Objave

,

Reakcija na višerazinsko nasilje prema aktivistima

verzija na engleskom jeziku

Što se dogodilo?

Ukratko, u okviru Ljetnog klimatskog kampa, aktivistkinje i aktivisti hrvatske podružnice Extinction Rebelliona u Omišlju su 25. i 26. kolovoza 2023. održali dva prosvjeda protiv proširenja LNG terminala. U prvom su aktivisti kajacima pokušali sprječiti uplovljavanje broda u luku. Taj prosvjed je interventna policija prekinula upotrebom jakih vodenih topova.

Drugi prosvjed je bio održan izvan ograde terminala, pod budnim okom zaštitarske službe, kao i interventne policije. Izvan teritorija LNG terminala ograđenog žicom nije bilo nikakvih kontakata prosvjednika sa zaštitarima i interventom policijom. No, manja skupina se izdvojila prije nego dolaska pred ulaz LNG terminala i hodom uz obalu zaobišla žicu te nenasilno ušla na teritorij LNG-a, što su bezuspješno, ali također nenasilno pokušali spriječiti dvoje zaštitara. Pri dolasku te skupine aktivista do ograde ispred glavnog ulaza, gdje se s vanjske strane održavao glavni prosvjed, pojavila su se dva agresivna zaštitara i tu je došlo do nasilja, a ti zaštitari su i nasilno odvodili dio prosvjednika, na što nemaju pravo. Istovremeno, interventna policija privodi 26 aktivistkinja i aktivista. Fotografije i video snimke pokazuju da su neki od policajaca privođenje provodili protivno propisima, vrlo nasilno, u više slučajeva i hvatajući prosvjednice za genitalije. Prosvjednici su privedeni u policijsku stanicu grada Krka. Prema svjedočanstvima, prostorije u koje su privedeni bile su neadekvatne, ispod standarda, a nasilno iživljavanje se i tu nastavilo. Sve je to rezultiralo fizičkim ozljedama, kao i psihičkim posljedicama. Detaljnije možete pročitati ovdje.

Iako je prosvjed popraćen medijskim prilozima, taj odjek je ostao vrlo ograničen, kako brojnošću priloga, tako i jednodnevnom trajnošću vijesti. Nažalost, i na naše priopćenje medijima je odgovoreno urlajućom šutnjom.

Ovaj prosvjed u mnogim detaljima policijskog odgovora neodoljivo podsjeća na vrlo nedavno održan prosvjed aktivista Extinction Rebelliona, koji su pored Den Haaga blokirali autocestu A12, tražeći prekid subvencioniranja fosilnih goriva. Doista je više nego upadljiva sličnost događaja u Omišlju s demonstracijom policijskog nasilja u Nizozemskoj. I tad su, naime, primijenjeni vodeni topovi. I tad je priveden velik broj aktivista, ovoga puta njih oko 2400.

 

Naš komentar

Prije svega, ovim putem jasno i nedvosmisleno izražavamo svoje gnušanje prema nasilju, koje su aktivistkinje i aktivisti Extinction Rebelliona (XR) – Hrvatska pretrpjeli od strane policije, privatnih zaštitara i neidentificirane osobe, tijekom prosvjeda protiv proširenja LNG terminala u Omišlju. Radilo se o klimatskom prosvjedu, koji je sadržavao mnoge elemente zajedničke mnogim drugim klimatskim prosvjedima, potpuno uobičajenim u drugim zemljama Europske Unije, kao i ostatka svijeta. Mi, znanstvenice i znanstvenici, duboko smo uvjereni da u demokratskom društvu svatko ima pravo na prosvjed, a metode policijskog odvraćanja se moraju provoditi unutar zakonom propisanih okvira. Kao Znanstvenici za klimu, uz jasnu osudu nasilja, izražavamo potpunu podršku ovom, kao i drugim klimatskim prosvjedima, koje smatramo integralnim i neizostavnim dijelom društvenog dijaloga o sada već galopirajućoj klimatskoj krizi.

Policija i zaštitari su pokazali svoje potpuno nerazumijevanje karaktera, poruke i ciljeva klimatskog prosvjeda, a u svom su se nesnalaženju ponijeli na krajnje neprihvatljiv način, grubo narušavajući ljudsko dostojanstvo aktivistkinja i aktivista. Nažalost, u zadnje vrijeme svjedočimo sve češćim primjerima upotrebe prekomjerne sile, koja prerasta i u otvoreno policijsko nasilje, kako u svijetu i EU, tako i kod nas. Takvi primjeri indiciraju prerastanje takvog ponašanja u svojevrsni novi standard policijskog postupanja, usmjeren ka gušenju određenih, očito neugodnih tonova u demokratkom dijalogu, čemu se vrlo odlučno suprotstavljamo. U svojoj riječi urednika ljetnom izdanju Green European Journala, Jamie Kendrick ističe:

Nacionalne politike nastavljaju skretanje udesno, pri čemu zelena politika postaje ključna razdjelnica u široj kulturnoj borbi. Klimatske aktiviste sve više ocrnjuju zbog njihovih sve odlučnijih prosvjeda. U tom simboličnom razvoju, novi pokret financiran interesima uzgoja stoke uznemirio je nizozemsku političku scenu u proljeće 2023. Uspješno usmjeravajući ruralno nezadovoljstvo protiv loše vođene politike zaštite okoliša, te silnice sada imaju značajan utjecaj.

Jedan od glavnih zahtjeva sve glasnijih i odlučnijih prosvjeda, utjelotvorenih u širokom spektru organizacija i udruga koje čine globalni klimatski pokret, može se svesti na poruku da su klimatske promjene znanstveno utemeljena činjenica, čime nadilaze sve relativizacije, kojima su toliko skloni donositelji odluka na svim razinama. Zahtjev za donošenjem odlučnih, dobro fokusiranih i koherentnih političkih odluka, koje će se doista i provoditi, imperativ je nametnut klimatskom (i, općenito, okolišnom) krizom. Zahtjev je to i mlade, kao i svih nadolazećih generacija, koje su sve tjeskobnije s obzirom na budućnost, osobito realnost klimatske krize. To je, u krajnjoj liniji, i jedan od ključnih zahtjeva inicijative Znanstvenici za klimu i mi smo odlučni u njegovom zagovaranju, zajedno sa drugima sažeto navedenim u našem Apelu.

No, na ovom mjestu želimo konkretno izraziti svoj prosvjed zbog više razina nasilja, što se odigralo tijekom, ali i nakon konkretnog prosvjeda aktivistkinja i aktivista Extinction Rebelliona u Omišlju, a koje je rezultiralo fizičkim ozlijedama, kao i psihičkim posljedicama kod nekolicine prosvjednika.

Najviša, apstraktna razina jest nasilje inherentno fosilnim gorivima, ono nasilje čije posljedice sve izrazitije osjećamo diljem svijeta, pa i kod nas, osobito u zadnjih nekoliko godina. Patrijarhat, kolonijalizam i kapitalizam, najtemeljniji uzroci klimatske krize, ovdje dolaze do izražaja utjelovljujući se u neposrednim, nižerazinskim manifestacijama nasilja, kako prema okolišu, tako i prema ljudima, u konkretnom slučaju prema aktivistkinjama i aktivistima. Najočitiji je aspekt počinjenog nasilja ono kojim je povrijeđen tjelesni integritet prosvjednika. Upotrebu jakih vodenih topova, agresivno postupanje interventne policije, zaštitara, kao i neidentificirane osobe, možemo smatrati samo demonstracijom prekomjerne sile usmjerene na zastrašivanje prosvjednica i prosvjednika, a što je rezultiralo i fizičkim ozljedama. Zatim svjedočimo i oduzimanju temeljnim načelima demokracije zajamčene slobode mirnog prosvjedovanja, tj. u ovom slučaju mirnog izražavanja protivljenja proširenju kapaciteta LNG terminala. Prosvjed je brutalno prekinut. Prema svjedočanstvima sudionika, dio prosvjednika je priveden u policijsku postaju grada Krka, u neadekvatne prostorije ispod svake civilizacijske razine, pri čemu im je na više načina povrijeđeno ljudsko dostojanstvo. To je još jedna demonstracija prekomjerne sile i prekoračenja ovlasti, koja u ovom slučaju proizlazi iz sprege države s industrijom fosilnih goriva. Ovdje jasno ističemo da to smatramo teškom povredom temeljnih ljudskih prava, kao i ljudskog dostojanstva prosvjednica i prosvjednika. Četvrtu razinu nasilja bismo mogli okarakterizirati kao seksualno i rodno uvjetovano nasilje. Tijekom privođenja su, naime, interventni policajci, protivno zakonom propisanim pravilima policijskog postupanja, neke od aktivista i aktivistkinja iznosili s mjesta prosvjeda zadiranjem u najintimniji prostor, naime hvatajući ih i udarajući u genitalije.

 

Što ćemo učiniti?

Na kraju, više je nego upadljiva slaba pokrivenost događaja u medijima. Iako je sam prosvjed popraćen u nekolicini medijskih priloga, upada u oči njihova malobrojnost. No još je upadljivija kratkotrajnost same vijesti, osobito u usporedbi s nekim drugim recentnim događajima. Smatramo to nedopustivim te ovim putem događaje tijekom i nakon ovog prosvjeda želimo dovesti na dnevni red široke javne rasprave. U svakoj svojoj pojavnosti, nasilje iziskuje najoštriju osudu javnosti, u čemu mediji imaju nezamjenjivu i ključnu ulogu.

Ovim putem mi, znanstvenice i znanstvenici, osuđujemo nasilje počinjeno nad aktivistkinjama i aktivistima Extinction Rebelliona tijekom i nakom prosvjeda na LNG terminalu u Omišlju, na svim razinama i u svim njegovim pojavnostima. U skladu s time, o ovom događaju ne namjeravamo šutiti. Suprotno od toga, bit ćemo vrlo glasni – dat ćemo sve od sebe da ova priča prodre u medije, a obavijestit ćemo i nadležne službe. U krajnjoj liniji, klimatski pokret zahtijeva pretakanje spoznaja najbolje raspoložive znanosti u kvalitetne politike.

Zahtijevamo detaljnu istragu događaja tijekom i nakon prosvjeda te da nadležne institucije detaljno izvjeste javnost o rezultatima istrage.

/by

Govor s klimatskog marša 23. travnja 2022.

Drage građanke i građani,

ispred inicijative Znanstvenici za klimu – Hrvatska, pozdravljam vas iz daleke Kanade. Žao mi je što nisam danas s vama, ali drago mi je što vam se ovim putem mogu obratiti. Inicijativa Znanstvenici za klimu nastala je iz zabrinutosti zbog sve izrazitijih klimatskih promjena. Ta zabrinutost je znanstveno utemeljena, ali odražava se u emocijama.

Znanost je odavno rekla uglavnom sve što je potrebno znati o klimatskim promjenama. Još od pretprošlog stoljeća znamo da porast koncentracije ugljikovog dioksida u atmosferi izaziva porast temperature. Prije 110 godina se u znanstvenim radovima pisalo kako smo civilizacijski spremni za prelazak s fosilnih na obnovljive izvore energije. Više od 3,5 desetljeća znanstvenici, na različitim razinama, upozoravaju na opažen opasan trend porasta razine ugljikovog dioksida u atmosferi, što je nedvojbena posljedica ljudskih aktivnosti, a što dovodi do porasta prosječne globalne temperature, zakiseljavanja oceana, gubitak bioraznolikosti, sve češćih vremenskih ekstrema, otapanja ledenog pokrova i ledenjaka itd. itd.

Prije nekoliko dana je objavljeno kako s trenutno zacrtanim mjerama globalno zatopljenje možemo zadržati na razini ispod +2 °C u odnosu na predindustrijsko doba. No, mjere su jedna stvar, a klimatski sustav reagira samo na konkretne aktivnosti. A prostor za pozitivne promjene usmjerene prema obuzdavanju klimatskih promjena je sad već vrlo uzak.

Zato zahtijevamo odlučnu, fokusiranu klimatsku akciju na svim razinama!

Te aktivnosti moraju biti utemeljene na znanstvenim činjenicama, ali to nije dovoljno. One moraju uvažavati ljudske osjećaje, različitosti i sličnosti među nama, naše želje, potrebe.

Klimatske aktivnosti ne smiju biti utemeljene samo na pravima, nego i na odgovornosti, u najdubljem smislu tog pojma. Ključ klimatske akcije mora biti u međusobnom uvažavanju, solidarnosti, razumijevanju kompleksnosti i sveobuhvatnosti klimatske krize.

U tom se smislu moramo prisjetiti zapostavljenih znanja i praksi, utemeljenih u tradiciji.

Jednostavno, moramo slušati jedni druge i biti dobri jedni prema drugima. I taj zahtjev se odnosi na globalno društvo u cjelini i svoj njegovoj raznolikosti.

Važan dio čine i posjeti prirodi, ali ne samo zbog osobnog užitka, puno je važnije od nje učiti.

Živimo u turbulentnom dobu agresije na Ukrajinu, izbjegličkih kriza, oduzimanja teritorija zbog daljnje ekstrakcije fosilnih goriva. Diljem svijeta se takvi negativni trendovi iskazuju na različite načine, uvijek s posljedicom neodrživosti.

Sve te krize zajedno s klimatskom krizom imaju zajednički uzrok. Taj uzrok ne treba tražiti u ljudskoj prirodi, nego upravo u zanemarivanju prirode ljudskosti.

Prepoznajmo taj uzrok!

/by

Peticija protiv oglašavanja fosilnih goriva

Greenpeace Hrvatska nas je zamolio za pomoć u prikupljanju potpisa za peticiju protiv oglašavanja fosilnih goriva pa dijelimo njihovo obrazloženje.

Riječ je o europskoj građanskoj inicijativi koja, osim Greenpeacea, uključuje još tridesetak europskih udruga. Naš je cilj u EU zakonski onemogućiti oglašavanje i sponzorstva industrije fosilnih goriva te automobilskih, zrakoplovnih i pomorskih kompanija koje koriste fosilna goriva.

Nadamo se da ćemo time u konačnici spriječiti širenje lažnih informacija o klimatskim promjenama zbog kojih se odgađa djelovanje po pitanju klime. Pritom će se smanjiti i utjecaj fosilnih kompanija i osnažiti borba za sprečavanje najtežih posljedica klimatske krize.

Velike fosilne kompanije već desetljećima znaju kakvu štetu nanose njihove poslovne prakse. Slično kao što duhanske kompanije znaju kakvu štetu uzrokuju njihovi proizvodi. I jedni i drugi su koristili velike marketinške budžete kako bi mogli neometano nastaviti svoj business as usual. S tim da fosilne kompanije to smiju i dan danas, unatoč svim znanstvenim dokazima da je spaljivanje fosilnih goriva prijetnja našem zdravlju i zdravlju planeta.

Budući da se radi o zahtjevnoj peticiji, koja traži i OIB radi verifikacije potpisa, puno bi nam pomoglo kad biste:

  • peticiju potpisali vi i ostali zaposlenici i članovi udruge

  • podijelili na svojim društvenim mrežama

  • uključili u svoje newslettere.

Kako bismo vam olakšali dijeljenje na mrežama, u ovoj se mapi nalazi nekoliko vizuala koji bi mogli privući pažnju i nekoliko draftova teksta posta koji bi mogao ići uz njih. S tim da možete jednostavno podijeliti i poveznicu peticije koja već ima uključen vizual.

Europske građanske inicijative su poseban oblik peticija koje Europska komisija mora uzeti u obzir, ako u godini dana prikupe najmanje milijun potpisa na razini EU te prijeđu prag u barem sedam zemalja. Za Hrvatsku prag iznosi 8460 ljudi. Trenutni broj potpisa nam je oko 3 tisuće. Sigurni smo da s vašom pomoći možemo mnogo više!

Ako želite, možete se i službeno priključiti inicijativi, jači smo što nas je više!

/by

Govor s Klimatskog marša za opstanak

12. studenog 2021. je u organizaciji Fridays for Future – Croatia i Extinction Rebellion – Zagreb održan Klimatski marš za opstanak. Ovdje je govor kojega je održao Nikola Biliškov.

 

Pozdrav svima, ja sam Nikola Biliškov i predstavnik sam inicijative Znanstvenici za klimu.

Klimatske promjene nisu apstraktne ni u prostoru, ni u vremenu, kao što nisu ni znanstveni kuriozitet.

Klimatske promjene nisu stvar neke neodređene budućnosti i nisu stvar nekih dalekih, nama nepoznatih prostora. One su tu, s nama, vrlo su konkretne i evidentne.

Njihove posljedice već jako osjećamo, mi, ovdje u Hrvatskoj i Europi, kao i ljudi diljem svijeta.

Klimatske promjene su detaljno dokumentirane, njihovi mehanizmi su dubinski istraženi. Znamo sve što trebamo znati – znamo uzroke, znamo posljedice, a imamo i vrlo pouzdane prognoze bliske budućnosti.

Najbolja raspoloživa znanost danas upućuje vrlo jasne poruke o problemu klimatskih promjena i odavno je na političarima da, na temelju znanstvenih spoznaja, krenu u akciju.

Ali te akcije nema ili je ona u najboljem slučaju blaga, puno blaža od one koja nam je, s obzirom na situaciju, potrebna. Cijela međunarodna javnost, cijelo čovječanstvo, zahtijeva tu akciju koje nema. Uronjeni smo u beskrajno more upozorenja, a iz njega su upućene beskrajne rijeke obećanja, uglavnom ispraznih riječi.

Prisiljeni smo i dalje ponavljati poruke znanosti, poruke koje nitko od donositelja odluka ne shvaća dovoljno ozbiljno. Čini se da su važniji ustupci poslovnom sektoru, bez obzira na sva upozorenja.

Najveći klimatolozi su nas nedavno upozorili da smo već sad značajno načeli većinu klimatskih i okolišnih prijelomnih točaka te da je kolaps civilizacije sve izgledniji ishod.

Mi smo, izgleda, za šaku novčanica spremni odbaciti sva prelijepa dostignuća civilizacije.

Zbog te šake novčanica smo spremni i dalje emitirati ogromne količine CO2 u našu atmosferu.

Zbog te šake novčanica nestaje briga za porast razine CO2, nestaje briga za porast globalne temperature, gubi se i briga za otapanje ledenjaka, podizanje razine mora.

Novac u rukama je i dalje puno važniji od cijelog oceana raspoloživih znanstvenih činjenica. No, znanost je i tu jasna – u zoni iza prijelomnih točaka novčanice gube svaku vrijednost. To je konac civilizacije i početak borbe za golo preživljavanje.

Nažalost, vijesti s COP-a govore da ne skrećemo s puta koji nas vodi u tu katastrofu.

Za klimatske promjene sam prvi put čuo 1986. godine, kad sam, kao 12-godišnje dijete, užasnut slušao o porastu razine CO2 i, s time povezanim, porastu temperature, što je sve, već je tada bilo jasno, posljedica ljudskog djelovanja. “Pa dobro, zašto nitko ništa ne čini?!” pitao sam se tada.

U međuvremenu je moja generacija stasala i zauzela društvene pozicije, a dolazi nova generacija, generacija kojoj je zbog nedjelovanja i krivo usmjerenog djelovanja doslovno oduzeta budućnost, generacija koja poručuje: “Slušajte znanost!”. Danas, eto, nakon 35 godina stojim pred vama i pitam se: “zašto se i dalje tako malo čini?”. I dodajem: “Jesam li ja učinio dovoljno?”

 

(Fotografirao Anto Magzan)

/by

Novi Globalni štrajk za klimu

Iako Hrvatske nema na karti akcija, najavljujemo novi Globalni štrajk za klimu, koji će se 24. rujna održati u mnogim zemljama diljem svijeta.

U najavi događaja organizatori ističu:

klimatska kriza nije u vakuumu. Druge društveno-ekonomske krize poput rasizma, seksizma, sposobnosti, klasne nejednakosti itd. pojačavaju klimatsku krizu, kao što klimatska kriza pojačava njih. To nije tek jedno od pitanja, naše različite borbe su povezane i međusobno umrežene. Ujedinjeni smo u našoj borbi za klimatsku pravdu, ali također moramo priznati da svi ne osjećamo iste probleme, niti ih ne doživljavamo u jednakoj mjeri.

MAPA (Most Affected Peoples and Areas – Najugroženiji narodi i područja) doživljavaju najgore posljedice klimatske krize i ne mogu joj se prilagoditi. To su uzrokovale elite tzv. globalnog sjevera, koje su uzrokovale uništavanje zemalja MAPA -e kroz kolonijalizam, imperijalizam, sustavne nepravde te kroz njihovu bezobzirnu pohlepu, koja je na kraju uzrokovala zagrijavanje planeta. S pandemijom COVID-a, klimatskom krizom i svakom krizom u povijesti, prekomjerno iskorištene zemlje i marginalizirani sektori društva sustavno su prepušteni sami sebi.

Vrijeme da se pridružite masama i da slijedite vodstvo zaštitnika okoliša i radnika odavno je prošlo. Reparacije zemalja MAPA moraju na sebe preuzeti najbogatije elite koje su krive za povijesne nepravde. Globalni sjever mora preuzeti vodstvo u drastičnim smanjenjima emisija, moraju se odreći profita od cjepiva, moraju otpisivati dug te financirati mjere ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, a to je tek početak mjera koje se moraju poduzeti. Zajedno ćemo se boriti za pravednu budućnost u kojoj nitko ne ostaje zapostavljen. Povijesne pobjede kolektivnog djelovanja dokazale su potrebu da mladi ostanu ujedinjeni u multisektorskoj, međugeneracijskoj borbi za bolju budućnost za sve; budućnost u kojoj su ljudi i planet prioritet.

Poruke globalnim vođama:

  • Globalni sjever mora drastično smanjiti emisije napuštanjem fosilnih goriva i okončanjem njegove ekstrakcije, spaljivanja i upotrebe. Trebaju nam konkretni planovi i detaljni godišnji proračuni emisija ugljikovog dioksida s putokazima i prekretnicama kako bismo osigurali da, uz poštovanje načela pravednosti i pravičnosti, dođemo do nulte točke u vremenu iz koje krećemo u rješavanje klimatskih promjena.
  • Bivše kolonijalne sile globalnog sjevera imaju klimatski dug za plaćanje svoje nerazmjerne količine povijesnih emisija. Plaćanje tog duga počinje povećanjem financiranja suočavanja s klimatskim promjenama, kroz provedbu antirasističkih klimatskih reparacija, otkazivanje dugova, posebno za štetu uzrokovanu ekstremnim vremenskim prilikama te osiguravanjem adaptacijska sredstva koja služe zajednicama.
  • Posvetite se istinskom globalnom oporavku od COVID-19 kroz osiguravanje pravedne distribucije cjepiva u cijelom svijetu i ukidanjem ograničenja intelektualnog vlasništva na COVID-19 tehnologijama. To je bitan korak prema globalnom, zelenom i pravednom oporavku.
  • Opipljivost pokazatelja klimatske krize prepoznajte kao rizik za ljudsku sigurnost te osigurajte prava klimatskih izbjeglica u međunarodnom pravu.
  • Prepoznajte neprocjenjiv utjecaj biološke raznolikosti na život i kulturu autohtonih zajednica i ekocid proglasite međunarodno kažnjivim zločinom.
  • Zaustavite nasilje i kriminalizaciju nad autohtonim stanovništvom, malim poljoprivrednicima, malim ribarima i drugim braniteljima okoliša i zemljišta. Podržite poslove koje te zajednice obavljaju. Poštujte i slušajte naše branitelje.

Poruke svima:

  • Iako ih ne čujemo, MAPA (Najpogođeniji narodi i područja) nisu bez glasa. Oni su se borili za svoju sadašnjost, ne samo za svoju budućnost. Nitko ne smije biti zarobljenik nepravde. Ne borite se za te narode i područja, borite se uz njih. MAPA nisu samo tužna iskustva, mi moramo isticati njihove bogate priče o otporu.
  • Zemlje MAPA-e nisu “siromašne”, one su bogate resursima, no one su povijesno i sustavno potlačene i spriječavane u razvoju. Čelnici globalnog sjevera imaju dug za klimu kojega su dužni platiti čovječanstvu. Hitna klimatska akcija i pomoć u prilagodbi nije “časna dužnost” ili “solidarnost”, već odšteta za nepravde koje su nacije i sektori s visokim prihodom nanijeli svojim iskorištavanjem.
  • Glasovi MAPA-e se moraju pojačati i usredotočiti u našoj borbi za klimatsku pravdu. U protivnom slučaju, čak i ako uspijemo ograničiti globalno zagrijavanje na sigurne razine za život na Zemlji, marginalizirane zajednice i dalje će biti žrtvovane i zapostavljene, čime bi bio riješen tek dio problema.
  • Više nego ikad, sad se moramo pridružiti masama i slijediti vodstvo branitelja okoliša, radnika i onih koji se najviše zanemaruju. Pridružite se njihovoj borbi za dekolonizaciju, pravdu i autonomiju. Moramo se sjetiti da su naša oslobođenja međusobno povezana i isprepletena.

 

Žalosti činjenica da u Hrvatskoj trenutno nema kapaciteta za organiziranje ovakvog događaja i u nas. Ostaje nam nada da će se nova generacija srednjoškolaca reorganizirati i nastaviti tradiciju uspješnih akcija, kojima su naša djeca prijašnjih godina održavala aktivno sudjelovanje u globalnom pokretu.

/by

Laboratorij za aktivističke inovacije

U petak 24. rujna, u trajanju od 10 do 18 h, u prostorijama Zelene akcije u Zagrebu održat će se interaktivni jednodnevni trening “Laboratorij za kreativni aktivizam”, kojim će organizatori nastojati produbiti, osuvremeniti i osmisliti nove i inovativne načine zagovaranja i osvješćivanja o klimatskoj krizi.

Cilj je ove edukacije ojačati kapacitete organizacija civilnog društva, lokalnih inicijativa i zainteresiranih građana o metodama javnog zagovaranja na temu klimatskih promjena te osmisliti nove metode i zagovaračke prakse. Naglasak rujanskog laboratorija su umjetničke metode, sudionici će kroz interaktivne igre istraživati mogućnosti kreiranja kreativnih kampanja koristeći umjetničke prakse. Laboratoriji će osim sudjelovanja u procesu osmišljavanja novih metoda biti i mjesta umrežavanja raznih organizacija i inicijativa koje se bave temom klimatskih promjena.

Ovaj je laboratorij za aktivističke inovacije, organiziran u sklopu projekta “JEKA! Jačanje eko-aktivizma za hitnu klimatsku akciju“. Ovim, drugim u nizu od tri laboratorija, krenut ćemo u daljnje istraživanje aktivističkih praksi. Završni, pravni laboratorij nas očekuje kroz 2 tjedna od završetka ovoga.

Na ovu zanimljivu radionicu se možete prijaviti putem obrasca.
/by

Znanost i aktivizam – razgovor s Ljiljanom Fruk

O znanosti, aktivizmu, odnosima znanosti i aktivizma te oblicima aktivma u znanosti i znanstvenog aktivizma razgovarali smo s Ljiljanom Fruk.

Ljiljana je izvanredna profesorica bionanotehnologije na Sveučilištu Cambridge, na Odsjeku za kemijski inženjering i biotehnologiju, gdje vodi i svoju istraživačku grupu. Bivša je studentica zagrebačkog PMF-a (smjer kemija). Bavi se  bioinspiriranim materijalima koji se koriste u pripravi zelenih katalizatora za ubrzavanje kemijskih reakcija te dizajnom pametnih nosača za lijekove. Nešto više je o svom radu govorila na TED-u. Aktivna je članica Global Challenges Initiative,  Cambridge Philosophical Society i Royal Society of Chemistry. Aktivno se bavi popularizacijom znanosti, osobito s naglaskom na održivom razvoju, i zalaže se za globalnu dostupnost obrazavanja. U hrvatskim knjižarama se može naći njena slikovnica za klince i odrasle “25 Molekula koje su promijenile svijet” (Artresor naklada).
A sada slijede linkovi na ono što smo spominjali tokom razgovora:

Drvene likove, koji se pojavljuju u uvodnoj špici, izradio je Željko Biliškov. Muzika u špici: čovjek koji je sasvim slučajno svirao električnu gitaru na Marleri.

Snimljeno u Medulinu, 11. kolovoza 2020.

/by