Ovo je naš glas razuma i vjere što ga upućujemo građanima, osobama od utjecaja u društvu i izabranim političkim dužnosnicima.
Rastuće nepovjerenje prema institucijama vlasti te kidanje društvene povezanosti do gotovo ekstremnih podjela odražava se u strepnji kakva nas budućnost očekuje.
Posebno brine što nasilni diskurs u javnom prostoru zasjenjuje razumnu i mudru riječ. Ona proizlazi iz razumijevanja te pomaže usmjeravati prema oslobađanju od nasilne prošlosti, razotkrivanju korupcije, unapređivanju odnosa i ispravljanju nejednakosti. Vodi nas prema razvoju koji neće ići na štetu ni drugoga niti prirode, prema solidarnim i razumnim odgovorima na pandemiju. Nedostaje konstruktivan politički doprinos suzbijanju krizne situacije. Umjesto bavljenja problemima, svjedočimo napadanju osoba, a vrijednosti i vizije ostaju nejasne.
Protivimo se govoru koji razumijemo kao borbu za nadmoć, govoru koji reciklira neprijateljstva, koji vrijeđa, nipodaštava osobe i suradnju među ljudima te koji se, naposljetku, poigrava i s mogućnošću rata.
Graditi mir u polariziranom društvu zahtijeva razmišljanje i djelovanje izvan okvira u koje smo zarobljeni, traži ljude koji će znati i imati hrabrosti transformirati sukobe konstruktivno i uključivo, bez perpetuiranja nasilja.
Treba nam suradnja, i to više nego ikad, treba nam blaga riječ, ljubaznost, ona vrsta vjere kakva poštuje sve ljude, ponajviše one slabije, susjede i Zemlju, naš zajednički dom.
Upornost kojom tražimo mir je dugog daha, duljeg od govora netrpeljivosti i huškanja. U našem građanskom nastojanju izgradnje suradnje i dijaloga nismo jedini, i to nas raduje.
???????? ??????? ? ????????? ?? ?????????? ????????????, ????????? (????. – ????.)
Amalija Krstanović
Ana Raffai
Ana Kvesić
Ante Lešaja
Ana Matijević
Barbara Matejčić
Božica Ciboci
Centar za mirovne studije
Clive Fowle
Dana Budisavljević
Danka Derifaj
Dejan Jović
Djuro Capor
Dijana Antunović Lazić
Dinko Telećan
Elvis Bošnjak
Igor Čoko
Ivana Bodrožić
Jadranka Brnčić
Jasminka Lisac
Kampanja Moje mjesto pod suncem
Ksenija Jovičić
Ladislav Bognar
Lejla Šehić Relić
Lina Budak
Lora Vidović
Luka Oman
Marijan Gubina
Mirjana Bilopavlović
Miroslav Volf
Mirovni inštitut Ljubljana
Mladi ujedinjeni u miru – YUPeace: Udruženje Prijateljice Tuzla, Centar za razvoj zajednice Link Sombor, Sara Srebrenica, Omladinski centar Gornji Vakuf-Uskoplje, Europski dom Vukovar
Nada Glad
Nataša Vibiral
Nebojša Zelić
Nikola Biliškov
Marijan Gubina
Ornela Malogorski
Otto Raffai
Prince Wale Soniyiki
Rajko Grlić
Roditelji u akciji –RODA
Slaven Rašković
Snježana Prijić – Samaržija
Zoran Grozdanov
Valerija Forgić
Veljko Vičević
Veselinka Kastratović
Vesna Janković
Vesna Zovkić
Vlasta Marković
I. gimnazija Zagreb, Dunja Marušić Brezetić
Islamska gimnazije dr. Ahmeda Smajlovića, Mevludi Arslani
Srednja škola Glina, Marija Margušić-Novosel
Oš Eugen Kumičić Rijeka
Oš I.B. Mažuranić Ogulin, Anđelka Salopek
OŠ Vladimir Nazor Potpićan, Nada Perišić
????? ???????:
Goran Božičević
Katarina Kruhonja
Greenpeace Hrvatska nas je zamolio za pomoć u prikupljanju potpisa za peticiju protiv oglašavanja fosilnih goriva pa dijelimo njihovo obrazloženje.
Riječ je o europskoj građanskoj inicijativi koja, osim Greenpeacea, uključuje još tridesetak europskih udruga. Naš je cilj u EU zakonski onemogućiti oglašavanje i sponzorstva industrije fosilnih goriva te automobilskih, zrakoplovnih i pomorskih kompanija koje koriste fosilna goriva.
Nadamo se da ćemo time u konačnici spriječiti širenje lažnih informacija o klimatskim promjenama zbog kojih se odgađa djelovanje po pitanju klime. Pritom će se smanjiti i utjecaj fosilnih kompanija i osnažiti borba za sprečavanje najtežih posljedica klimatske krize.
Velike fosilne kompanije već desetljećima znaju kakvu štetu nanose njihove poslovne prakse. Slično kao što duhanske kompanije znaju kakvu štetu uzrokuju njihovi proizvodi. I jedni i drugi su koristili velike marketinške budžete kako bi mogli neometano nastaviti svoj business as usual. S tim da fosilne kompanije to smiju i dan danas, unatoč svim znanstvenim dokazima da je spaljivanje fosilnih goriva prijetnja našem zdravlju i zdravlju planeta.
Budući da se radi o zahtjevnoj peticiji, koja traži i OIB radi verifikacije potpisa, puno bi nam pomoglo kad biste:
-
peticiju potpisali vi i ostali zaposlenici i članovi udruge
-
podijelili na svojim društvenim mrežama
-
uključili u svoje newslettere.
Kako bismo vam olakšali dijeljenje na mrežama, u ovoj se mapi nalazi nekoliko vizuala koji bi mogli privući pažnju i nekoliko draftova teksta posta koji bi mogao ići uz njih. S tim da možete jednostavno podijeliti i poveznicu peticije koja već ima uključen vizual.
Europske građanske inicijative su poseban oblik peticija koje Europska komisija mora uzeti u obzir, ako u godini dana prikupe najmanje milijun potpisa na razini EU te prijeđu prag u barem sedam zemalja. Za Hrvatsku prag iznosi 8460 ljudi. Trenutni broj potpisa nam je oko 3 tisuće. Sigurni smo da s vašom pomoći možemo mnogo više!
Ako želite, možete se i službeno priključiti inicijativi, jači smo što nas je više!
12. studenog 2021. je u organizaciji Fridays for Future – Croatia i Extinction Rebellion – Zagreb održan Klimatski marš za opstanak. Ovdje je govor kojega je održao Nikola Biliškov.
Pozdrav svima, ja sam Nikola Biliškov i predstavnik sam inicijative Znanstvenici za klimu.
Klimatske promjene nisu apstraktne ni u prostoru, ni u vremenu, kao što nisu ni znanstveni kuriozitet.
Klimatske promjene nisu stvar neke neodređene budućnosti i nisu stvar nekih dalekih, nama nepoznatih prostora. One su tu, s nama, vrlo su konkretne i evidentne.
Njihove posljedice već jako osjećamo, mi, ovdje u Hrvatskoj i Europi, kao i ljudi diljem svijeta.
Klimatske promjene su detaljno dokumentirane, njihovi mehanizmi su dubinski istraženi. Znamo sve što trebamo znati – znamo uzroke, znamo posljedice, a imamo i vrlo pouzdane prognoze bliske budućnosti.
Najbolja raspoloživa znanost danas upućuje vrlo jasne poruke o problemu klimatskih promjena i odavno je na političarima da, na temelju znanstvenih spoznaja, krenu u akciju.
Ali te akcije nema ili je ona u najboljem slučaju blaga, puno blaža od one koja nam je, s obzirom na situaciju, potrebna. Cijela međunarodna javnost, cijelo čovječanstvo, zahtijeva tu akciju koje nema. Uronjeni smo u beskrajno more upozorenja, a iz njega su upućene beskrajne rijeke obećanja, uglavnom ispraznih riječi.
Prisiljeni smo i dalje ponavljati poruke znanosti, poruke koje nitko od donositelja odluka ne shvaća dovoljno ozbiljno. Čini se da su važniji ustupci poslovnom sektoru, bez obzira na sva upozorenja.
Najveći klimatolozi su nas nedavno upozorili da smo već sad značajno načeli većinu klimatskih i okolišnih prijelomnih točaka te da je kolaps civilizacije sve izgledniji ishod.
Mi smo, izgleda, za šaku novčanica spremni odbaciti sva prelijepa dostignuća civilizacije.
Zbog te šake novčanica smo spremni i dalje emitirati ogromne količine CO2 u našu atmosferu.
Zbog te šake novčanica nestaje briga za porast razine CO2, nestaje briga za porast globalne temperature, gubi se i briga za otapanje ledenjaka, podizanje razine mora.
Novac u rukama je i dalje puno važniji od cijelog oceana raspoloživih znanstvenih činjenica. No, znanost je i tu jasna – u zoni iza prijelomnih točaka novčanice gube svaku vrijednost. To je konac civilizacije i početak borbe za golo preživljavanje.
Nažalost, vijesti s COP-a govore da ne skrećemo s puta koji nas vodi u tu katastrofu.
Za klimatske promjene sam prvi put čuo 1986. godine, kad sam, kao 12-godišnje dijete, užasnut slušao o porastu razine CO2 i, s time povezanim, porastu temperature, što je sve, već je tada bilo jasno, posljedica ljudskog djelovanja. “Pa dobro, zašto nitko ništa ne čini?!” pitao sam se tada.
U međuvremenu je moja generacija stasala i zauzela društvene pozicije, a dolazi nova generacija, generacija kojoj je zbog nedjelovanja i krivo usmjerenog djelovanja doslovno oduzeta budućnost, generacija koja poručuje: “Slušajte znanost!”. Danas, eto, nakon 35 godina stojim pred vama i pitam se: “zašto se i dalje tako malo čini?”. I dodajem: “Jesam li ja učinio dovoljno?”
(Fotografirao Anto Magzan)