi otežava osiguranje energetske neovisnosti od Rusije. Odluka je stoga dar Putinu koji će u konačnici novcem EU nastaviti financirati svoj ratni stroj.

EU je Rusiji već od početka rata u Ukrajini do sada platila 57 milijardi eura za fosilna goriva, jer su uvoz ruskog fosilnog plina, plinskih turbina, urana i drugih nuklearnih usluga izuzeti iz sankcija koje je EU nametnula Rusiji kao odgovor na invaziju. Prema novoj studiji Greenpeacea, očekuje se da će Rusija biti jedan od glavnih dobitnika u proširenju taksonomije. Naime, ta odluka Rusiji osigurava zaradu u iznosu dodatnih 4 milijarde eura godišnje, što znači 32 milijarde do 2030.

Kad je riječ o nuklearnoj energiji, ruska državna tvrtka Rosatom trebala bi “osigurati udio od procijenjenih 500 milijardi eura potencijalnog ulaganja u nove nuklearne kapacitete EU-a”. Ako su Europska komisija i Parlament obećali da će stajati uz Ukrajinu, zašto bi Putinu osigurali tako nevjerojatnu geopolitičku prednost na srebrnom pladnju (ili bolje rečeno, pladnju od uranovog stakla)?

Lobiji, lobiji, lobiji

Shvativši da će biti najveći dobitnici takve odluke, ruske tvrtke Gazprom, Lukoil i Rosatom u Bruxellesu su intenzivno lobirale da se fosilni plin i nuklearna energija dodaju u Taksonomiju EU kao zeleni resursi i aktivnosti. Greenpeace je otkrio da su se povjerenici i visoki dužnosnici Europske komisije s predstavnicima tih kompanija sastali ukupno 18 puta, izravno ili preko lobista tvrtki i podružnica od ožujka 2018., kada je Komisija predstavila svoj akcijski plan o održivim financijama. Jednostavno je zapanjujuć kontrast između postupaka Europske komisije i njezinih javnih izjava u vezi s Ukrajinom, kao što je izjava von der Leyen Ukrajincima tijekom njezina posjeta: „Vaša borba je naša borba. …Europa je na vašoj strani” pred ukrajinskim predsjednikom Zelenskim.

Važno je napomenuti da je i sama Europska komisija nedavno prepoznala koliko su opasne lobističke aktivnosti ruskog režima u Bruxellesu i predložila da se ruskim tvrtkama zabrani angažiranje tvrtki iz EU za lobiranje i odnose s javnošću, prema EU Observeru, zarađuju 3,5 milijuna eura godišnje od takvih poslova. Iako je ovo pozitivan pomak i nužan korak, prijedlog još nisu odobrile države članice EU-a.

EU je Rusiji već od početka rata u Ukrajini do sada platila 57 milijardi eura za fosilna goriva

EU: klimatski vođa ili kočničar?

Ujedinjeno Kraljevstvo ne uspijeva ispuniti svoje klimatske ciljeve i namjerava ukinuti zakon kojim se štite njezina najvažnija područja divljih životinja. Nadalje, Vrhovni sud SAD-a je nedavno odlučio ograničiti kapacitet Agencije za zaštitu okoliša da smanji emisije CO2, što učinkovito odgađa bilo kakvu značajnu klimatsku akciju SAD-a. S obzirom na sve to te na činjenicu da energetska kriza bjesni diljem svijeta, više nego ikada je potreban vođa klimatske politike. Dok je Europska komisija potezala prave poteze prema rješavanju klimatske krize i igrala je odlučujuću ulogu u novom klimatskom poretku, prijedlog taksonomije je potpuno suprotna priča.

Samo nešto više od mjesec dana nakon objave planova EU za ubrzanje energetske tranzicije i osiguranje energetske neovisnosti od Rusije kroz Repower EU, odobrenje delegiranog akta ne samo da jača Putinov geopolitički utjecaj u regiji, već šalje i zbunjujuće poruke o ozbiljnosti preuzimanja vodstva EU u suočavanju s klimatskom krizom. Stoga, osim što razotkriva duboke raskole između država članica EU-a u pogledu suočavanja s klimatskom krizom, Taksonomija EU-a također ugrožava vjerodostojnost cjelokupne klimatske agende EU-a, Europskog zelenog dogovora i EU-a kao globalnog klimatskog vođe. U svijetu u kojem čak ni Rusija i Kina ne uključuju plin u svoje taksonomije održivih aktivnosti, označavanje nuklearne energije i fosilnog plina kao zelenih izvora energije od strane EU-a predstavlja opasan presedan i jasan je simptom neuspješnog klimatskog vodstva.

Kako se izvući odavde?

Nakon toliko razočaravajućeg i greenwashingom zagađenog ishoda koji zanemaruje rastuću krizu s kojom se danas suočavamo, put pred nama je mutan i prepun izazova. Sljedeći korak je glasanje Vijeća EU-a, akteru koji može staviti veto na odluku Parlamenta. No, s obzirom na to da je uključivanje fosilnog plina i nuklearne energije rješenje koje su predložile upravo države članice Vijeća, a i s obzirom na to da većina vlada EU-a podržava taj prijedlog, s velikom se sigurnošću može pretpostaviti da dvotrećinska većina, potrebna za odluku o vetu, neće biti desegnuta. S vrlo izglednim odobrenjem očekuje se da će delegirani akt stupiti na snagu početkom 2023. godine.

No, ima još nade, a ona je u sudskom postupku. Nakon odluke Europskog parlamenta, mnoge nevladine organizacije najavile su da razmatraju ili planiraju pravni postupak. Greenpeace je najavio podnošenje formalnog zahtjeva za internu reviziju Komisiji, a u slučaju negativnog rezultat će pokrenuti tužbu Europskom sudu pravde protiv Komisije zbog uključivanja fosilnog plina i nuklearne energije u Taksonomiju. Povrh toga, Luksemburg i Austrija će se pridružiti Greenpeaceu u osporavanju Komisije putem istog suda. Španjolska i Danska također razmotraju mogućnost pridruživanja tužbi.

U posljednjih su se godinama zaredale sudske tužbe građana protiv svojih vlada kako bi ih pozvali na odgovornost zbog nedovoljnih mjera poduzetih za ispunjavanje vlastitih klimatskih obveza. Obećavajući probojni uspjesi sudskih slučajeva kao što su Država Nizozemska protiv Zaklade Urgenda te Notre Affaire à Tous i Drugi protiv Francuske pokazali su kako klimatske parnice mogu biti instrument u borbi protiv klimatske nepravde i moćan alat za rješavanje prljave politike ili sporosti političkog napretka, ali i utiru put daljnjim tužbama.

Dok sve više i više sudova u svojim presudama povezuju štetu za okoliš i pravo na život, a koalicija otpora raste protiv greenwashingom prožete Uredbe o taksonomiji EU-a, nameće se jedno pitanje: mogu li pravna osporavanja Zakona o klimi EU-a dovesti do sličnih ishoda i pobjeda klimatske pravde?

/by

Zeleni plan i nezelena taksonomija

Kako bi EU dosegla klimatske i energetske ciljeve za 2030. te ciljeve Europskog zelenog plana, ključno je usmjeriti investicije prema održivim projektima i aktivnostima. Trenutačna pandemija COVID-19 je pojačala potrebu za preusmjeravanjem novca u održive projekte kako bi naša gospodarstva, poduzeća i društva, a posebno zdravstveni sustavi, postali otporniji na klimatske i ekološke šokove.

Kako bi se to postiglo, potrebno je razviti zajednički jezik i jasno definirati što se smatra “održivim”. Zato je za provedbu Akcijskog plana financiranja održivog rasta potrebno donijeti zajednički klasifikacijski sustav održivih ekonomskih aktivnosti, odnosno “EU taksonomiju”.

Tim se riječima na službenim stranicama EU objašnjava čemu služi taksonomija EU za održive aktivnosti. U praksi to znači da je taksonomija klasifikacijski sustav kojim se usmjeravaju milijarde Eura u projekte čiste energetike, a sve kako bi se do 2050. postigao cilj nultih neto emisija. Na sjednici EU parlamenta, održanoj u prvom tjednu ovog mjeseca, je 5. srpnja na dnevni red došlo glasanje o davanju oznake održivosti projektima vezanima uz plin i nuklearnu energiju u taksonomiji. Prije toga su nadležni odbori EU parlamenta za okoliš i za ekonomiju odlučili glasati protiv tog prijedloga, koji je, nakon curenja prdijedloga taksonomije krajem 2021., uznemirio široku javnost. I mnogi članovi Europskog parlamenta su glasno prosvjedovali protiv tog prijedloga, u čemu se posebno istaknuo Michael Bloss, član Alijanse 90/Zeleni. U privatnoj korespondenciji, on upozorava:

U isto vrijeme doživljavamo napad lobija na EU parlament. Koncentrirana lobistička moć automobilskog sektora, industrije i nekih sindikata žele otpiliti brojne prijedloge u takozvanom klimatskom paketu “Fit For 55“. Kraj motora s unutarnjim izgaranjem 2035. godine? pasti će! Besplatni certifikati o zagađenju CO2? Trebalo bi nastaviti! Jake ambicije u smanjenju emisija u trgovanju emisijama? Dolje s tim! U maloj analizi, moj tim i ja smo saželi.

Dramatičnoj raspravi o taksonomiji ništa dobroga nije donjela agresija Rusije na Ukrajinu. Ambasadori Europskog klimatskog pakta su, referirajući se na Ukrajinsku klimatologinju i članicu IPCC-a Svitlanu Krakovsku, 16. svibnja poslali peticiju donositeljima odluka na razini EU. Ovdje donosimo tekst peticije u cjelini:

Petition to end the EU’s energy dependence on Russia for fossil fuels and accelerate its energy transformation towards greenhouse gas neutrality

to:

EU Commission president  and vice presidents
EU Parliament and President of the EU Parliament
President of the EU Council
Prime ministers of the EU member states
European External Action Service
Media

 

The attention of the whole world is focused with fear and consternation on the humanitarian uncivilized and unkind tragedy resulting from the extremely violent Russian aggression on Ukraine and its people.

The European Union is founded on Human dignity, Freedom, Democracy, Equality, Rule of law, Human rights values. All these values have been trampled by the Russian invasion in the young Ukrainian democratic country willing to establish a different set of them, based on the vision of the world belonging only to those who seize power by force and uncontainable violence.

The economic success of the EU was possible and still depends on energy for its industries, cities and life. However, inside the EU the sources of energy are extremely limited. Today energy, in its different forms, gas, oil and more, comes for the most part from Russian sources. The EU and its member states have not yet been able to reach together a stage that allowed to end this dependence.

In the current war, this weakness puts the European Union in an absurd situation because its energy imports from Russian sources is followed by the payment of billions of Euros to finance the Russian invasion and war against Ukraine, making any intervention of the EU in support of peace more difficult.

The statement of the Ukrainian scientist Svitlana Krakovska, a member of the IPCC WG2: “Human-induced climate change and the war on Ukraine have the same roots, fossil fuels, and our dependence on them.” brings the current situation and its challenges right to the painfully precise point.

It is clear to all that the global present and near future for the humanity must be constructive, positive and sustainable. Instead, this war of the Russian autocrats and their conception of relations between nations leads in exactly the opposite direction!

This war, while on the one hand is a tragedy, on the other hand has united us all to stand up for freedom and peace.

We, as European Climate Pact Ambassadors, strongly reaffirm and proclaim that the future of today’s and future generations must be based on a world of respect, freedom and sustainability for all.

We therefore demand the EU member states and the EU Institutions that:

  • All necessary efforts are made at the political, legislative, economic, financial, investment, defense, health, labor and social levels in order to accelerate the achievement of the energy transformation of the European Union to greenhouse gas neutrality in the shortest possible time.
  • The energy dependence on Russia (gas, oil, etc.) is put to an end, while avoiding dependence on fossil fuel supply from other sources as well.
  • The process of integration of domestic energy sources, their purchase, investment and financing is initiated within the EU member states.
  • Part of the resulting profits be reinvested in support of sustainability of the society as a whole.

We invite you to respond together to this historic challenge!

Peticija, nažalost, nije rezultirala značajnijim odgovorima adresanata. No, kako se približavala sjednica EU parlamenta na kojoj se trebalo glasati o taksonomiji, tako se intenzivirala i javna rasprava o njoj te otpor proglašavanju plina i nuklearne energije održivima. U svom pismu, Michael Bloss ističe:

Sadašnji prijedlog taksonomije nije u skladu s temeljnim smislom tog dokumenta, jer Europska Komisija predlaže uključenje projekte vezane uz nuklearnu energiju i fosilni „prirodni“ plin u održive investicije. Ali to ne samo da krši njihova vlastita pravila, već pretvara prijedlog, izvorno planiran kao čist tok financija, u otrovnu zelenu juhu. Greenwashing na račun brze energetske tranzicije značajno će nas usporiti na putu prema klimatskoj neutralnosti. Aktualno istraživanje Greenpeacea također pokazuje: ruske državne tvrtke intenzivno lobiraju za uvrštavanje nuklearne energije i plina u “zelenu” taksonomiju. Prođe li taksonomija kroz parlament prema sadašnjem prijedlogu, Putin će profitirati u milijardama! To se ne smije dopustiti! Ali što je sada s taksonomijom?

Moj tim i ja radimo u Europskom parlamentu kako bismo ovu taksonomiju jasno vratili na kurs obnovljivih izvora energije. Za to mi treba svaki glas i podrška. Vrijedi toga! Jer sprječavanje svake stotinke dodatnog zatopljenja na našem planetu znači manje klimatskih katastrofa i više slobode za sve. U ovom trenutku, to je postao i izraz otpora Putinu. Zajedno možemo!

Ambasadori Klimatskog pakta EU su se podržali ova nastojanja te su poslali video poruku članovima EU parlamenta:

U tom trenutku se činilo da će sporni prijedlog biti odbijen, jer su dva ključna odbora već odlučila glasati protiv njega. No, bili smo svjesni i da druga strana vrlo aktivno lobira za izglasavanje etiketiranja plina i nuklearne energije održivima. Zato je ta sjednica bila popraćena mnogim prosvjedima, akcijama, peticijama, pismima parlamentarcima i drugim pokušajima lobiranja protiv partikularnih, kratkovidnih interesa.

Nažalost, samo je 282 od potrebnih 353 članova EU parlamenta glasalo protiv tog prijedloga, čime je, dakle, EU parlament službeno podržao etiketiranje plina i nuklearne energije održivima u taksonomiji, što bi trebalo stupiti na snagu 1. siječnja 2023. Ipak, još nije sve gotovo, jer mnoge nevladine organizacije, a posebno Greenpeace, najavljuju pravnu borbu protiv Europske komisije, koja je predložila proglašenje plina  nuklearne energije održivima u EU taksonomiji. Jedan od najčešćih komentara je da je time Putinu uručen jako lijep poklon, a u kritici te odluke opet treba istaknuti onu Svitlane Krakovske:

Šokirana sam. Ruska agresija na Ukrajinu je rat plaćen fosilnim gorivima koja zagrijavaju klimu, a Europski parlament je upravo izglasao upumpavanje milijardi Eura za financiranje fosilnog plina iz Rusije. Kako je to, za ime svijeta, u skladu sa službenim stajalištem EU da će zaštititi naš planet i stajati uz Ukrajinu?

Izgleda da je još jednom do izražaja došlo sustavno licemjerje kao jedno od temeljnih stupova funkcioniranja EU. Osim toga, tim opasnim presedanom je poslana devastirajuća poruka investitorima i ostatku svijeta, i to od strane sustava koji sebi voli tepati da je predvodnica globalne zelene tranzicije. Jasno je kako je ovaj ishod još jedan pokazatelj kako su predviđanja nekih energetskih stručnjaka da će rat u Ukrajini ubrzati tranziciju energetike prema obnovljivim izvorima. Iako je od početka bilo nejasno odakle dolaze takva predviđanja, jasno je da su ona potpuno promašena, a usudio bih ih se nazvati i štetnima.

Da budemo jasni, ovakvim ishodom glasanja u EU parlamentu, Zeleni plan EU je natopljen ugljikovodicima. Doista možemo zaključiti da se radi o crnom danu za klimu.

Crni je to dan za klimu, nakon kojega je uslijedio vrlo intenzivan i iscrpljujući toplinski val koji je zahvatio većinu Europe i izazvao velike požare, tisuće smrti i nestašicu vode. To je više nego jasan podsjetnik na dubinu klimatske krize, kao i na potrebu za neodgodivom, vrlo odlučnom i precizno usmjerenom sustavnom klimatskom akcijom na svim razinama.

/by

6. izvještaj II. radne skupine IPCC-a – fatalizam ili poticaj?

6. izvještaj (AR6) II. radne skupine Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) odnosi se na utjecaje klimatskih promjena te na ranjivost i prilagodbu. Njegov Sažetak za donositelje odluka je objavljen 27. veljače 2022., a uskoro očekujemo službenu objavu Tehničkog sažetka i, konačno, pune verzije izvještaja.

O izvještaju su već do sada ispisani nebrojeni kometari, a i u našoj je javnosti imao dosta odjeka. Odličan sažeti prikaz donosi Greenpeace Hrvatska. Nažalost, invazija Rusije na Ukrajinu, koja je započela tri dana prije objave Sažetka za donositelje odluka, zasjenila je sve vijesti, uključujući i ovu.

Taj izvještaj je izrazito fokusiran na interakcije spregnutih kompleksnih sustava, naime klimatskog sustava, ekosustava (uključujući bioraznolikost) i ljudskog društva. Te su interakcije temelj razumijevanja prisutnih i nadolazećih rizika koje donose klimatske promjene, degradacija ekosustava i gubitak bioraznolikosti. Osim toga, jedan od važnih fokusa ovog izvještaja je transformacija i tranzicija energetike i industrije, ekosustava, urbanih i ruralnih sustava te infrastrukture i, konačno, društva u cjelini. U odnosu na prethodne izvještaje, velika je novost prepoznavanje i uvažavanje različitih vrste znanja, razumijevanja i evaluacije procesa prilagodbe klimatskim promjenama te aktivnostima prema smanjenju rizika i ranjivosti. U tom smislu, ovaj IPCC-ev izvještaj razlikuje, prepoznaje i uvažava znanstveno razumijevanje, utemeljeno na objektivnim činjenicama na temelju mjerenja i računskih simulacija te urođeničko i lokalno znanje utemeljeno u tradiciji.

Interakcije među sustavima, rizici i projekcije budućnosti. Izvor: IPCC 2022.

 

 

 

 

No, što bismo istaknuli? Podaci, izneseni u ovom izvještaju, nisu ni najmanje povoljni. Stanje klimatskog i vezanih sustava je alarmantno i potrebna je radikalna akcija na svim razinama. To ne bi bilo ništa novo kad ne bi bilo potkrijepljeno ogromnom količinom znanstvenih podataka i, uostalom, kad ne bi dolazilo od strane tradicionalno preopreznog IPCC-a. Središnja IPCC-ova poruka je da klimatske promjene već sada uzrokuju velike štete i gubitke, i to ne samo prirodnim sustavime, nego i ljudskom društvu. Trendovi i simulacije pokazuju da će se te negativne posljedice zaoštriti. Izvještaj potcrtava i vrlo neugodnu činjenicu da, čak i ako odmah poduzmemo radikalne rezove emisija ugljikovog dioksida i ostalih stakleničkih plinova, klimatske promjene će uzrokovati velike štete. Doista, ovaj izvještaj nije lagano štivo, osobito ne štivo prije spavanja, i to najmanje zbog velikog volumena. No, kao što klimatska znanstvenica Katherine Hayhoe ističe: “Bez toliko visoke razine rigorozne istorazinske recenzije i sveobuhvatne sinteze, kako bismo mogli očekivati od donositelja odluka da razumiju što je sve dovedeno u pitanje te da reagiraju hitnim političkim mjerama, donesene kroz rasprave koje nadilaze stranačke razlike?”

Ipak, izvještaj pokazuje da i dalje imamo prostora za akciju, koja može dovesti do pozitivnih ishoda. Iz njega je jasno da nije vrijeme za defetističko napuštanje nade. No, nada sama po sebi nije jamstvo bolje budućnosti. Bolja budućnost se gradi na temelju shvaćanja da su važna naša djela. Nalazimo se u trenutku kad je to shvaćanje važnije nego ikad. Od načina na koji proizvodimo našu hranu i planiramo naše gradove, sve do načina na koji štitimo naše najvrjednije ekosustave i osiguravamo prava najranjivijih sastavnica društva, ali i domorodačkih naroda i lokalnih zajednica, IPCC u ovom izvještaju jasno ukazuje na potencijal za prilagodbu naših gospodarstava i društava i njihovo povećanje otpornosti na te prijetnje koje su već tu ili se pojavljuju. To se ne može postići tek nastojanjem smanjenja emisija, nego i radom u suradnji s prirodom i svim sastavnicama globalnog društva, na svim razinama i kroz solidarnost.

/by

Pismo kanadskom Ministru okoliša i klimatskih promjena

Dear Minister Guilbeault,

it might be presumptuous of me to address You so directly, and allow me to apologize in advance for taking Your precious time. However, I found Your letter, addressed to residents of the Laurier-Sante-Marie, and I decided to address you as Minister of Environment and Climate Change.

Let me introduce myself. I am chemist from Zagreb, Croatia, and I came to Montreal in early February, to work at the McGill University as a Marie Sklodowska Curie fellow. However, more important to You is that I am also the Ambassador of the EU Climate Pact.

As a scientist and long-term activist in the fields of environmental protection, human rights and peace, in the beginning of 2020 I authored “A Plea for Systematic Climate Action” (attached to this e-mail), which was signed by more than 550 Croatian scientists, and addressed to Croatian state authorities. As a central part, this Plea articulates 11 clear demands, together with a call for better collaboration of state institutions with academic sector. This launched an informal initiative Scientists for Climate – Croatia, which very successfully promoted a stronger involvement of the scientific community in the adoption and implementation of climate-relevant policies. Additionally, the initiative is very active in communication of climate-related topics to the general public. ž

As an Ambassador of the EU Climate Pact, I will continue with these activities. One of very important pledges in this regard is a vivid exchange of knowledge and experience with similar initiatives in Canada. Obviously, such an exchange with Canadian decision makers is more than desirable. So, it would be a great honor for me if You could take some time and give me the opportunity to talk to You about climate issues and to share experiences of the two so different countries. Indeed, Canada and Croatia are environmentally and socio-politically very different countries, experiencing different consequences of climate change. Yet, we together share the same planet, and only through a joint global action we can successfully combat ongoing global climate change.

In the hope of positive response to this request, I cordially express my sincere regards,

Nikola Biliškov, PhD

/by

Klimatski marš za opstanak

(Preneseno s portala civilnodruštvo.hr)

Klimatski marš za opstanak održat će se u petak 12. studenog 2021. u Zagrebu s početkom u 18 sati kod HNK, a organiziraju ga inicijative Fridays For Future Hrvatska (FFF) i Extinction Rebellion Zagreb (XR), navodi se u priopćenju FFF i XR koje prenosimo u cijelosti:

Povodom zadnjeg dana konferencije COP26 u Glasgowu, na kojoj će države svijeta odlučivati o svojim klimatskim politikama kojima će odrediti daljnji tijek globalne klimatske krize, u petak 12. studenog 2021., inicijative Fridays For Future Hrvatska (FFF Hrvatska) i Extinction Rebellion Zagreb (XR) organiziraju klimatski marš za opstanak u Zagrebu s početkom u 18 sati kod Hrvatskog narodnog kazališta.

Mi, Extinction Rebellion Zagreb i FFF, vidimo klimatsku krizu kao goruće pitanje. Ovim maršem, kao mnogim prethodnim akcijama i aktivnostima, želimo pokazati da mnogo nas brine i želi vidjeti klimatsku pravdu, te hitne, konkretne i ozbiljne korake prema njezinom postizanju na globalnoj i lokalnoj razini koji su dosad izostali.

Nadamo se da ćemo uspjeti ujediniti ne samo brojne građanske inicijative i ekološke udruge koje su već toliko dale ovome gradu, nego i druge srodne organizacije, jer vidimo da je klimatska kriza isprepletena s mnogim drugim krizama i stoga rješenja moramo tražiti zajedno. Zalažemo se za solidarno, mirno, permakulturno, energetski nerasipno i pravedno te uopće demokratsko društvo, kao i klimatski što stabilniju, sigurniju budućnost za sva živa bića.

Stoga smo se odlučili boriti!

Jedini način da pokrenemo promjenu je da se uključe svi – učenici, studenti, odgajatelji i profesori, roditelji, umirovljenici, sindikati, radnici i svi ostali kojima je stalo do vlastite budućnosti i one svoje djece, jer globalno zatopljenje ne čeka.

Pozivamo vas da se priključite samome maršu i podržite ga u skladu sa svojim mogućnostima, tj. da ga podijelite putem svojih komunikacijskih kanala. Također se veselimo vašim prijedlozima i za druge oblike suradnje te promocije našeg marša i važnosti tematike. Više informacija o točnoj ruti marša, najavi govornika, izjavama za medije te sigurnosnim i COVID mjerama objavit ćemo naknadno.

/by