Za vrijeme okruglog stola “Zajedno za zeleni oporavak” Dunja Mazzocco Drvar i Nikola Biliškov su dali izjave za emisiju 1. programa Hrvatskog radija “Eko radar”.

Emisiju možete poslušati ovdje.

Globalna gospodarska kriza, prouzročena pandemijom COVID-19, predstavlja jedinstvenu priliku za novi početak te za ublažavanje još veće, klimatske krize. Na okruglom stolu, održanom 29. listopada 2020. u Novinarskom domu, svi sudionici su bili složni u osnovnom stavu da hrvatsko gospodarstvo, vođeno pametnim politikama, može i mora iskoristiti tu priliku te se konačno odmaknuti od dosadašnjih neodrživih praksi. No, također su se svi složili da se u to moramo uključiti svi, što je uostalom najbolje formulirano u samom naslovu: “Zajedno za zeleni oporavak i razvoj”.

Okrugli stol su organizirali Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), Greenpeace u Hrvatskoj, Zelena akcija i Zelena energetska zadruga (ZEZ). Panelisti su bili pomoćnica ministra regionalnog razvoja i fondova EU, mr. sc. Ana Odak, direktorica tvrtke Avelant d.o.o., Ariana Vela, Gordana Mikulčić Krnjaja, pročelnica Upravnog odjela za urbanizam i zaštitu okoliša grada Velike Gorice, redoviti profesor na FER-u i voditelj dislociranog studija energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora, dr. sc. Marko Delimar te izvršna direktorica DOOR-a, mr. sc. Slavica Robić. Razgovor je moderirala Dunja Mazzocco Drvar. Uvod u razgovor je iznjeo posebni savjetnik Predsjednika Republike za energiju i klimu, dr. sc. Julije Domac, a Zahtjev za hrvatski zeleni oporavak u ime organizatora predstavit će predsjednik Zelene akcije, Luka Tomac.

Na okruglom stolu su vrlo detaljno izesene mogućnosti zelenog oporavka od krize, a u tom se smislu razgovaralo o programiranju raspoloživih nam sredstava EU za tranziciju u niskougljično gospodarstvo. Jedan od zaključaka je i da nam, osim često apostrofiranih administrativnih barijera, na putu uspješnog prijavljivanja projekata ponekad nedostaje i zdrava doza hrabrosti kroz prepoznavanje naših komparativnih prednosti i pravilno adresiranje problema. Dat je i osvrt na strateške dokumente Republike Hrvatske te procedure i investiranje u energetsku tranziciju, što je potkrijepljeno i primjerima iz prakse, među kojima ističemo nastojanja ZEZ-a usmjerena prema energetskoj tranziciji. Također je istaknuto i da se u osmišljavanju energetske transformacije prema obnovljivoj energetici vrlo često potpuno neopravdano zanemaruju potrebe zaštite prirode i bioraznolikosti. Glavna poruka koja je odaslana s ovog okruglog stola je da Vlada RH mora prioritizirati zeleni i pravedni oporavak te u tu svrhu ostvariti dijalog s nevladinim organizacijama, akademskom zajednicom i zainteresiranim građanima.

HRT-ova popularna emisija Puls od 13. listopada donosi zanimljiv prilog o klimatskim promjenama pod naslovom “Zemlja na infuziji” urednice Tine Šimurine. U prilogu su sudjelovali maslinar sa Zlarina Ive Miškov, profesor Ljubo Barbić sa zagrebačkog Veterinarskog fakulteta te potpisnici našeg Apela akademik Mirko Orlić (Geofizički odsjek PMF-a u Zagrebu) i Vedran Kojić (IRB).

Snimka je dostupna na servisu HRTi, kao i u internetskom Meteo kutku HRT-a.

“Klimatske promjene su, zbog nedjelovanja ili krivo usmjerenog djelovanja, dovele do klimatske krize, koja prožima sve aspekte postojanja čovječanstva i civilizacije.
Kao građani, ali i kao roditelji, osjećamo se dužnima prema nadolazećim generacijama. No, kao znanstvenici u rukama imamo znanje i vještine potrebne za efikasno suočavanje s klimatskom krizom. Svoju ulogu prepoznajemo u tom kontekstu” To su riječi kojima se inicijativa Znanstvenici za klimu Hrvatska predstavlja općoj javnosti.

No, pitali ste se tko su zapravo ti Znanstvenici za klimu Hrvatska?

Sigurno ste se pitali i što oni zapravo žele te kako im je palo napamet uputiti Apel za sustavnu klimatsku akciju institucijama zakonodavne i izvršne vlasti RH. Čuli ste nešto o njima, susreli ste ih u medijima, ali i dalje ne znate što su do sada učinili, a još su vam manje jasni njihovi planovi za budućnost.

Svrha ovog webinara je javno predstavljanje te inicijative, kojoj je cilj pružiti potporu postojećem i rastućem klimatskom pokretu u Hrvatskoj. Pod dirigentskom palicom moderatorice Ivone Grgurinović će vam se zato obratiti Jelena Puđak, Dubravka Vitali Čepo, Lea Rupčić, Nikola Medić, Vedran kojić i Nikola Biliškov, koji će ispričati što je učinjeno do sada i kakvi su planovi inicijative za budućnost, ali osvrnut će se i na probleme s kojima se susreću u svoj djelovanju.

Webinar će biti održan u ponedjeljak 14. rujna 2020. u 19 h s direktnim prijenosom na Youtubeu. Posredstvom tog servisa će svi zainteresirani moći slati komentare i postavljati pitanja.

Okvirna agenda webinara je:

  1. Predstavljanje sudionika
  2. Općenito o inicijativizašto Apel i kratko predstavljanje Apela
    formiranje core skupine i širenje djelovanja kratko predstavljanje CEF projekta +poziv svima na sudjelovanje
  3. Dosadašnje aktivnosti inicijative Znanstvenici za klimu
    gostovanja u medijima nakon predaje Apela
    gostovanja kod političara (ministarstvo ZE, predjednik Milanović, min Divjak, veleposlanica u Danskoj)
    naša istupanja u medije (klim sučeljavanja, spajanje ministarstava, opaska EU komisije, dan planeta zemlje)
  4. Planovi za budućnost
    poticanje aktivnosti znanstvneika u drugim gradovima: naši znanstvneici u Danskoj-predstavljanje
    pokretanje v-loga na Youtubeu
    nastavak serije podcasta i webinara
    nastavak i važnost suradnje s NGO i institucionalnim sektorom

Webinar će se prenositi uživo posredstvom Youtubea.

Nikola Medić i Nikola Biliškov su 17. kolovoza 2020., u emisiji Prostor pulskog radija Rojc, razgovarali s Nevenom Trgovčić o klimatskoj krizi i aktivnostima Znanstvenika za klimu.

Nikola Biliškov na televiziji N1 komentira najavu spajanja ministartava zaštite okoliša i gospodarstva.

Iz današnjih medijskih napisa o sastavljanju nove Vlade RH smo saznali za najavu objedinjavanja dosadašnjeg Ministarstva zaštite okoliša i energetike s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta. Već i sama najava stvaranja ministarstva koje bi objedinjavalo tolikih važnih resora je uznemirujuća. Zato tu najavu ocjenjujemo korijenski nerazumnom.

Jasno je da su i zaštita okoliša i gospodarstvo dva važna resora, koja moraju sinergijski djelovati prema izgradnji održivog i prosperitetnog društva. No, u mnogim su aspektima ta dva sektora međusobno suprotstavljena te je nezamisliv njihov suživot unutar jednog ministarstva, bez zapostavljanja jednog od njih. Nažalost, mnogi pokazatelji upućuju na to da bi u takvoj organizaciji došlo do daljnjeg zapostavljanja zaštite okoliša, koja je već sada, kroz objedinjavanje s energetikom, uvelike srozana, čemu je doprinijelo i dosadašnje vodstvo ministarstva.

Realnost našeg doba su sve evidentnije klimatske promjene, koje su upravo zbog nedjelovanja ili loše usmjerenog djelovanja na međunarodnom planu, dovele do klimatske krize, na što smo upozorili i u našem Apelu za sustavnu klimatsku akciju. U tom su smislu, a na poziv rastućeg i jačajućeg globalnog klimatskog pokreta, mnoge države već proglasile klimatsko izvanredno stanje. Nedopustivo je da se Republika Hrvatska ponaša kao da nas se to ne tiče, osobito u svjetlu znanstveno utemeljene činjenice da područje Sredozemlja već sada trpi znatno intenzivnije posljedice klimatskih promjena u odnosu na ostatak svijeta, a da se RH ubraja u one europske države koje će biti najjače pogođene klimatskom krizom. Kao što je naglašeno u našem Apelu, klimatska kriza je test zrelosti naše civilizacije u cjelini, poziv za buđenje, ali i jedinstvena prilika za globalnu transformaciju prema održivom društvu. Da bismo postigli te ciljeve, potrebno je zajedničko djelovanje cijelog čovječanstva. To isključuje lažne alibije tzv. malih zemalja te podrazumijeva zajedničko, sinergijsko djelovanje svih ljudskih djelatnosti. Imperativ suočavanja s klimatskom krizom, dakle, na nacionalnoj razini nameće potrebu za fokusiranim djelovanjem uz koordinaciju jednog ministarstva čiji je resor isključivo zaštita okoliša i prirode.

U skladu s time, pozivamo da se još jednom razmotri ova najava te da se u novoj Vladi oformi Ministarstvo zaštite okoliša i prirode s kompetentnim vodstvom.

Priopćenje možete preuzeti ovdje.

Zagreb, 22. travnja 2020.

Dan planeta Zemlje je po prvi puta obilježen na današnji dan 1970. u SAD-u. Naime, nakon prijedloga UNESCO-a da se jedan dan posveti jačanju javne svijesti o važnosti očuvanja okoliša, američki senator Gaylord Nelson se u kongresu izborio da se 22. travnja proglasi Danom planeta Zemlje. Povod tome je bila njegova zgroženost posljedicama izljeva 3 milijuna galona nafte iz platforme Union Oil A uz obalu Kalifornije.
Ovogodišnji Dan planeta Zemlje, 50. po redu, obilježava se u više od 190 država, a tema je klimatska akcija. Kao izazov enormnih razmjera, ali također i neslućenih prilika za čovječanstvo u cjelini, klimatska akcija je prepoznata kao najvažnija tema svih suvremenih zalaganja za održivost kroz očuvanje okoliša. Naime, kao što stalno naglašavamo, klimatske promjene su najveći izazov za čovječanstvo i sustave koji naš planet čine nastanjivim.
Ove godine se Dan planeta Zemlje održava u ozračju globalne pandemije COVID-19, uzrokovanje novim korona virusom SARS-CoV-2. Iz aspekta klimatske akcije, ta je činjenica zanimljiva iz više razloga. Naime, uspješnost odgovora pojedinačnih zemalja na borbu protiv te epidemije je u najdirektnijoj korelaciji mjera s uputama što proizlaze iz najboljih znanstvenih spoznaja iz relevantnih polja. Razmjeri klimatske krize su sami po sebi znatno veći i obuhvatniji u odnosu na aktualnu pandemiju. Razumijevanje i suočavanje s klimatskom krizom je multidisciplinarni i multisektorski problem, koji iziskuje združeno i solidarno djelovanje cijelog čovječanstva, a u tome je ključna hitna implementacija najboljih relevantnih znanstvenih spoznaja iz svih znanstvenih polja i disciplina.
WHO upozorava da su jedna od značajnijih, već sada mjerljivih, posljedica klimatskih promjena izmjene u obrascima širenja zaraznih bolesti. Stoga su nam i na tom specifičnom polju hitno potrebne spoznaje temeljnih kompleksnih kauzalnih veza, kako bismo, upotrebom cjelovitih, bolje utvrđenih i integriranih modela, efikasno predviđali buduće pandemije.
Prije dva dana cijene nafte su na svjetskom tržištu su pale duboko ispod nule, a vodeći analitičari ne predviđaju brz oporavak tržišta. To je indikator dubine gospodarske krize uzrokovane pandemijom COVID-19, ali i indikator osjetljivosti i neodrživosti dominantnog ekonomskog modela. Smatramo da se nalazimo u prijelomnom trenutku povijesti, u trenutku zornog uprizorenja mnogih loših strana naše ovisnosti o fosilnim gorivima. Ovo je trenutak kad se može poduzeti odlučna i dubinska transformacija energetskog sektora prema obnovljivoj i održivoj energetici, što sve glasnije zahtijevaju i građani.
Znanstvenici RH su u siječnju ove godine uručili svoj apel za sustavnu klimatsku akciju, s potpisima više od 550 znanstvenika, institucijama zakonodavne i izvršne vlasti. Apel je u javnosti odjeknuo znatnom medijskom pažnjom čak i izvan granica RH, a koja i dalje ne jenjava, unatoč pandemiji. No, tek konkretnom akcijom poruke Apela dobivaju objektivnu jasnoću i nedvosmislenost. Zato se pridružujemo pozivu, upućenom na službenim stranicama Dana planeta Zemlje, za 24-satnu globalnu digitalnu mobilizaciju, putem širenja vezanih poruka u svim oblicima putem društvenih mreža i drugih internetskih kanala.

Zagreb, 13.03.2020

U dubokoj sjeni zabrinjavajućih događanja vezanih uz pandemiju COVID-19, Vlada je dala suglasnost na ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na sedam istražnih polja te procijenila godišnje prihode od navedenih aktivnosti na cca 22,8 milijuna kuna. Time je pokazala da budućnost vidi u fosilnim izvorima energije, baš kao da ne vidi njihovu povezanost s klimatskim promjenama i ugrožavanjem zdravlja morskog ekosustava s obzirom na to da veći udio nafte čine kancerogeni spojevi. umjesto da se koncentrira na projekte širokog uvođenja obnovljivih izvora energije. Pitamo se, je li time Vlada, i to djelima, a ne riječima, odgovorila na zahtjeve inicijative Znanstvenici RH za klimu (dalje Inicijativa), jasno artikuliranima u Apelu za sustavnu klimatsku akciju, a koji je prije gotovo dva mjeseca uručen institucijama zakonodavne i izvršne vlasti. Je li to smjer djelovanja Republike Hrvatske u odgovoru na sve oštriju klimatsku krizu? Je li to, konačno, odgovor nominalno najodgovornijih institucija za donošenje i provedbu okolišnih politika na sve jasniju potrebu proglašenja klimatske krize?
Pitamo se i je li doista potrebno ovakve odluke, s toliko dalekosežnim posljedicama, donositi pod okriljem mraka, u sveopćoj tjeskobi aktualne epidemije COVID-19. Pokušavaju li time institucije još jednom, na vrlo podmukao način, isključiti mogućnost sudjelovanja javnosti činjenicom da je trenutno sve što je tematski izvan okvira epidemije osuđeno na medijsku nevidljivost?
Inicijativa ne krije nezadovoljstvo ovakvim, rekli bismo, krajnje neodgovornim djelovanjem nominalno najodgovornijih institucija. Osim toga, radi se o eklatantnom primjeru ignoriranja pružene ruke pomoći od strane velikog broja znanstvenika RH, i to iz svih znanstvenih područja. Radi se i o ignoriranju znanstvenih rezultata, radi se i djelovanju u potpunom neskladu s energetskim i dekarbonizacijskim aspektima Europskog zelenog plana. Usprkos izjavama potpore i načelne podrške Inicijativi nakon sastanka s Ministrom zaštite okoliša, pokazuje se da MZOE ne prepoznaje razmjere problema i ne vidi potrebu za proglašavanjem krize i transformacijom dosadašnjeg smjera okolišne politike niti u jednom segmentu, jer ju, ovakvom kakva jest, smatra u potpunosti dostatnom.
Iako smo svjesni da ova će ova vijest ostati u sjeni prethodno spomenute, trenutno aktualnije javnozdravstvene krize, još jednom naglašavamo da teme klime i okoliša nisu i ne smiju biti „treće teme“. Iako pandemija COVID-19 nije direktna posljedica klimatskih promjena, podsjećamo na riječi prof. Đikića da su dramatične promjene u okolišu uzrokovane djelovanjem čovjeka veliki čimbenik nesigurnosti u smislu razvoja novih vrsta virusa i predviđanja njihovih učinaka na čovjeka. Također, među tzv. ekonomskim migranima raste udio klimatskih i na našim će ih granicama u predstojećim godinama biti sve više. Vrlo ozbiljne projekcije pokazuju da su klimatske migracije i perspektiva hrvatskih građana, osobito ako izostane djelovanje ili ako dopustimo ovakav način „suočavanja“ s klimatskom krizom.
Stoga ovim putem ponovno apeliramo na institucije Republike Hrvatske da hitno razviju i implementiraju ambiciozne politike usporavanja i suočavanja s klimatskom krizom. Smjer tih mjera mora biti utemeljen na najboljim raspoloživim rezultatima svih znanstvenih područja, kako bi se što uspješnije mogli nositi sa velikim izazovima koji su već s nama, a postajat će sve veći i zahtjevniji u bliskoj budućnosti. Nedjelovanje i krivo usmjereno djelovanje donosi neprocjenjivu materijalnu, ali i egzistencijalnu štetu.

Zagreb, 6. ožujka 2020.

Iako porast zastupljenosti „klimatskih“ tema u javnim medijima predstavlja pozitivan i nužan pomak u promicanju svijesti o važnosti zaustavljanja i prilagodbe klimatskim promjenama, smatramo da je koncept HRT-ove emisije Otvoreno o donošenju Strategije prilagodbe klimatskim promjenama, emitirane 5. ožujka u više aspekata problematičan i ispod standarda javne televizije.
Odmah početkom emisije upada u oči potpuni izostanak žena, ali i predstavnika nevladinih udruga. Naravno da spolno-rodni sastav ne treba biti jedini i isključiv kriterij za formiranje bilo koje skupine, pod uvjetom da se doista primat daje stručnosti. No, sasvim je druga stvar kad u određenom polju, kao i u ovom slučaju, ima sasvim dovoljno vrlo stručnih osoba oba spola. Prečesta je praksa da se žene ne uključuju u različite skupine, a u suočavanju s klimatskom krizom na globalnoj razini upravo žene vode glavnu riječ.
S druge strane, izostanak predstavnika civilnih udruga, koje se već desetljećima bave zaštitom okoliša i upozoravanjem na opasnosti klimatskih promjena indikacija je visokoselektivnih kriterija u pozadini odabira gosta emisije. Sve zajedno ima vrlo negativan prizvuk, osobito nakon vijesti o naljepnicama sa slikom silovanja Grete Thunberg – dakle žene i klimatske aktivistice – koje je odaslala jedna naftna kompanija. Očekivali bismo veću informiranost i znatno veću osjetljivost urednika o uključenim akterima i aktualnim zbivanjima pri koncipiranju i realizaciji jedne od središnjih emisija informativnog programa javne televizije.
Umjesto toga, gosti su bili aktualni i dva bivša ministra zaštite okoliša. Svima je njima zajednički nazivnik velik manjak političke hrabrosti i ambicije pri kreiranju klimatskih politika, osobito tokom obnašanja ministarske dužnosti. S druge strane su gosti bila dva znanstvenika klimatologa. Time je djelomično uključena struka, no samo klimatologija. Iako klimatologija najizravnije istražuje fizikalnu osnovu klimatskih promjena i daje prognoze trendova, ona ne donosi tehnička rješenja za njihovog ublažavanja, a i ne donosi odgovore na društvene aspekte klimatske krize. Očekivala bi se doista puno viša razina uredničkog kolegija pri osmišljavanju takve emisije. No, iz izjave voditelja da je „prvi put čuo za klimatske izbjeglice“ se čini da su takva očekivanja previsoka.
Osim svega toga, podsjećamo da je polovicom siječnja Vladi, Saboru, Uredu predsjednika i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike uručen Apel za sustavnu klimatsku akciju s potpisima 556 znanstvenika. Apel je u javnosti odjeknuo znatnom medijskom pažnjom čak i izvan granica RH, a koja i dalje, dakle gotovo dva mjeseca nakon njegove objave, ne jenjava. Unatoč svemu tome, odgovor Vlade i Saborskog odbora za zaštitu okoliša je – potpuna i gromoglasna šutnja. Iako se šutnjom ponekad mogu odaslati poruke, te su poruke nužno produkt interpretacije. Tek riječima te poruke dobivaju objektivnu jasnoću i nedvosmislenost.