Objave

Jedno od temeljnih načela inicijative Znanstvenici za klimu – Hrvatska je nulta tolerancija prema poricanju znanstvenih činjenica, osobito onih koje se odnose na klimatske promjene. Mnogo truda ulažemo kako bismo se suočavali s različitim mitovima i teorijama zavjere vezanih uz klimatske promjene, kao i u edukaciju. Sama naša stranica sadrži mnogo sadržaja upravo takvog karaktera. No, puno su vidljiviji naši konkretni projekti, koje provodimo s našim partnerima, kao i sudjelovanja i organiziranje panela, webinara i drugih sadržaja. Kao primjere navodim sljedeće:

  • projekti CO2go – Priče o klimi te Priče o klimi koji su, uz potporu ambasade Ujedinjenog kraljevstva, provedeni u suradnji s udrugama Tatavaka i La Revolution Albatros. U okviru tih projekata je nastalo mnoštvo sadržaja, od kojih ćemo ovdje navesti samo neke;
  • Klimatski kolaž – edukativna igra, koja je u Hrvatsku uvedena zahvaljujući Ani Elizabeti Robb iz udruge La Revolution Albatros i Ivani Kordić iz udruge Tatavaka, a koju smo prihvatili kao odličan komunikacijski alat, utemeljen na znanstvenim podacima iz IPCC-evih izvještaja, a kojega koristimo za klimatsku edukaciju učenika i nastavnika, ali i novinara, političara i opće javnosti;
  • Prijevod Priručnika o teorijama zavjere, kojemu su autori renomirani znanstvenici John Cook (Centar za komunikaciju klimatskih promjena, Sveučilište George Mason) i Stephan Lewandowsky (Škola za psihologijske znanosti, Sveučilište u Bristolu, Škola za psihologijske znanosti, Sveučilište Zapadne Australije, CSIRO Oceani i atmosfera, Hobart, Tasmanija, Australija);
  • Brojni članci, kratki stripovi i drugi sadržaji usmjereni prema raskrinkavanju klimatskih mitova i teorija zavjere na našim stranicama;
  • Brojna predavanja i radionice, koje se kontirnuirano provode;
  • I tako dalje…

Postoji ono što se naziva skepsom, a postoji i ono što se naziva poricanjem znanstvenih činjenica. Skepsa je neizostavan dio znanstvene metode. U “opisu posla” svakog znanstvenika je neprestano propitivanje svih znanstvenih spoznaja, uključujući i one vlastite. Skepsa je, prema tome, jedno od “pogonskih goriva” napredovanja znanosti. U tom su smislu svi znanstvenici i skeptici, skepsa je dio našeg znanstvenog identiteta.

No, poricanje znanstvenih činjenica je potpuno različita stvar. To je pseudoznanstvena metoda, kojoj uzroke treba tražiti u ljudskoj psihi, ali i u strahu, nelagodi pri izloženosti nekim informacijama, nerazumijevanju znanstvene metode, kao i svojevrsnom osjećaju mesijanskog razotkrivanja umišljenih zavjera. Poricanje znanstvenih činjenica nije znanstvena metoda, jer ne slijedi spoznajni put od opažanja, preko stvaranja i provjeravanja hipoteze do konačnog znanstvenog zaključka i teorije. Tu se taj postupak potpuno izvrće, zaobilazi se potraga za dokazima, potvrđivanje ili opovrgavanje hipoteza i ostalo. Ono što je zajedničko svim mitovima i teorijama zavjera jest da oni obiluju logičkim pogreškama, što su psiholozi lijepo klasificirali u shemi FLICC (Fake experts, Logical fallacies, Impossible expectations, Cherry picking i Conspiracy theories):

Zbog toga znanstvenici i pseudoznanstvenici, uključujući i poricatelje znanstvenih činjenica, jednostavno ne govore istim, čak ni sličnim jezikom. Komunikacija znanstvenih činjenica stoga ne može uključivati pseudoznanstvenike – za njih jednostavno nema mjesta u bilo kakvoj znanstvenoj raspravi, a još manje u komunikaciji i diseminaciji znanstvenih informacija.

No, pseudoznanost je široko raširena pojava, a poricatelja znanosti također ne nedostaje. Oni su glasni, a mitovi i teorije zavjere imaju veliku moć “lijepljenja”. Zato oni i čine ogromnu štetu, koja se ponekad očituje i u nepotrebno izgubljenim ljudskim životima (na primjer, pri protivljenju cijepljenju).

Kao i svi koji se bave komunikacijom znanosti i klimatskim pojavama, i Znanstvenici za klimu – Hrvatska su često izloženi napadima poricatelja znanosti, naročito onih koji poriču klimatske pojave. S nekima od njih pokušavamo uspostaviti pojedinačnu komunikaciju izvan grupnih komunikacijskih kanala, ali mnogi od njih su vrlo agresivni i isključivi. Takvi pojedinci u startu isključuju mogućnost bilo kakve komunikacije pa jedino što možemo učiniti jest da ih blokiramo, a ponekad njihovo ponašanje i prijavljujemo društvenim mrežama. Tako je i danas do nas stigla ova objava jedne osobe, koju nećemo imenovati, jer njeno ime nije ni bitno:

Samo par redaka te objave obiluje tolikim mitovima i teorijama zavjere da je to zadivljujuće. Ali ustvari se radi o ponavljanju stvari koje smo svi čuli nebrojeno puta. Također, ako osoba misli da zloupotrebljavamo prirodne znanosti kako bismo podilazili političarima, bilo bi dovoljno da pročita barem jedan interview s bilo kime od nas. Jedan od problema jest da je ova osoba zaposlena na HTV-u, koji je javni servis i, kao takav bi se trebao posebno brinuti o informacijama koje šalje građanima Republike Hrvatske. Pojedinci unutar takvog utjecajnog javnog medija mogu učiniti velike štete pa zato i ovim putem pozivamo HTV da se pozabavi ovim slučajem, kao i ostalim pojedincima, koji, koristeći javni medij kao platformu za širenje svojih dezinformacija. Naravno, mi smo na raspolaganju ukoliko su potrebne bilo kakve detaljnije informacije.

U okviru ciklusa “Priroda uživo” Hrvatskog prirodoslovnog društva, 13. siječnja 2022. u 18 h u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5, Zagreb) će biti održano predavanje Nikole Biliškova “Percepcija klimatske krize”. Predavanje će biti prenošeno uživo na Youtube kanalu Prirode uživo, tako da ga mogu pratiti i oni koji iz bilo kog razloga ne mogu doći. Ulaz u Knjižnicu bit će dopušten isključivo uz predočenje EU digitalne COVID potvrde ili drugog odgovarajućeg dokaza o cijepljenju, preboljenju odnosno testiranju.

SAŽETAK PREDAVANJA
Stavovi o klimatskim promjenama evoluiraju u vremenu, ali i ovise o različitim faktorima. Danas je i to zanimljiva tema znanstvenih istraživanja, osobito na razmeđi sociologije, psihologije i komunikologije. Stavovi su isprepleteni sa stalno prisutnim poricanjem znanstvenih spoznaja o klimatskim promjenama, a ono također evoluira i poprima nove, suptilnije oblike, koje je važno prepoznavati, razumijeti, da bismo ih mogli efikasno suzbijati. Ovo predavanje će biti usmjereno na te teme, s posebnim osvrtom na aktualne trendove, kao i glavna zbivanja tijekom 2021. godine, među kojima treba posebno istaknuti novi izvještaj 1. radne skupine Međuvladinog panela za klimatske promjene, klimatska konferencije COP-26 u Glasgowu i Nobelovu nagrada za fiziku.

O CIKLUSU PRIRODA UŽIVO
Hrvatsko prirodoslovno društvo organizira ciklus znanstveno-popularizacijskih predavanja pod nazivom Priroda uživo. Predavanja se održavaju dvaput mjesečno u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića. Na webu je dostupna arhiva prošlih predavanja i videozapisi predavanja.

Danas je objavljen hrvatski prijevod Priručnika o teorijama zavjere autora Stephana Lewandowskog (Škola za psihologijske znanosti, Sveučilište u Bristolu; Škola za psihologijske znanosti, Sveučilište Zapadne Australije; CSIRO Oceani i atmosfera, Hobart, Tasmanija, Australija) i Johna Cooka (Centar za komunikaciju klimatskih promjena, Sveučilište George Mason).

Prijevod je pripremljen u okviru projekata CO2go-2 (Communication – a Catalyst for Action, uz potporu Veleposlanstva Ujedinjenog kraljevstva u Hrvatskoj) i GrindCore. Posebno zahvaljujemo Ivi Kurtović, apsolventici anglistike i bibliotekarstva na izvrsnoj lekturi. Osim toga, zahvaljujemo Bärbel Winkler na asistenciji tijekom cijelog procesa prevođenja i objavljivanja te Wendy Cook na završnom oblikovanju priručnika.

Nadamo se da će ovaj priručnik poslužiti za uspješnije prepoznavanje i raskrinkavanje široko prisutnih teorija zavjere.

Prijevod na hrvatski jezik, kao i na još 11 drugih jezika, možete slobodno preuzeti ovdje ili direktno na našem webu: ConspiracyTheoryHandbook_Croatian

U četvrtak 29. listopada u 17 h će Nikola Biliškov održati predavanje “Poricanje znanstvenih činjenica: Tko zna sve i tko ne zna (gotovo) ništa?”, koje će se moći pratiti online na platformi Big Blue Button. Predavanje organizira Društvo bibliotekara Istre i Fakultet ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković”, a održava se u sklopu projekta Zelena knjižnica.

Više o predavanju možete naći ovdje. Vidimo se!