Objave

Danas je Nikola Biliškov nastupao u emisiji EkoRojc pulskog radija Rojc danas. U razgovoru s Branimirom Slijepčevićem – Bradom obrađene su mnoge teme vezane uz klimatske promjene, s osobitim naglaskom na novi izvještaj 1. radne skupine IPCC-a. Cijelu emisiju možete poslušati na Mixcloudu radija Rojc.

Svjetski meteorološki dan obilježava se 23. ožujka, a ove godine tema je “Ocean – naša klima i vrijeme” čime se ističe usmjerenost Svjetske meteorološke organizacije (WMO) na povezivanje oceana, klime i vremena unutar Zemljinog sustava.

“Naša promjenjiva klima zagrijava ocean i tako utječe na vrijeme. Godišnji izvještaj Svjetske meteorološke organizacije (WMO) o globalnom stanju klime pokazuje da je prema mjerenjima 2020. godina bila jedna od tri najtoplije, unatoč hlađenju El Niñe u Tihom oceanu. Proteklo desetljeće od 2011. do 2020. bilo je najtoplije otkad postoje mjerenja. Toplina oceana je na rekordnim razinama, a zakiseljavanje oceana se nastavlja. Morski se led topi. Stopa povišenja morske razine se ubrzala”, istaknuo je u povodu Svjetskog meteorološkog dana glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije (WMO) Petteri Taalas.

Glavna ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ-a) Branka Ivančan-Picek je u povodu tog dana rekla da je iza DHMZ-a 12 izazovnih mjeseci rada, u kojima su u potresima značajno oštećene njihove zgrade na Griču i u Mesničkoj ulici, kao i dvije glavne meteorološke postaje te da su u DHMZ-u morali pronaći privremeni smještaj. Ujedno su to, poručila je, i mjeseci u kojima je DHMZ postigao rezultate na koje smo ponosni.

Istaknula je da će po prvi puta hrvatski dio Jadranske obale biti pokriven radarskim mjerenjima te najavila da će prvi od tri planirana radara na Jadranu biti do kraja ove godine postavljen na Debeljaku kod Zadra. Također, navela je i da će na našem dijelu Jadrana po prvi puta biti postavljene meteorološko-oceanografske plutače kojima će se osigurati pouzdani podaci o stanju mora i atmosfere.

“Radari i plutače važni su alati za pravodobna upozorenja na opasna stanja mora te vremenske prilike na moru. Dodatna vrijednost je da će podaci s plutača, kao i podaci s automatskih mjernih postaja i radarskih centara biti dostupni svim korisnicima putem on-line platforme. Važna podrška ovom sustavu kao i izradi meteoroloških i hidroloških prognoza, upozorenjima na opasne meteorološke pojave, klimatske projekcije, praćenje i prognoza kvalitete zraka – novo je superračunalo koje bi za operativni rad trebalo biti spremno do jeseni ove godine”, istaknula je Ivančan-Picek.

Rekla je da je to sve samo dio rezultata rada DHMZ-a u proteklom razdoblju realiziranih provedbom strukturnih projekta modernizacije – METMONIC, AIRQ i VEPAR.

Ivančan-Picek je istaknula i da je Svjetska meteorološka organizacija (WMO), njihova krovna organizacija, otvorila Ured za projekte WMO-a u Zagrebu koji će biti smješten u prostorijama DHMZ-a.

“Od Ureda se očekuje znatna društveno-ekonomska korist s gledišta jačanja Hrvatske kao središta izvrsnosti za meteorologiju i hidrologiju u ovom dijelu Europe te jačanja otpornosti na elementarne nepogode u uvjetima globalnih klimatskih promjena”, poručila je Ivančan-Picek.

Naglasila je da ove godine obilježavaju i 160 godina neprekidnih meteoroloških mjerenja na meteorološkoj postaji Zagreb-Grič. Kaže da je povijest te postaje veoma burna, ali unatoč svemu što se događalo, od potresa do ratova, niti jedan dan nije bilo prekida u mjerenjima.

(Izvor teksta: HINA)

Više o Svjetskom meteorološkom danu na stranicama DHMZ-a.

Slika 1. Zadnje godine kontinuirano obaraju rekorde globalne prosječne temperature. Izvor: NASA, NOAA

Bez ikakve dvojbe, zadnje godine, osobito one nakon 2015., su, u terminima globalne prosječne temperature, najtoplije godine od početka sustavnih mjerenja.[1] To ne znači da nam tokom tih godina nije moglo biti hladno. To ne znači čak ni da u određenim dijelovima svijeta u tim godinama možda nije bilo neobično hladno. Primjer je i tekuća zima. Zima je, naime, ove godine u Hrvatskoj dosta duga i nikako da prestane. Već je ožujak, a dani su kod nas i dalje hladni. U našim gradovima ljudi su zaogrnuti u tople kapute, a prognoza za Hrvatsku najavljuje još jedan novi snijeg u gorju. Vijesti prikazuju prizore nezabilježene provale hladnog vremena u mnogim dijelovima SAD-a, sve do njegovog krajnjeg juga. S druge strane, NOAA izvještava da je globalna prosječna temperatura tokom siječnja 2021. deveta najviša za SAD, a globalno je to sedmi najtopliji siječanj.[2]

Vrlo često čujemo neku od verzija tvrdnje: „Brrr… kako je hladno vani! Gdje je dovraga to globalno zatopljenje?“

Slika 2. Globalno zatopljenje ne znači da svi dijelovi svijeta bilježe jednaku anomaliju temperature. Podaci za siječanj 2021. Izvor: NOAA

Ustvari, to je kao da tokom noći kažemo: „Mrak je. Dakle, Sunce ne postoji.“ Radi se o logičkoj pogrešci skakanja na zaključak, koja proizlazi iz neintuitivne razlike lokalnog i globalnog te trenutnog i prosječnog. Iako je siječanj 2021. u terminima globalne prosječne temperature bio vrlo topao, to ne znači da je temperaturno odstupanje jednako raspoređeno diljem globusa, kao što prikazuje slika. Drugim riječima, lokalno je moglo biti jako hladno, dok je globalno bilo jako toplo. Neporeciva je i činjenica da mjerenja temperature pokazuju

da se Zemlja globalno zagrijala za oko +1 °C u odnosu na predindustrijsko doba. Bez obzira na to, kratkoročne varijacije vremena, koje između ostalog uzrokuju i provale hladnoće, nisu isljučene. Čak štoviše, takvi su događaji u skladu s najboljim raspoloživim klimatskim modelima. Prema američkoj Nacionalnoj meteorološkoj službi (NWS), nedavna provala hladnoće u Texasu je uzrokovana neobično dubokim probojem hladnog zraka s Arktika.[3] Takvi proboji hladnog zraka obično se zadržavaju na Arktiku nizom niskotlačnih sustava, ali ovaj se preko Kanade prelio u SAD. Sličan događaj je zabilježen i tokom zime 2018.-2019. Takozvana mlazna strujanja s Arktika, zbog klimatskih promjena, sve češće prodiru sve dublje na jug i time velike provale hladnog zraka postaju sve češće. Naime, istraživanja pokazuju da su kontraintuitivna posljedica zagrijavanja Arktika periodičke provale hladnoće na sjevernoj polutci. Pojava neobično visokih temperatura na Arktiku uzrokuje arktičko osciliranje – kretanje naprijed-natrag velikog područja niskog tlaka i hladnog zraka između Arktika i srednjih geografskih širina. To destabilizira uobičajeni polarni mlazni tok, koji prenosi hladne zračne mase (polarni vrtlog) i onda te hladne mase prodiru dublje na jug.

 

Dodatak – veljača 2021.

Slika 3. Veljača je ove godine na području SAD-a bila hladnija nego ikad u zadnjih 30 godina. Izvor: NOAA/NCEI

NOAA izvještava da je prosječna temperatura u veljači 2021. na području SAD-a bila najniža u zadnjih više od 30 godina.[4] No, pogledamo li graf prikazan na slici 3, vidimo da je ovako hladna veljača zapravo bila sasvim uobičajeno hladna pogledamo li samo malo dalje u prošlost. Osim toga, ponavljamo da se radi o lokaliziranoj anomaliji, koja ni ovoga puta ne odražava globalnu realnost, a ona glasi: veljača 2021. je u globalnom prosjeku toplija nego što su bile prijašnje veljače (slika 4).

Trebamo li još nešto dodati? Pa, naprimjer, vratimo se na lokalnu razinu SAD-a i pogledajmo sliku 5, koja pokazuje temperaturnu anomaliju, izraženu u prosječnim temperaturama za razdoblje od prosinca 2020. do veljače 2021. Vidimo da su ovoj neobično hladnoj veljači prethodili neobično topli zimski mjeseci. Nažalost, provalu hladnoće u veljači na području SAD-a ne možemo smatrati glasnikom priželjkivanog izokretanja temperaturnog trenda. Ta provala hladnoće je zapravo direktna posljedica onog vrlo crvenog područja na krajnjem sjeveru globusa (slika 4), a to je alarmantna temperaturna anomalija u pozitivnom smjeru.

Slika 4. Neobično hladna veljača 2021. na području SAD-a nipošto ne znači da je ta veljača i na globalnoj razini izuzetno hladna. Izvor: ClimateReanalyzer.org

Slika 5. Temperaturna anomalija na području SAD-a u razdoblju tokom zime 2020-2021. Izvor: NOAA

Hladni ekstremi se događaju na manjim područjima globalne površine, ali globalno, na većim površinama bilježimo porast temperature. Drugim riječima, ono što se događa lokalno kroz kratke vremenske periode nije nužan odraz globalnih trendova. Isto tako, noć u mašem dijelu svijeta ne znači da je noć svuda.

Izvor: xkcd – A webcomic of romance, sarcasm, math, and language, https://xkcd.com/1321/

 

[1] European Commission, Copernicus – Climate Change Service, „Copernicus: 2020 warmest year on record for Europe; globally, 2020 ties with 2016 for warmest year recorded“,

https://climate.copernicus.eu/2020-warmest-year-record-europe-globally-2020-ties-2016-warmest-year-recorded[2] Yale Climate Connections, „NOAA: January 2021 was ninth-warmest on record in the U.S., seventh-warmest globally“, https://yaleclimateconnections.org/2021/02/noaa-january-2021-was-ninth-warmest-on-record-in-the-u-s-seventh-warmest-globally/

[3] BBC, „US cold snap: Why is Texas seeing Arctic temperatures?“, https://www.bbc.com/news/world-us-canada-56058372

[4] R. Lindsey: “U.S. has cold February, but warm winter”, Climate.gov, https://www.climate.gov/news-features/understanding-climate/us-has-cold-february-warm-winter

Nikola Biliškov, u razgovoru s Jelenom Puđak, govori o fizikalnim podlogama klimatskih promjena. Osvrće se i na negiranje klimatskih promjena, kao jedne od pojava u općem trendu negiranja znanstvenih činjenica.