Zelena akcija je na svojim stranicama započela s prikupljanjem potpisa na Apel Vladi RH za stvaranje otpornosti na klimatsku krizu. Potpisi će se prikupljati do 1. studenog, nakon čega će, uz prigodnu akciju, biti predani Vladi RH. Ovip putem vas pozivamo da podržite tu akciju!
U nastavku prenosimo cijeli tekst peticije.
Opis
- konkretne mjere za financiranje otpornosti na klimatske promjene u svim sektorima
- godišnji budžet za provedbu mjera i projekata prilagodbe na klimatske promjene
- konkretne rokove za njihovu provedbu
- kriterij pravednosti i uključivosti za raspodjelu sredstava
- provedbeno tijelo za praćenje i vrednovanje provedbe Plana.
Potpisivanje je organizirano u okviru kampanje Zelene akcije naziva “Klimatski otporne zajednice”.
Obrazloženje
- Zašto?
Hrvatska je jedna od najranjivijih zemalja u Europi po pitanju klimatskih promjena. Prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), Hrvatska spada u skupinu od tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod (BNP). Samo prošle godine, štete u poljoprivredi iznosile su skoro jednu milijardu kuna. A znanstveni izvještaji Međuvladina panela za klimatske promjene (IPCC) predviđaju da će područje Mediterana biti najpogođenije toplinskim valovima, sušom i nestašicom vode, a čak ga opisuje i kao jedno od “žarišta klimatskih promjena”. Zato moramo ozbiljno krenuti planirati i provoditi mjere za ublažavanje ovih posljedica.
- Što je prilagodba klimatskim promjenama?
Prilagodba klimatskim promjenama podrazumijeva poduzimanje određenog skupa aktivnosti s ciljem smanjenja ranjivosti prirodnih i društvenih sustava na klimatske promjene, povećanja njihove sposobnosti oporavka nakon učinaka klimatskih promjena, ali i iskorištavanja potencijalnih pozitivnih učinaka koji također mogu biti posljedica klimatskih promjena.
Stoga, osim što moramo dekarbonizirati način na koji dobivamo energiju i hranu te način na koji se krećemo, moramo graditi i otpornost na već vidljive te buduće utjecaje klimatskih promjena. One nisu nešto što će se dogoditi u budućnosti i nekome drugome. Štete od promjene klime osjećamo već danas i to svugdje: u poljoprivredi, ribarstvu, okolišu, turizmu, energetici, gospodarstvu, na našem zdravlju. Saznajte više u brošuri.
- Zašto nam je potreban Akcijski plan?
Vlada RH je još 2020. godine donijela Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama do 2040. te se obvezala na donošenje Akcijskog plana za petogodišnje razdoblje. Nacrt plana bio je kreiran za 2019.-2023., ali nikad nije usvojen!
S obzirom da ovaj Plan – koji nije ugledao svjetlo dana – ističe za godinu dana, tražimo hitno donošenje novog Plana za razdoblje od 2023. do 2027. godine. Ujedno tražimo da nacrt novog plana bude predmet savjetovanja s javnošću.
Akcijski plan bi se trebao sastojati od konkretnih mjera i rokova za financiranje otpornosti naših gospodarskih i drugih sektora, općina, gradova, sela, otoka.
To su mjere poput ulaganja u dodatne kapacitete vatrogasnih službi (kanaderi), a na primjeru mnogobrojnih požara ovog ljeta mogli smo vidjeti da je to neophodno. Zatim, edukacija i podizanje kapaciteta poljoprivrednika_ca kako bi se mogli na vrijeme pripremiti i prilagoditi klimatološkim i vremenskim promjenama, kao i odabir usjeva otpornijih na sušu. Izgradnja tzv. javnih klimatskih skloništa zbog toplinskih valova i javno dostupnih česmi za pitku vodu. Dodatno, sadnja zelenila u gradovima jer ulica sa stablima svojom mikroklimom snižava temperaturu za čak 10 stupnjeva.
Tu spadaju još: procjena i bolje upravljanje rizicima od velikih nesreća i katastrofa u okviru sustava civilne zaštite u RH; učinkovitije korištenje vodnih resursa; prilagođavanje građevinskih propisa i standarda prostornog planiranja budućim klimatskim uvjetima i ekstremnim vremenskim prilikama; izgradnja obrane od poplava; prilagođavanje šumarskih praksi manje osjetljivih na oluje i požare itd.
Podržite Apel i poručite vladajućima da moramo biti spremni na sve izazove te zajedno stvoriti gospodarstvo, sela, gradove, otoke, naše domove, otporne na klimatske promjene.
- Idući koraci
Nakon prikupljanja potpisa koje traje do 1. studenog 2022., Apel će Zelena akcija, u ime svih potpisnika i potpisnica, predati Vladi RH kako bismo zatražili hitno donošenje Akcijskog plana i pokazali da to građanke i građani ove zemlje žele.
Drage građanke i građani,
ispred inicijative Znanstvenici za klimu – Hrvatska, pozdravljam vas iz daleke Kanade. Žao mi je što nisam danas s vama, ali drago mi je što vam se ovim putem mogu obratiti. Inicijativa Znanstvenici za klimu nastala je iz zabrinutosti zbog sve izrazitijih klimatskih promjena. Ta zabrinutost je znanstveno utemeljena, ali odražava se u emocijama.
Znanost je odavno rekla uglavnom sve što je potrebno znati o klimatskim promjenama. Još od pretprošlog stoljeća znamo da porast koncentracije ugljikovog dioksida u atmosferi izaziva porast temperature. Prije 110 godina se u znanstvenim radovima pisalo kako smo civilizacijski spremni za prelazak s fosilnih na obnovljive izvore energije. Više od 3,5 desetljeća znanstvenici, na različitim razinama, upozoravaju na opažen opasan trend porasta razine ugljikovog dioksida u atmosferi, što je nedvojbena posljedica ljudskih aktivnosti, a što dovodi do porasta prosječne globalne temperature, zakiseljavanja oceana, gubitak bioraznolikosti, sve češćih vremenskih ekstrema, otapanja ledenog pokrova i ledenjaka itd. itd.
Prije nekoliko dana je objavljeno kako s trenutno zacrtanim mjerama globalno zatopljenje možemo zadržati na razini ispod +2 °C u odnosu na predindustrijsko doba. No, mjere su jedna stvar, a klimatski sustav reagira samo na konkretne aktivnosti. A prostor za pozitivne promjene usmjerene prema obuzdavanju klimatskih promjena je sad već vrlo uzak.
Zato zahtijevamo odlučnu, fokusiranu klimatsku akciju na svim razinama!
Te aktivnosti moraju biti utemeljene na znanstvenim činjenicama, ali to nije dovoljno. One moraju uvažavati ljudske osjećaje, različitosti i sličnosti među nama, naše želje, potrebe.
Klimatske aktivnosti ne smiju biti utemeljene samo na pravima, nego i na odgovornosti, u najdubljem smislu tog pojma. Ključ klimatske akcije mora biti u međusobnom uvažavanju, solidarnosti, razumijevanju kompleksnosti i sveobuhvatnosti klimatske krize.
U tom se smislu moramo prisjetiti zapostavljenih znanja i praksi, utemeljenih u tradiciji.
Jednostavno, moramo slušati jedni druge i biti dobri jedni prema drugima. I taj zahtjev se odnosi na globalno društvo u cjelini i svoj njegovoj raznolikosti.
Važan dio čine i posjeti prirodi, ali ne samo zbog osobnog užitka, puno je važnije od nje učiti.
Živimo u turbulentnom dobu agresije na Ukrajinu, izbjegličkih kriza, oduzimanja teritorija zbog daljnje ekstrakcije fosilnih goriva. Diljem svijeta se takvi negativni trendovi iskazuju na različite načine, uvijek s posljedicom neodrživosti.
Sve te krize zajedno s klimatskom krizom imaju zajednički uzrok. Taj uzrok ne treba tražiti u ljudskoj prirodi, nego upravo u zanemarivanju prirode ljudskosti.
Prepoznajmo taj uzrok!
Odgovori ministra Ćorića na 112 pitanja srednjoškolaca povodom COP-a 26
S internetskih stranica udruge Terra Hub prenosimo odgovore Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na 112 pitanja, koja su im uputili srednjoškolci u listopadu 2021., povodom COP-a 26, koji se održao u Glasgowu.
Naime, u listopadu 2021. je u organizaciji Terra Huba održan razgovor mladih s ministrom Tomislavom Ćorićem. Glavna tema razgovora su očekivanja po pitanju klimatskih promjena u razdoblju do 2030. te kako se Hrvatska priprema za COP26 u Glasgowu, koji se održao od 31.10. do 12. 11. 2021. godine. Zatim su zajedno pogledali pretpremijeru dokumentarnog filma “Ja sam Greta” o mladoj švedskoj klimatskoj aktivistici Greti Thunberg.
Prije sastanka su mladi pripremili čak 112 pitanja za ministra Ćorića i njegov tim. Ministarstvo je u pismenom obliku odgovorilo na sva pitanja u siječnju 2022. Pitanja su okvirno tematski grupirana:
- opća pitanja;
- utjecaj klimatskih promjena i prilagodba;
- gospodarstvo – situacija, prioriteti, prilagodba gospodarstva;
- traženje prilika – pozitivna strana promjena, prednosti klimatski neutralnog društva;
- hrana i poljoprivreda;
- što radi Vlada – primjer ostalima;
- obnovljivi izvori energije i energetika;
- utjecaj COVID-a i pandemije;
- financijski instrumenti;
- gradovi;
- infrastruktura;
- otpad;
- priroda i ekosustavi;
- ponašanja tvrtki i pojedinaca;
- zelena infrastruktura;
- edukacija i UN-ovi ciljevi održivog razvoja.
Sva pitanja i sve odgovore možete pronaći u izvornoj publikaciji, koju su pripremili srednjoškolci.
Raspon pitanja i odgovora na njih odražava složenost problematike klimatskih promjena te našeg nošenja kao društva sa svim uzrocima, posljedicama, izazovima, ali i prilikama zelene i digitalne transformacije. Osnovno je pitanje, koje se provlači kroz svih 112 pitanja: jesmo li društveno i institucionalno spremni?
Niskougljični razvoj kojeg potpuno utemeljeno nazivamo trećom industrijskom revolucijom i koji nema alternative, donosi ogromne promjene koje će se odraziti na tržište rada te koje su izazov za obrazovanje. Nastaju nove tehnologije, novi materijali, neki su od njih high-tech, a drugi su manualni poslovi i ne radi se samo o tehničkim strukama. Znamo da tranzicija ima utjecaj na čitavo društvo, na svakoga od nas. Transformirano društvo treba i sociologe koji će tumačiti promjene koje se događaju i psihologe koji će proučavati kako se nosimo s time. Svi se moramo dodatno educirati. – jedna je od poruka iz odgovora Ministra.
Neki odgovori upućuju i na druge resore, one koji su odgovorni za upravljanje poljoprivredom, prometom i infrastrukturom, prostornim planiranjem i graditeljstvom ili pak obrazovanjem. Bilo bi izvrsno kada bi klimatska kriza kao naš razvojni kontekst i najveći izazov s kojim se suočavamo kao društvo, bila postavljena iznad pojedinačnih resora, na razinu užeg kabineta Vlade te kao takva bila polazna točka svake političke odluke, strateškog razvojnog i provedbenog dokumenta, reforme, plana i proračuna.
Čestitamo srednjoškolcima!