Drage građanke i građani,
ispred inicijative Znanstvenici za klimu – Hrvatska, pozdravljam vas iz daleke Kanade. Žao mi je što nisam danas s vama, ali drago mi je što vam se ovim putem mogu obratiti. Inicijativa Znanstvenici za klimu nastala je iz zabrinutosti zbog sve izrazitijih klimatskih promjena. Ta zabrinutost je znanstveno utemeljena, ali odražava se u emocijama.
Znanost je odavno rekla uglavnom sve što je potrebno znati o klimatskim promjenama. Još od pretprošlog stoljeća znamo da porast koncentracije ugljikovog dioksida u atmosferi izaziva porast temperature. Prije 110 godina se u znanstvenim radovima pisalo kako smo civilizacijski spremni za prelazak s fosilnih na obnovljive izvore energije. Više od 3,5 desetljeća znanstvenici, na različitim razinama, upozoravaju na opažen opasan trend porasta razine ugljikovog dioksida u atmosferi, što je nedvojbena posljedica ljudskih aktivnosti, a što dovodi do porasta prosječne globalne temperature, zakiseljavanja oceana, gubitak bioraznolikosti, sve češćih vremenskih ekstrema, otapanja ledenog pokrova i ledenjaka itd. itd.
Prije nekoliko dana je objavljeno kako s trenutno zacrtanim mjerama globalno zatopljenje možemo zadržati na razini ispod +2 °C u odnosu na predindustrijsko doba. No, mjere su jedna stvar, a klimatski sustav reagira samo na konkretne aktivnosti. A prostor za pozitivne promjene usmjerene prema obuzdavanju klimatskih promjena je sad već vrlo uzak.
Zato zahtijevamo odlučnu, fokusiranu klimatsku akciju na svim razinama!
Te aktivnosti moraju biti utemeljene na znanstvenim činjenicama, ali to nije dovoljno. One moraju uvažavati ljudske osjećaje, različitosti i sličnosti među nama, naše želje, potrebe.
Klimatske aktivnosti ne smiju biti utemeljene samo na pravima, nego i na odgovornosti, u najdubljem smislu tog pojma. Ključ klimatske akcije mora biti u međusobnom uvažavanju, solidarnosti, razumijevanju kompleksnosti i sveobuhvatnosti klimatske krize.
U tom se smislu moramo prisjetiti zapostavljenih znanja i praksi, utemeljenih u tradiciji.
Jednostavno, moramo slušati jedni druge i biti dobri jedni prema drugima. I taj zahtjev se odnosi na globalno društvo u cjelini i svoj njegovoj raznolikosti.
Važan dio čine i posjeti prirodi, ali ne samo zbog osobnog užitka, puno je važnije od nje učiti.
Živimo u turbulentnom dobu agresije na Ukrajinu, izbjegličkih kriza, oduzimanja teritorija zbog daljnje ekstrakcije fosilnih goriva. Diljem svijeta se takvi negativni trendovi iskazuju na različite načine, uvijek s posljedicom neodrživosti.
Sve te krize zajedno s klimatskom krizom imaju zajednički uzrok. Taj uzrok ne treba tražiti u ljudskoj prirodi, nego upravo u zanemarivanju prirode ljudskosti.
Prepoznajmo taj uzrok!
Odgovori ministra Ćorića na 112 pitanja srednjoškolaca povodom COP-a 26
S internetskih stranica udruge Terra Hub prenosimo odgovore Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na 112 pitanja, koja su im uputili srednjoškolci u listopadu 2021., povodom COP-a 26, koji se održao u Glasgowu.
Naime, u listopadu 2021. je u organizaciji Terra Huba održan razgovor mladih s ministrom Tomislavom Ćorićem. Glavna tema razgovora su očekivanja po pitanju klimatskih promjena u razdoblju do 2030. te kako se Hrvatska priprema za COP26 u Glasgowu, koji se održao od 31.10. do 12. 11. 2021. godine. Zatim su zajedno pogledali pretpremijeru dokumentarnog filma “Ja sam Greta” o mladoj švedskoj klimatskoj aktivistici Greti Thunberg.
Prije sastanka su mladi pripremili čak 112 pitanja za ministra Ćorića i njegov tim. Ministarstvo je u pismenom obliku odgovorilo na sva pitanja u siječnju 2022. Pitanja su okvirno tematski grupirana:
- opća pitanja;
- utjecaj klimatskih promjena i prilagodba;
- gospodarstvo – situacija, prioriteti, prilagodba gospodarstva;
- traženje prilika – pozitivna strana promjena, prednosti klimatski neutralnog društva;
- hrana i poljoprivreda;
- što radi Vlada – primjer ostalima;
- obnovljivi izvori energije i energetika;
- utjecaj COVID-a i pandemije;
- financijski instrumenti;
- gradovi;
- infrastruktura;
- otpad;
- priroda i ekosustavi;
- ponašanja tvrtki i pojedinaca;
- zelena infrastruktura;
- edukacija i UN-ovi ciljevi održivog razvoja.
Sva pitanja i sve odgovore možete pronaći u izvornoj publikaciji, koju su pripremili srednjoškolci.
Raspon pitanja i odgovora na njih odražava složenost problematike klimatskih promjena te našeg nošenja kao društva sa svim uzrocima, posljedicama, izazovima, ali i prilikama zelene i digitalne transformacije. Osnovno je pitanje, koje se provlači kroz svih 112 pitanja: jesmo li društveno i institucionalno spremni?
Niskougljični razvoj kojeg potpuno utemeljeno nazivamo trećom industrijskom revolucijom i koji nema alternative, donosi ogromne promjene koje će se odraziti na tržište rada te koje su izazov za obrazovanje. Nastaju nove tehnologije, novi materijali, neki su od njih high-tech, a drugi su manualni poslovi i ne radi se samo o tehničkim strukama. Znamo da tranzicija ima utjecaj na čitavo društvo, na svakoga od nas. Transformirano društvo treba i sociologe koji će tumačiti promjene koje se događaju i psihologe koji će proučavati kako se nosimo s time. Svi se moramo dodatno educirati. – jedna je od poruka iz odgovora Ministra.
Neki odgovori upućuju i na druge resore, one koji su odgovorni za upravljanje poljoprivredom, prometom i infrastrukturom, prostornim planiranjem i graditeljstvom ili pak obrazovanjem. Bilo bi izvrsno kada bi klimatska kriza kao naš razvojni kontekst i najveći izazov s kojim se suočavamo kao društvo, bila postavljena iznad pojedinačnih resora, na razinu užeg kabineta Vlade te kao takva bila polazna točka svake političke odluke, strateškog razvojnog i provedbenog dokumenta, reforme, plana i proračuna.
Čestitamo srednjoškolcima!
Prenosimo vrlo zanimljiv razgovor o ulozi zdravog tla kao ključnog faktora u suočavanju s klimatskim promjenama, koji je početkom siječnja vođen s Dušicom Radojčić u emisiji Eko Rojc pulskog Radija Rojc. Cijeli razgovor možete poslušati na Mixcloudu.
Udruga Zelena Istra jedina je udruga ili organizacija iz Hrvatske koja sudjeluje u projektu Soil 4 Life, koji se od 2018. provodi u tri države članice Europske Unije. Nositeljica projekta poznata je talijanska organizacija Legambiente, koja uz već spomenutu udrugu Zelena Istra i partnere iz Francuske, provodi planirane aktivnosti podizanja svijesti o važnosti održivog gospodarenja tlom. U svjetlu rastućeg problema klimatskih promjena i u vremenu kad najviše spominjemo zagađenje zraka ili ekstremne promjene vremena, najmanje se, barem na visokim zakonodavnim razinama govori o očuvanju tla.
Zdravo tlo je neophodno za proizvodnju hrane i prehranu svjetskog stanovništva, a uloga zdravog tla ključna je u borbi protiv klimatskih promjena. To su temelji na kojima svi partneri u ovom projektu, koji traje do kraja ožujka 2022.g., temelje svoje aktivnosti spram lokalne zajednice, nacionalnih država ali i čelnika Europske Unije, odnosno onih koji donose i provode zakone.