Danas je na portalu Prilagodba klimatskim promjenama Ministarstva zaštite okoliša i energetike objavljen intervju s Nikolom Biliškovim. Uz opće teme vezane uz klimatske promjene, ovdje je dan poseban naglasak na ulogu Hrvatske u globalnom suočavanju s klimatskom krizom, pri čemu se naglašava geografski kontekst Mediterana, kao klimatske vruće točke.

Intervju možete pročitati ovdje.

Kreće istraživački projekt naziva AdriaClim – ‘Alat za informiranje, praćenje i upravljanje klimatskim promjenama za strategije prilagodbe u Jadranskim obalnim područjima’  koji se financira iz Programa prekogranične suradnje Italija-Hrvatska, a na kojem su partneri znanstvenici rovinjskog Centra za istraživanje mora (CIM) Instituta Ruđer Bošković (IRB). Sretno!

https://www.irb.hr/Novosti/Projekt-AdriaClim-za-upravljanje-klimatskim-promjenama?fbclid=IwAR23RRNoLJKtDQku5T9MRSq4gSvMsf-JI-lt_-famM76teXoM_uB58XUt9A

 

 

 

 

Pariški sporazum, koji je EU potpisala i ratificirala, ima za cilj držati povećanje temperature značajno ispod 2 °C više od predindustrijskog doba i ograničiti taj porast na 1.5 °C. Kako bismo postigli taj cilj nužno je mijenjati (pooštriti) sadašnje klimatsko-energetske strategije EU te postići smanjenje GHG emisija je 55-60% do 2030, i klimatski neutralnu EU do 2050. Što to konkretno znači za Hrvatsku?

 

Nikola Biliškov na televiziji N1 komentira najavu spajanja ministartava zaštite okoliša i gospodarstva.

Od slijedećeg tjedna napokon krećemo sa serijom edukativnih podcasta tematski vezanih uz klimatske promjene i zaštitu okoliša. Započinjemo s osnovama: “Klimatske promjene-fizikalna podloga” (dr.sc. Nikola Biliškov, Institut Ruđer Bošković)) i “Društvene implikacije klimatskih promjena” (dr.sc. Jelena  Puđak, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar).

Član Znanstvenika za klimu Hrvatska Nikola Medić je imenovan u utemeljitelje Foruma Youth4Ocean, koji djeluje pod ingerencijom Europske komisije. Cilj Foruma je u naredne dvije godine inovativne istraživačke ideje pretočiti u konkretne akcije za zaštitu oceanskih sustava.

Obuhvaćajući pet glavnih europskih morskih bazena, fokus istraživačkog rada članova Foruma se može svesti na zajedničko pitanje: “Što svatko od nas može učiniti za dobrobit oceana?” Svakako će biti zanimljivo pratiti odgovore Foruma na to poticajno pitanje. Prilikom imemovanja Nikola Medić je izjavio: “Ocean je najveći ekosustav na Zemlji, on je ključni regulator klime i podržava sve životne sustave na našem planetu. Ljude ocean obično asocira na odmor na plaži i uživanje u velikom plavetnilu naseljenom koraljnim grebenima, delfinima, morskim psima i kitovima. Oni rijetko ili nikad ne misle na mikroskopske jednostanične organizme koji nastanjuju svaki kutak oceana i proizvode više od polovice kisika kojega udišemo. To me navelo da shvatim da želim ukazati na važnost tih sitnih fitoplanktonskih bića, stavljajući ih na zasluženo prvo mjesto kad god govorim o oceanima, klimatskim promjenama i životu na Zemlji.”

Nikola Medić je trenutno doktorand iz područja biologije mora na Odjelu za biologiju Sveučilišta u Kopenhagenu. Ovim putem mu čestitamo na imenovanju!

Potaknuta brojnim međunarodnim aktima te apelima struke za sustavno suočavanje sa klimatskom krizom, inicijativa Znanstvenici za klimu – Hrvatska pozvala je sve televizijske kuće u republici Hrvatskoj da povodom parlamentarnih izbora 2020. organiziraju sučeljavanja političkih stranaka na temu klimatskih promjena.

Naime, iako je globalna kriza uzrokovana klimatskim promjenama jedna od glavnih političkih tema današnjice, ona do sada nije bila značajnije zastupljena u političkim sučeljavanjima, a niti u programima političkih stranaka.

Ambiciozna i učinkovita klimatska politka nužnost je u bilo kojoj državi svijeta, međutim osobito je važna za republiku Hrvatsku koja obzirom na svoj zemljopisni položaj većim dijelom pripada Sredozemlju, “vrućoj klimatskoj točki“ Europe. Hrvatska je također jedna od tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod. To znači da će klimatske promjene u Hrvatskoj imati izrazite negativne učinke na društveni razvoj, kvalitetu života (osobito ranjivih skupina društva) i gospodarstvo. S obzirom na navedeno, ali i činjenicu da najvažniji gospodarski sektori u Republici Hrvatskoj, poput turizma, poljoprivrede, ribarstva, šumarstva i energetike, ovise upravo o klimatskim faktorima, njezina se ranjivost ocjenjuje kao velika.

Danas svaka odgovorna politika mora imati ambicioznu klimatsku strategiju te jasan i izvediv plan za jačanje otpornosti društva u cjelini jer je to ključno za gospodarski oporavak i budući razvoj Republike Hrvatske. Stoga tema klimatskih promjena i zaštite okoliša mora biti nezaobilazna sastavnica političkih programa i jedna od tematskih točaka u budućem sazivu Sabora.