Objave

Projekt „CO2GO-priče o klimi“ Znanstvenika za klimu Hrvatska i Udruge Tatavaka napokon kreće! Stvoren je u suradnji s Klimatskim kolažem Hrvatska i udrugom La Revolution Albatros, a financiran kroz Climate Fund British Embassy-ja Zagreb.

Unatoč rastućoj svijesti o klimatskim promjenama, javna komunikacija o njihovim uzrocima i posljedicama te o nužnosti poduzimanja hitnih i sveobuhvatnih mjera i dalje je često prožeta netočnim informacijama i mitovima. Oni ulijevaju osjećaje lažne sigurnosti i nemogućnosti, a ionako neopravdano zanemarena tema time se dodatno marginalizira. S druge strane, sve veća zabrinutost zbog klimatskih promjena dovodi do osjećaja bespomoćnosti i defetizma. Takva komunikacija klimatskih promjena rezultira iskrivljenom predodžbom o nepouzdanosti znanstvenih činjenica, koje su u stvarnosti utemeljene i oko kojih je postignut čvrsti znanstveni konsenzus.

Hrvatski javni prostor kronično pati od nedostatka znanstveno utemeljene komunikacije važnih tema, ne samo u području klimatskih znanosti. Stoga, usprkos porastu broja ambicioznih inicijativa i projekata popularizacije znanosti, i dalje postoji potreba za inovativnim i atraktivnim sadržajima, posebno onima koji su usmjereni na aktualne teme od velike važnosti.

Što se tiče hrvatskog obrazovnog sustava, u njemu je i dalje evidentan ozbiljan nedostatak sustavne edukacija o aktualnim problemima s kojima se susreću naša društva, poput klimatskih promjena, gubitka biološke raznolikosti, prijelaza na kružno gospodarstvo ili održivosti. Ipak, recentne promjene obrazovnog sustava stvorile su preduvjete za uvođenje interdisciplinarnog međupredmetnog modula ‘’Održivi razvoj’’ u kurikulum osnovnih i srednjih škola. Nadamo se da će to rezultirati boljim razumijevanjem uzroka i posljedica klimatskih promjena, kako među mladima, kojima je to znanje potrebno kao poticaj za poduzimanje akcija u većem broju, tako i među odraslima, donositeljima odluka i široj javnosti koji su u mogućnosti izravno utjecati na javne izbore i politike oblikovanja nadolazećih godina i desetljeća. Međutim, za učinkovito komuniciranje tih intrakurikularnih tema nužni su kvalitetni materijali za obrazovanje i obuku koje bi nastavnici mogli koristiti za poučavanje. Stoga je nužno provoditi sustavna dodatna osposobljavanja nastavnika za izvođenje nastave u područjima intrakurikularnih tema, kao što su klimatske promjene.

Kao odgovor na gore opisana pitanja Znanstvenici za klimu Hrvatska i Udruga Tatavaka osmislili su, u suradnji s Klimatskim kolažem Hrvatska i udrugom La Revolution Albatros, projekt ’’CO2GO – priče o klimi’’. Projekt je prepoznala i British Embassy Zagreb te nam za njega osigurala potrebna financijska sredstva kroz svoj Climate Fund

“Klimatske promjene su najveća prijetnja životu na našem planetu i moramo djelovati sada”, rekao je veleposlanik Velike Britanije u Hrvatskoj, Andrew Dalgleish. “ Kao pojedinci, i kao društva, mi možemo učiniti razliku.” 

Povezuje nas zajednički cilj – promovirati znanstveno utemeljeno komuniciranje činjenica vezanih uz klimatsku krizu te razviti i promovirati inovativne, interaktivnr i široko primjenjive alate za učenje o klimatskim promjenama. Namjeravamo ga ostvariti otvaranjem prostora za učenje i raspravu o klimatskim promjenama u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na mlade, kroz aktivnosti podijeljene u dva komplementarna radna paketa – (1) podizanje svijesti o činjenicama i mitovima o klimatskim promjenama u široj javnosti te (2) osnaživanje mladih da djeluju na klimatske promjene putem predstavljanja inovativnih alata za učenje te kroz provođenje edukativnih programa.

“Mi, znanstvenici, na temelju svih raspoloživih znanstveno utemeljenih činjenica, zaključaka eksperimentalnih mjerenja i terenskih opažanja te teorijskih modeliranja, objavljenih u tisućama međunarodno recenziranih znanstvenih publikacija, s punom odgovornošću tvrdimo da se radi o krizi, zapravo o izvanrednom stanju, te svojim znanstvenim autoritetom pozivamo institucije da odgovarajućim i ambicioznim mjerama stvore preduvjete za sustavno i sveobuhvatno suočavanje s tim izvanrednim stanjem.”
Na taj se način u tekstu Apela za sustavnu klimatsku akciju obraćamo institucijama zakonodavne i izvršne vlasti Republike Hrvatske, ali i cijeloj javnosti. Na kraju teksta Apela, to vrlo podvlačimo vrlo debelom crvenom crtom, iscrtanom debelim kistom natopljenim bojom: “Klimatska kriza, u svoj svojoj zastrašujućoj realnosti, jest test zrelosti naše civilizacije u cjelini, poziv za buđenje, ali i jedinstvena prilika za globalnu transformaciju prema održivom društvu. Da bismo postigli te ciljeve, potrebno je zajedničko djelovanje cijelog čovječanstva. Dobar početak je proglašenje klimatskog izvanrednog stanja. No, ključno je sustavno djelovanje u skladu s time.
To je zahtjev koji isključuje lažne alibije tzv. malih zemalja.
To je zahtjev koji podrazumijeva zajedničko, sinergijsko djelovanje svih ljudskih djelatnosti.
Naposljetku, to je zahtjev koji isključuje bilo kakvu diskriminaciju te poziva na solidarnost među generacijama, među rasama, vjerama, državama, svim mogućim opredjeljenjima, kao i solidarnost spram drugih živih bića.”
Vrlo se često postavlja pitanje koliko je klimatologa potpisalo naš Apel.
Greška, koju ne uviđaju ljudi koji nam postavljaju to pitanje, proizlazi iz površnog čitanja teksta Apela te nerazumijevanja njegovog karaktera.
Prvi, ali baš prvi potpis (nakon mog) je stigao 15-tak minuta nakom postavljanja teksta Apela online. Bio je to potpis renomirane glaciologinje Valentine Radić, koja vodi svoju istraživačku grupu na University of British Columbia u Vancouveru, članica je IPCC-a, a Apel je potpisala za vrijeme terenskog mjerenja na jednom od ledenjaka Novog Zelanda. Među drugim potpisnicima ima dosta znanstvenika, koji objavjuju radove iz područja klimatologije, klimatskih promjena, adaptacije, mitigacije, kao i različitih aspekata posljedica klimatskih promjena.
Zašto se nisu potpisivali znanstvenici iz DHMZ-a? Znanstvenici, koji su zaposleni u DHMZ-u, se nisu potpisivali, jer rade u državnom zavodu. Mnogi od njih su se ispričali zbog toga, ali podržavaju Apel, što su mnogi i dokazali kasnije. Nije baš sve u potpisu, ima nešto i u djelima.
Ako te ovi kvalitativni podaci ne zadovoljavaju, podsjećam te da je Apel prvenstveno poziv na političku akciju. Namjerno smo tražili potpise svih profila znanstvenika, jer je cilj bilo pokazati da, iako razumijevanje klimatskih promjena iziskuje ekspertizu iz područja geofizike/klimatologije, te iako adaptacija i mitigacija također iziskuju specifične ekspertize, klimatska kriza je sveobuhvatna i zato zahtijeva sveobuhvatan, ne samo interdisciplinarni, nego i intersektorski odgovor. Klimatska kriza je, kako je eksplicitno rečeno, nastala zbog neadekvatnog ili promašenog odgovora na znanstveno utemeljene činjenice, koje ukazuju na klimatske promene. Klimatska kriza je nastala zbog izlaska problema iz ekskluzivne domene znanosti i tehnike te prodiranjem u sve aspekte ljudskog života i funkcioniranja društva.

Vlada Novog Zelanda je danas proglasila izvanrednu klimatsku situaciju. U svom govoru u Parlamentu Novog Zelanda, premijerka Jacinda Ardern je predstavila Deklaraciju o klimatskoj izvanrednoj situaciji, istaknuvši vrlo ambiciozan cilj ugljične neutralnosti cijelog javnog sektora do 2025.; “Zahtjev da javni sektor unutar pet godina postigne ugljičnu neutralnost pokazuje predanost i spremnost vlade da hitno djeluje” te dodaje: “Javni sektor mora biti avangarda uspostavljanja standarda koje na svim razinama moramo postići do 2050.”

Deklaracija se temelji na izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama o potrebi drastičnog smanjenja globalnih emisija kako bi se izbjeglo zatopljenje od 1,5 °C.

Tim činom se Novi Zeland pridružio popisu od 32 države, koje su do sada proglasile klimatsko izvanredno stanje. No, aktivisti najavljuju vrlo aktivan monitoring provedbe Deklaracija u praksi. S time se slažu i znanstvenici Novog Zelanda, koji komentiraju da je ovo proglašenje dobar smjer, ali njegova provedba zahtijeva vrlo odlučnu akciju, koju treba poduzeti.

Činjenica da se povećava broj država koje su proglasile klimatsko izvanredno stanje je vrlo pozitivan trend, ali je tek zajedničko djelovanje svih sektora, kao i široka podrška građana ključna za provedbu ključnih koraka u smislu implementacije tih deklaracija. Podsjećamo da je i jedan od glavnih zahtjeva našeg Apela za sustavnu klimatsku akciju proglašenje klimatskog izvanrednog stanja na razini Republike Hrvatske. Zato koristimo i ovu priliku da široku javnost podsjetimo na taj zahtjev, koji je, kao što vidimo, provediv.

Pozdrav i uvodna riječ Nikole Biliškova o našem podcastu o klimatskoj krizi.

Zagreb, 22. travnja 2020.

Dan planeta Zemlje je po prvi puta obilježen na današnji dan 1970. u SAD-u. Naime, nakon prijedloga UNESCO-a da se jedan dan posveti jačanju javne svijesti o važnosti očuvanja okoliša, američki senator Gaylord Nelson se u kongresu izborio da se 22. travnja proglasi Danom planeta Zemlje. Povod tome je bila njegova zgroženost posljedicama izljeva 3 milijuna galona nafte iz platforme Union Oil A uz obalu Kalifornije.
Ovogodišnji Dan planeta Zemlje, 50. po redu, obilježava se u više od 190 država, a tema je klimatska akcija. Kao izazov enormnih razmjera, ali također i neslućenih prilika za čovječanstvo u cjelini, klimatska akcija je prepoznata kao najvažnija tema svih suvremenih zalaganja za održivost kroz očuvanje okoliša. Naime, kao što stalno naglašavamo, klimatske promjene su najveći izazov za čovječanstvo i sustave koji naš planet čine nastanjivim.
Ove godine se Dan planeta Zemlje održava u ozračju globalne pandemije COVID-19, uzrokovanje novim korona virusom SARS-CoV-2. Iz aspekta klimatske akcije, ta je činjenica zanimljiva iz više razloga. Naime, uspješnost odgovora pojedinačnih zemalja na borbu protiv te epidemije je u najdirektnijoj korelaciji mjera s uputama što proizlaze iz najboljih znanstvenih spoznaja iz relevantnih polja. Razmjeri klimatske krize su sami po sebi znatno veći i obuhvatniji u odnosu na aktualnu pandemiju. Razumijevanje i suočavanje s klimatskom krizom je multidisciplinarni i multisektorski problem, koji iziskuje združeno i solidarno djelovanje cijelog čovječanstva, a u tome je ključna hitna implementacija najboljih relevantnih znanstvenih spoznaja iz svih znanstvenih polja i disciplina.
WHO upozorava da su jedna od značajnijih, već sada mjerljivih, posljedica klimatskih promjena izmjene u obrascima širenja zaraznih bolesti. Stoga su nam i na tom specifičnom polju hitno potrebne spoznaje temeljnih kompleksnih kauzalnih veza, kako bismo, upotrebom cjelovitih, bolje utvrđenih i integriranih modela, efikasno predviđali buduće pandemije.
Prije dva dana cijene nafte su na svjetskom tržištu su pale duboko ispod nule, a vodeći analitičari ne predviđaju brz oporavak tržišta. To je indikator dubine gospodarske krize uzrokovane pandemijom COVID-19, ali i indikator osjetljivosti i neodrživosti dominantnog ekonomskog modela. Smatramo da se nalazimo u prijelomnom trenutku povijesti, u trenutku zornog uprizorenja mnogih loših strana naše ovisnosti o fosilnim gorivima. Ovo je trenutak kad se može poduzeti odlučna i dubinska transformacija energetskog sektora prema obnovljivoj i održivoj energetici, što sve glasnije zahtijevaju i građani.
Znanstvenici RH su u siječnju ove godine uručili svoj apel za sustavnu klimatsku akciju, s potpisima više od 550 znanstvenika, institucijama zakonodavne i izvršne vlasti. Apel je u javnosti odjeknuo znatnom medijskom pažnjom čak i izvan granica RH, a koja i dalje ne jenjava, unatoč pandemiji. No, tek konkretnom akcijom poruke Apela dobivaju objektivnu jasnoću i nedvosmislenost. Zato se pridružujemo pozivu, upućenom na službenim stranicama Dana planeta Zemlje, za 24-satnu globalnu digitalnu mobilizaciju, putem širenja vezanih poruka u svim oblicima putem društvenih mreža i drugih internetskih kanala.

Zagreb, 14. siječnja 2020.

Apel za sustavnu klimatsku akciju, kojega potpisuje oko 550 znanstvenika i znanstvenica u Hrvatskoj, danas je predan Predsjedniku RH, Vladi, Saboru i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.
Predstavnici potpisnika Apela održali su danas konferenciju za medije pred zgradom Vlade RH, što je prvi takav istup znanstvene zajednice u Hrvatskoj po pitanju trenutne klimatske krize.
Znanstvena istraživanja, koja se kontinuirano objavljuju u tisućama međunarodno recenziranih znanstvenih publikacija godišnje, redovito kompiliranih u obimnim izvještajima Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), nedvojbeno pokazuju da su antropogeni utjecaji dominantni faktor koji je doveo do aktualnih klimatskih promjena. Te znanstvene činjenice jasno upućuju na vrlo ambicioznu akciju na globalnoj razini, s konkretnim ciljevima: emisije ugljikovog dioksida moraju biti radikalno srezane kako bi već tokom ove godine dosegle svoj vrhunac, da bi se zatim smanjile za 45% do 2030. godine, dok bi se do 2050. emisije trebale potpuno ukinuti.
Znanost, dakle, daje vrlo jasne smjernice, ali ostvarenje tih ciljeva je moguće samo ako se razviju vrlo ambiciozne politike, koje uključuju sva raspoloživa i nadolazeća tehnološka rješenja, hitnu, ali pravednu energetsku tranziciju, kao i dubinsku transformaciju prevladavajuće socio-ekonomske paradigme. U realnosti takvog globalnog izvanrednog stanja, potpuno je razočaravajuća činjenica da su teme vezane uz klimatsku krizu tek marginalno prisutne u javnom diskursu. Uz krizni imperativ globalne transformacije, ni jedna zemlja, pa ni Hrvatska, nema izgovora za neaktivnost ili krivo usmjereno djelovanje.
Stoga, ovaj je Apel poziv tijelima zakonodavne i izvršne vlasti Republike Hrvatske na donošenje i implementaciju ambicioznih politika koje su preduvjet sustavnog suočavanja s klimatskom krizom. Te politike moraju imati uporište u znanstvenim istraživanjima i to od temeljnih prirodnih, koje omogućuju razumijevanje fizikalne osnove klimatskih promjena, preko tehničkih, koje su ključne u razvoju učinkovitih tehnoloških rješenja za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, pa do društveno-humanističkih, koje omogućuju razumijevanje i predviđanje društvenih i ekonomskih implikacija klimatske krize i temelj su za razvoj održivih i pravednih socio-ekonomskih modela.
Znanstvenici i znanstvenice, okupljeni oko ovog Apela, na raspolaganju su svim institucijama Republike Hrvatske i nude svoju pomoć u zajedničkom suočavanju s klimatskim izvanrednim stanjem.